Grijanje plastenika u Holandiji će ove zime biti za neke uzgajivače preskupo. Više od 10.000 hektara je staklenika i plastenika u Holandiji koji gaje povrće tokom cijele godine. Sada, uz ove cijene prirodnog gasa neke kulture je neisplativo proizvoditi jer će cijena koštanja biti 60% viša nego prošle zime.
Gajenje povrća u zaštićenom prostoru je široko zastupljeno u Holandiji ali cijena prirodnog gasa od 1.200 US dolara za 1.000 kubnih metara sve računice “baca u vodu”. Stotine hektara plastenika će ove sezone biti bez paradajza, paprike, jagoda …
Pročitajte: Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj ove godine isplaćeno više od 50 milona KM podsticaja
Za grejanje tih 10.000 hektara zaštićenog prostora potrebno je godišnje nabaviti (i platiti) 3 milijarde kubnih metara – to je jedna dvanaestina ukupne potrošnje gasa u Holandiji.
Da li će to natjerati povrtare da već sada počnu proizvodnju rasada jer koriste manje energije za zagrijavanje dok nije stigla “prava” zima.
To može ipak za neke proizvođače biti i prednost. Na primjer, u Mađarskoj se velike površine staklenika i plastenika griju sistemima koji koriste za zagrijvanje prostora termalnu vodu. Takođe u Španiji većina plastenika se ne dogrijeva tokom zime jer nema potrebe za time, zbog klime u regiji Mediterana.
Kako će naši povrtari uspješno se prilagoditi skupim energentima? Jedan od načina je grejanje sa ostacima nakon žetve i berbe. Sojina slama je dobar izbor jer je svake godine moguće sakupiti dovoljno bala za centralnu peć. Nakon žetve suncokreta takođe možete formirati bale ili formirati brikete koji će dovoljno zagrijati plastenik.