NaslovnicaPoljoprivredne graneStočarstvoKako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!

Kako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Veliki uticaj na mliječnost ima i starost junica na prvom teljenju. Rano teljenje može da ima negativne posljedice na mliječnost ako su junice ušle nerazvijene u proizvodnju mlijeka.

Na teritoriji Pčinjskog okruga (susjedna Srbija, op.ur.) mliječno govedarstvo je u posljednjih nekoliko godina najugroženija grana stočarske proizvodnje. Robert Širtov, savjetodavac za stočarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi, ističe da razloge za to prije svega treba tražiti u: lošoj genomskoj selekciji, neizbalansiranim dnevnim obrocima, usitnjenim, nepovezanim i udaljenim obradivim poljoprivrednim površinama, zastarjeloj i nedovoljnoj poljoprivrednoj mehanizaciji, lošem menadžmentu na gazdinstvima i lošem odnosu lokalnih mljekara prema farmerima koji je rivalski, a ne partnerski.

Najzastupljenije simentalska i frizijska rasa krava

“Na našim prostorima uglavnom se gaje dvije rase muznih krava. Najzastupljenija je simentalska rasa, odnosno domaća šarena rasa, koja prosječno proizvodi oko 4.000 kilograma mlijeka sa 3,8% mliječne masti. Na drugom mjestu je holštajn – frizijska odnosno crno bijela rasa, koja prosječno daje 6.000 kilograma mlijeka sa 3,8% mliječne masti. Krupnija grla sa sličnom nasljednom osnovom daju više mlijeka od krava lakšeg tipa, što ukazuje na pozitivnu korelaciju između veličine životinje i proizvodnje mlijeka. Povećanje tjelesne mase krava od 1% utiče na povećanje mlijeka od 0,7%,” kaže Širtov.

On takođe naglašava da do pete godine života, do kada traje i tjelesni razvoj krava, prinos mlijeka se kod njih povećava. Od pete do sedme godine mliječnost stagnira, a nakon ovog perioda opada. I od pete do osme godine mliječnost kod krava stagnira, nakon čega konstantno opada.

Krave visoke mliječnosti osjetljive i na nagle promjene u ishrani

Veliki uticaj na mliječnost ima i starost junica na prvom teljenju. Rano teljenje može da ima negativne posljedice na mliječnost ako su junice ušle nerazvijene u proizvodnju mlijeka. Pomjeranjem starosti junica na prvom teljenju sa 22 na 33 mjeseca povećava se i mliječnost i to za oko 50 litara u laktaciji.

Na prinos mlijeka u velikoj mjeri utiče i broj muža i način muže. Povećanjem broja muža raste i količina namuženog mlijeka. U tri muže, u odnosu na dvije, proizvodi se više 15 do 20% mlijeka. Muža treba da se obavlja uvijek u isto vrijeme. Mora da traje od 5 do 8 minuta i da se ne prekida. Po mogućnost mužu bi uvijek trebalo da obavlja isti muzač. Poslije muže obavezno bi trebalo da se vrši domuzavanje jer se u zadnjim mlazevima mlijeka nalazi najveći procenat mliječne masti. Nakon muže pomuženo mlijeko i mašina za mužu treba da se iznesu iz prostorije, a mlijeko ohladi na 6°C.

“Krave koje odlikuje visoka mliječnost osjetljive su i na nagle promjene u ishrani. Kako bi bili zadovoljeni svi zahtjevi u pogledu energije, proteina, vitamina i minerala za određenu proizvodnju mlijeka i mliječne masti, dnevna ishrana mliječnih krava mora da bude sastavljena od više različitih hraniva koja se kombinuju u obrocima. Ishrana na paši zaslužna je za dobijanje više od 20 litara mlijeka po kravi dnevno, a silaža od 10 do 15 litara. Upotreba kabastih hraniva u kombinaciji s koncentratom pozitivno utiče na povećanje mliječnosti. Ishrana mliječnih krava može sadržati samo sijeno, ili silažu, ali je za mliječnost povoljnije kombinovati s dva hraniva,” naglašava Širtov.

Godišnji plan oplodnje

Kada je mliječnost u pitanju, bitan je i godišnji plan oplodnje i vrijeme teljenja jer pojedina istraživanja su pokazala da krave simentalske rase teljene u zimskom periodu imaju veći prinos mlijeka. Naime, ove krave počinju da se hrane zelenom hranom kada dođu u fazu opadanja mliječnosti, pa se tako zaustavlja nagli pad u proizvodnji.

“Ishrana mliječnih krava podrazumijeva pravilo koje glasi: “Koliko dnevnih muža toliko i hranjenja”. Poželjno je da muzne krave dobijaju koncentrat više puta dnevno kako bi se pospješili fermentativni procesi i povećala proizvodnja mlijeka. Po pravilu iz zadnjih četvrti vimena izmuze se više mlijeka nego iz prednjih. Pri dvokratnoj muži, ujutru se izmuze više mlijeka, nego pri večernjoj muži. Povećanjem broja muža raste i količina namuženog mlijeka,” kaže Širtov.

Za uzgoj muznih krava, tempertura u objektu ne treba da prelazi 27°C. Smještaj mliječnih krava u suvim i čistim prostorijama utiče na povećanje mliječnosti jer tokom ležanja oko 30 odsto više krvi cirkuliše kroz vime.

Krave smještene u svjetloj staji daju više mlijeka nego one u stajama s nedovoljno svjetlosti. Istraživanja su pokazala da u osvjetljenim stajama noću krave konzumiraju 10 do 12% više hrane, nego kada su u mraku. Pored navedenog, utvrđeno je da se redovnom i pravilnom njegom papaka može povećati prinos mlijeka od 3 do 4 litra.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

U kojoj zemlji krave daju najviše mlijeka?

Stres kod stoke: Kako da smirite uznemirene krave

 

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI