Srijeda, 20 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoKako su se masline konzervirale prije stotinu godina?

Kako su se masline konzervirale prije stotinu godina?

Kako su se masline konzervirale prije stotinu godina? Istoričar Maslinara Željko Krnčević je otišao stotinu godina unazad i preneo nam tadašnje recepte za konzervisanje maslina.

Pažljivo brati masline

Gazzari daje uputstva za branje maslina, koje treba biti ujutro odmah iza izlaska sunca ili predveče i to treba raditi jako pažljivo, kako se masline ne bi oštetile.

Samo krupnije masline

Za konzerviranje su najbolje krupnije masline, jer u njima ima puno mesa.

Branje u avgustu

U Dalmaciji je najraširenija „Oblica“, negdje zvana „Balunjača“, „Orbula“ ili „Orkula“, koja dozrijeva najranije, pa se može brati već u drugoj polovini avgusta.

Pročitajte: Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

Dragi naši maslinari, evo nas u još jednom maslinarskom ljetu. Nekom dobro, nekom srednje, nekom ajme. Baš kao i uvijek. Uz sve naše napore, uz sve naše naučeno i naslijeđeno znanje. Čini se ipak da je i Priroda rekla dosta i da bismo se stvarno i napokon trebali svi zajedno promijeniti dok nam je na vrijeme. Jer, u našem maslinarskom vremeplovu nema podataka o kataklizmama, ali ima o ledovima, požarima, bolestima, protiv kojih se eto, možemo i boriti. Ali, sve ono što činimo kao ljudski rod, posebno u 20. i 21. vijeku jednostavno mora prestati. Morao sam ovo barem kratko napisati jer osjećam potrebu da baš moram. Gledajući žedne i gladne, ne samo biljke i životinje, nego i djecu i ljude po čitavoj kugli zemaljskoj. Siguran sam i to da veliki dio nas maslinara slično razmišlja i da u mirima svojih maslinika nastoji koliko ko može, živjeti u skladu s Prirodom. Čuvajući i uživajući u našoj Maslini i svim njenim blagodatima.

Recept iz Basilicate

Al’ ajmo mi dragi čitatelji, misleći na ovo napisano, zajedno u naš maslinarski vremeplov. Ovaj put vrati ćemo se u ne baš tako daleku prošlost. U onu negdje prije II svjetskog rata. Učilo se tada o svemu. Izlazilo pomalo iz onih naslijeđenih znanja o svemu. Kako o vinogradarstvu, stočarstvu, ratarstvu, tako i o maslinarstvu. Već smo više puta pisali o tome kako su agronomi i ostali edukovali maslinare, kako teoretski, tako i praktično. Zabilježeno je to na stranicama Maslinara. Tako je sve do današnjih dana kad izdajemo priručnike koji nam itekako pomažu i kao početnicima i kao onima koji o maslinama već znaju. Naravno, bez lažne skromnosti, u tome je puno pomogla manifestacija Maslina, pa Intrada i ljudi oko nje angažovani. Hvala im.

Eto nam ubrzo i branja maslina. Iako se čini da ima vremena, ali eto za čas i oktobra. Pa hajmo zato ovaj put vidjeti kako su stručnjaci edukovali stanovništvo o tome kako konzervirati masline. U arhivu smo naišli na uputstva koja je napisao ing. Anaklet Gazzari, a koji je bio direktor današnjeg Instituta za jadranske kulture u vremenu od 1919. do 1936. godine.

Načini kako konzervirati masline

Donosi nam nekoliko načina kako ih konzervirati. Tako nam za crne kaže da se najprije operu vrelim morem i u njemu se drže pet minuta. More se ocijedi, a masline se slože na drvenim rešetkama ili bilo kakvim cjedilima da se skroz ocijede i osuše. Kaže da kad ih se stavi na sušenje, mora ih se poprskati šest postotnom otopinom natrijum benzonata. Zatim ih se ostaviti da se osuše ili na suncu ili u pećima. Osušene, pospu se s malo sitne mljevene soli i s onoliko ulja koliko je dovoljno da im se površina zaštiti. Kaže nam još da ovako priređene masline nisu dugog vijeka i da ih treba što brže prodati ili konzumirati.

Pročitajte: “Stara maslina” – Drvo staro preko 2000 godina raste u Baru /FOTO/

Imamo i opis kako se masline konzerviraju na „jedan drugi način i to tako kako se radi u italijanskoj provinciji Basilicata“. Dakle, gospodin Gazzari se edukovao i znanje prenosio. Tako kaže, kako treba masline, i to one najmesnatije i najzdravije i to neistučene i „nenagrizene od kukca“, oprati vrelom vodom u kojoj moraju ostati samo dvije minute. Čitamo kako se u tu svrhu preko jednog „bocela“ (koloturnika – remenice), koji visi na plafonu, provuče konop na kojem visi „krtol“ s 50 kg maslina. Krtol se pusti u kotao vrele vode, nakon čega se masline odmah procijede kroz rešeta. Treba ih pustiti da se skroz ohlade. Po tom receptu iz Basilicate, posole se sa 30 g sitno mljevene soli na svaki kilogram maslina, a narednih 10 dana treba masline svaki dan izmiješati tako da bolje upiju so. Nakon toga rasporede se na uske „lijese“ i stave sušiti na buri (ko će je danas dati kad treba), suncu ili pećima koje ne smiju biti toplije od 40 C, da bi se potpuno osušile od vlage. Kaže da je upravo proces sušenja prevažan pošto vlaga i u prisutnosti soli stvara buđ. A pošto se masline osuše, slažu se i zbijaju u limene posude ili u bačvice i šalju u prodaju, a ako su se sušile u pećima, treba ih prethodno osušiti.

Uputstva za branje

U današnje vrijeme imamo nekoliko načina konzerviranja maslina. Neko voli na jedan neko na drugi ili treći način. U to sad nećemo ulaziti, prepustimo to izboru ili struci. Pogledajmo što naš dobri inžinjer Gazzari kaže o priređivanju zelenih maslina. Ne zaboravimo, vrijeme je tamo negdje 1930-ih.

Prvo nam Gazzari daje uputstva za branje maslina, koje treba biti ujutro odmah poslije izlaska sunca ili predveče i to treba raditi jako pažljivo, kako se masline ne bi oštetile. Kući se masline razvrstavaju po veličini u dvije ili tri grupe.

Pročitajte: Kako najbolje konzervirati masline

Kako bi se izvukla gorčina iz maslina, one se stavljaju u hladnu lušiju (lužinu) i ostavljaju u njoj 6-10 sati. Koliko će stati u lužini zavisi o snazi same lužine i od vrste i veličini masline. Maslina je gotova kad meso požuti. Za konzervisanje su najbolje krupnije masline, jer u njima ima puno mesa. U Dalmaciji je najraširenija „Oblica“, negdje zvana „Balunjača“, „Orbula“ ili „Orkula“, koja dozrijeva najranije, pa se može brati već u drugoj polovini avgusta. U južnoj Dalmaciji je raširena „Dužica“. Te su sorte najbolje za konzervisanje u zelenom stanju.

Nadalje nam donosi dubrovački recept za pravljenje lužine: za 100 kg zelenih maslina pripremi se mješavina od 80 kg prosijanog pepela i 20 kg živog kreča. To se zalije hladnom vodom, dok ne nastane rijetka kaša. U ovu kašu se urone masline i dobro se izmiješaju. Gazzari kaže da francuski industrijalci koji priređuju velike količine maslina, upotrebljavaju umjesto pepela kalijum karbonat.

Nakon što su masline odgorčene treba ih oprati od lužine, i to ovako:

„Iz posude u kojoj su se nalazile masline u lužini, istoči se kroz lijevak. Na dnu posude ostane čitava lužina. Ne smiju se masline vaditi iz posude da se ne bi oštetile. Pošto se čitava lužina iscijedila iz posude, nalije se na masline čista voda i masline se pritisnu sa jednim šupljim dnom da masline ne bi plivale i da se ne bi u bačvi miješale i trale jedna o drugu“.

Pročitajte: Jeste li znali da list masline krije brojna ljekovita svojstva?

U toj su nam lužini masline dobile lužinast okus, pa nam gospodin Gazzari savjetuje da taj okus izvučemo na način da se masline 3 do 8 dana peru u vodi i to tako da najmanje jedan do dva puta dnevno mijenjamo vodu na način da na donju „kanelu“ puštamo, a na gornju nadolijevamo. Probavanjem, kaže, treba ustanoviti kada masline nisu ni lužinastog ni gorkog okusa. Tada su spremne za jelo, samo ih još treba konzervisati i to u salamuri, a koja se radi na način da se u 100 litara vode doda 5 do 6 kg kuhinjske soli. Kaže i to, da bude ukusnije pridoda se salamuri komorača ili lovora. „Mirodije“ se najprije skuvaju u vodi koja se, kada se ohladi izlije u salamuru.

Eto, zvuči lijepo. A zahvaljujući hiljadugodišnjoj tradiciji, a naravno i struci, nasleđujući kulturu Masline, uživajmo u svemu lijepom što nam daje.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kiseli kupus

Ukiselite kupus na tradicionalan način

Kiseli kupus povrće je koje ni jedne zime ne izlazi iz recepata. Iako ga je moguće kupiti, vlastito kiseljenje kupusa daje poseban okus. Od početka...