Za malinu su povoljna rastresita, propustljiva i slabo kisela zemljišta, bogata organskim materijama, koja mogu da prime i zadrže dovoljne količine vlage u toku sušnog perioda vegetacije.
Malina ne podnosi laka, suva, krečna i pjeskovita zemljišta, a ni teška i zbijena zemljišta sa visokim nivoom podzemne vode.
Za gajenje maline podesnije su gajnjače, a za njima dolaze blago opodzoljene gajnjače i aluvijumi.
Teške smonice te teški podzoli nisu pogodni za malinu.
Nova duboka pjeskovita zemljišta koja su dobro obezbijeđena vodom – padavinama u humidnim rejonima ili navodnjavanjem u semiaridnim rejonima – mogu uspiještno da se koriste za gajenje maline.
Na krečnim zemljištima često se pojavljuje nedostatak gvožđa i magnezijuma što dovodi do hloroze lišća i otežane fotosinteze.
Uopšte uzev, za malinu su najpogodnije slabokisela zenljišta čiji pH 6. Ako je pH ispod 5, zemljište je suviše kiselo za malinu, a ako je iznad 7, pojavljuje se nedostatak gvožđa i magnezijuma.
Samo zemljišta bogata humusom u stanju su da prime i sačuvaju dovoljne količine vode za potrebe maline u toku sušnih ljetnih mjeseci.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Sadnja malina u jesen – Određivanje redova i razmaka
Šta prvo trebate uraditi s malinama nakon kupovine
Evo kako do velikog prinosa MALINA: 3 pravila koja se moraju poštovati!