Grad u voćnjaku – Jedan od problema koji sve više prati voćarsku proizvodnju je grad, a učestalost pojave grada je sve veća čak i u područjima gdje ga ranije nije bilo.
Grad može nanijeti velike štete zasadima voća. U zavisnosti od njegovog intenziteta štete mogu biti različite. Slab grad praćen kišom i vjetrom nanosi štete lišću i plodovima umanjujući rod, kao i diferenciranje cvjetnih pupoljaka za narednu godinu.
Grad srednje jačine, pored uništavanja cjelokupnog roda u tekućoj godini i lisne mase, oštećuje grane i grančice, kod kojih se javlja smolotočina i sušenje.
Jak grad, koji može biti veličine lješnika ili čak oraha, može nanijeti katastrofalne štete.
Pročitajte: Voćnjak bez plodova
Jake povrede grana i grančica izazivaju smolotočinu i nekrozu, a otvorene rane predstavljaju slobodan ulaz za brojne patogene. Tokom zime takva stabla su osjetljiva na niske temperature, pa često izmrznu.
Mlada stabla do tri godine starosti poslije nepogode izazvane jakim gradom najčešće se nikad ne oporave. Njih treba orezati neposredno iznad mjesta kalemljenja (ako ima neoštećenog dijela) kako bi se razvila nova kruna ili ih treba izvaditi i zamijeniti novim.
Zasade voća oštećene gradom treba pažljivo njegovati. Polomljene grane, grančice i mladare treba odstraniti (orezati). Odmah poslije grada treba obaviti zaštitno prskanje fungicidom i insekticidom radi sprječavanja prodora patogena.
Ako je grad pao do početka juna korisno je obaviti i prihranjivanje azotnim đubrivom, a preporučuje se i primjena folijarnih đubriva i u daljem toku vegetacije. U slučaju suše korisno je redovno obavljati navodnjavanje oštećenih stabala.
Grad u voćnjaku
Primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera mora biti pravilna, potpuna i pravovremena. Dejstvom grada posebno su ugrožene voćne sadnice u rastilu. Kao posljedica grada dolazi do lomljenja kod velikog broja sadnica.
Kora puca po dužini, gdje se naprave velike rane, a na drvenastom dijelu sadnice pojavljuje se nekroza. Takve sadnice nisu za sađenje, odnosno ne mogu se koristiti ili stavljati u promet. Sadnice oštećene u ranoj fazi razvoja (visine do 30 cm) mogu se skratiti na jedan ili dva pupoljka i uz dobru njegu moguće je dobiti njihov zadovoljavajući kvalitet.
Najveća oštećenja od grada javljaju se u donjem dijelu sadnica bliže zemlji, jer su one tu manje elastične za razliku od njihove gornje polovine, koja je elastičnija, povija se od vjetra, ali je manje zdrvenila pa se lakše lomi. U svakom slučaju, čak i kada na njima postoji samo jedan do dva udarca od grada, takve sadnice se ne mogu stavljati u promet, a oštećeno mjesto predstavlja stalni rizik od kasnijeg lomljenja ili sušenja stabala u zasadu.
Pročitajte: Šta posaditi u voćnjaku za bolji prinos
Zaštita od grada
Najbolja zaštita od grada je postavljanje protivgradnih zaštitnih mreža. One predstavljaju skupu ali isplativu investiciju. Eksploatacioni period mreže je od 10 do 12 godina, a nosećih konstrukcija i više od 20 godina, tako da je godišnja amortizacija podnošljiva i isplativa za proizvođača. Po završetku vegetacije odnosno u toku jeseni protivgradna mreža se skuplja u rolne na krajeve konstrukcije, zaštiti i ponovo širi naredne godine.
U cilju smanjenja ekonomske štete od grada može se obaviti i osiguranje zasada kod neke osiguravajuće kuće. Osiguranje se posebno preporučuje za savremene i intenzivne zasade sa većom gustinom sadnje, kao i u područjima odnosno lokalitetima u regionu gdje je učestalost pojave grada veća. Osigurava se procjenjeni rod poslije precvjetavanja.
Autor: Mr Nebojša Mladenović, PSSS Vranje