Ponedjeljak, 21 Juna, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneRatarstvoKorisni savjeti za sjetvu kukuruza

Korisni savjeti za sjetvu kukuruza

Počeli smo sjetvu kukuruza – Prije svega, ratari moraju biti svjesni činjenice da u biljnoj proizvodnji nema recepata. Ne postoji propisana tehnologija gajenja za sve godine, njive i hibride. U ratarskoj proizvodnji postoje opšti principi koji se moraju poštovati, a proizvođač mora da zna koja mjera u kom trenutku ima najveće pozitivno dejstvo na gajene biljke.

  1. Kakvo nam je stanje vlage u zemljištu,
  2. kakav je raspored mineralnog azota (N-min) po profilu i
  3. koliko tog azota imamo u zemljištu u ovom momentu (prije sjetve).

To su osnovni elementi koji definišu gustinu sjetve i đubrenje sa azotom u proljeće! Podrazumjeva se za odabrani hibrid koji ćemo gajiti.

Važan element u proizvodnji kukuruza je količina zimskih padavina. Na osnovu mjerenja količina padavina po meteorološkim stanicama, zalihe zimske vlage su na nivou višegodišnjeg prosjeka, a na nekim lokalitetima količina zimske vlage prelazi višegodišnji prosjek. Postavlja se pitanje da li su godine sa većom količinom padavina u toku zime i rodne godine? Odgovor je nisu, ali ne mogu biti ni katastrofalno loše kao godine sa malom količinom padavina.

Sjetva kukuruza

Na iskorišćenje potencijala rezerve vode u zemljištu, u proljeće značajno utiče količina i raspored azota po profilu zemljišta. Proizvođači koji su u jesen na vrijeme poorali i primjenili optimalnu količinu azota (50% i više od planirane količine azota koju je potrebno dodati mineralnim đubrivima u jesen), mogu da planiraju i gušću sjetvu kukuruza (70 x 22,5 – 20,0 cm). Proizvođači koji su u jesen primjenili male količine azota (ili ga iz nekog razloga uopšte nisu primjenili), treba da siju na veći razmak biljaka u redu (70 x 25,0 – 22,5).

Ukoliko je u jesen primjenjena neracionalno velika količina azota prinos može da bude manji za 1,08 t/ha i više (8,5%). Istovremeno može doći do pomjeranja azota izvan zone korijena, a na njivama sa plitkom podzemnom vodom i do podzemnih voda. U tom slučaju „zagađujemo“ podzemne vode sa nitratima što je opasno, izgubićemo dio azota, a kupili smo ga.

Kada raspored azota u proljeće po dubini profila nije pravilan, odnosno kada se veća količina nalazi u površinskom sloju, a predsjetveno đubrenje kukuruza bude pojačano (veće količine od optimalnih), to će uticati na pojačanu bujnost biljaka. Takođe, korijenov sistem biljaka kukuruza ostaće u plićem površinskom sloju. Pojačana bujnost biljaka podrazumjeva veću lisnu površinu, koja neracionalno troši vodu iz zimskog perioda. U takvim slučajevima dominantan uticaj na visinu prinosa imaće vegetacione padavine kojih u našim agroekološkim uslovima nema dovoljno.

Slabije razvijen korijenov sistem (plitak), prevelika bujnost biljaka (pojačana transpiracija) i nedostatak padavina u toku vegetacije, naročito u tri ljetnja mjeseca (VI-VIII), uticaće na značajnije smanjenje prinosa. Ukoliko je nedostatak padavina veći prinos može biti značajno smanjen (kao što je bio slučaj u 2012. godini). Kada je distribucija azota po profilu pravilna (veći dio nalazi se u slojevima od 60 do 120 cm), tada se korijenov sistem spušta dublje u zemljište, koristi vodu i iz dubljih slojeva, pa suša nema toliko štetnih efekata.

Sjetva kukuruza, preporuke stručnjaka za sjetvu

Za uspješnu proizvodnju svi ovi elementi moraju se analizirati na nivou svake njive i mikro reona. Samo tako možemo stići do željenog cilja. U protivnom proizvodnju će nam voditi vremenski uslovi, a mi ćemo biti samo nemoćni posmatrači, umjesto da agrotehnikom koristimo potencijal godine, njive i hibrida. Da li smijemo dozvoliti da budemo nemoćni posmatrači ? Često se dešava da na istom mikro-reonu imamo značajnu razliku u sadržaju vlage i mineralnog azota. Ta razlika zavisi od predusjeva, prinosa predusjeva, kapaciteta zemljišta za vodu, primjenjene agrotehnike i drugih činjenica.

Vrijeme sjetve uslovljeno je biološkim osobinama i agroekološkim uslovima u određenom regionu, djelimično dužinom vegetacije hibrida i namjenom kukuruza (za zrno ili silažu). Setva kukuruza u našim uslovima počinje kada se temperatura zemljišta na dubini sjetve ustali na oko 10 C. U ravničarskim krajevima to je obično krajem prve dekade aprila. Najveće površine u ravničarskim područjima posiju se između 10. i 30. aprila, a dio površina u prvoj dekadi maja. U vremenski povoljnim godinama razlike u prinosima između aprilskih rokova sjetve, kao i onih do 5. maja, najčešće nisu značajne. Međutim, u sušnim godinama u ranijim rokovima sjetve postižu se najviši prinosi, a prinos ostvaren sjetvom sredinom maja bude i za 0.8 – 0.9 t/ha manji.

Jedan dio proizvođača izbjegava sjetvu u prvoj dekadi aprila, jer je period od sjetve do nicanja produžen, usljed čega je sjeme duže izloženo napadu zemljišnih štetočina i patogena, što može dovesti do prorjeđivanja sklopa. Drugi nedostatak rane sjetve je eventualno oštećenje od kasnih proljećnih mrazeva. Međutim, rana sjetva ima i niz prednosti. U ranijoj sjetvi u slučaju prosječnih ili povoljnijih godina je nešto ranije i nicanje, metličanje, pa i svilanje. Kukuruz koji ranije svila, prije dozrijeva, a ispuštanje vode iz zrna je brže, jer sazrevanje teče u toplijem periodu godine. Ranije ponikao kukuruz po pravilu dobro razvija korijenov sistem do ljetnjih suša, pa ih bolje toleriše, tj. djelimično izbjegava.

Gustina sjetve se mjenjala tokom poslednjih trideset godina, sa tendencijom povećanja broja biljaka po hektaru.Tome je doprinjela pojava novih hibrida, koji su podnosili gušći sklop prije svega zbog promjenjene arhitekture same biljke (veća čvrstoća donjih internodija stabla i erektofilan položaj lista). Broj biljaka se povećao od 35.000-40.000 početkom sedamdesetih godina, na 55.000-65.000 sredinom osamdesetih. Međutim, treba imati u vidu da gustina sklopa zavisi od hibrida, ali i plodnosti zemljišta te očekivane količine i rasporeda padavina tokom vegetacije kukuruza. Na plodnijim zemljištima, boljeg kapaciteta za vodu, kao i onim područjima gdje ima više padavina u toku vegetacije, može se sijati gušće i obrnuto, u sušnijim rejonima, kao i na manje plodnim zemljištima sjetvu treba obaviti rjeđe. U uslovima navodnjavanja sjetva se takođe obavlja gušće.

Preporuka proizvođačima je da u slučaju kada su zimske padavine niske, optimalnu gustinu za određeni hibrid treba smanjiti od 5 do 10%, a ako je i raspored mineralnog azota loš, tada se optimalna gustina smanjuje od 10 do 20% u odnosu na preporučenu za dati hibrid. Pri optimalnim zimskim padavinama i dobrom rasporedu azota po profilu, optimalna  gustina sjetve se pomjera ka preporučenoj za dati hibrid.

U pogledu dubine sjetve, takođe treba pratiti stanje vlažnosti zemljišta. U uslovima sušnog aprila, sjetvu treba obaviti na nešto veću dubinu (6-7 cm), dok u uslovima optimalne vlažnosti i povoljnih temperaturnih uslova ona može biti i nešto plića od uobičajene, kako bi se favorizovalo brže klijanje i ujednačeno nicanje usjeva.

Izvor: agroservis.rs

PROČITAJTE:

Rana sjetva kukuruza – za i protiv

Negativne strane monokulture u proizvodnji kukuruza

Sva ljekovita svojstva kukuruza

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

Sladoled od ruže

Sladoled od ruže – Prava ljetna poslastica

Sladoled od ruže - Nježne, mirišljave, romantične, inspirativne ruže su simbol svakog oblika ljubavi. Da li možete da ih zamislite kao ključni sastojak za...