Kako uspješno uzgajati badem: savjeti za sadnju, njegu i visoke prinose
Bademovo drvo spada medu mediteranske vocke koje su najvise otporne prema niskim zimskim temperaturama. To potvrduju podaci o njegovom rasprostiranju i u nekim evropskim kontinentalnim oblastima.
Rasprostranjenju badema izvan mediteranske i slicne klimatske oblasti najvise smeta njegovo veoma rano cvjetanje. On cvjeta čim se temperatura vazduha za nekoliko dana popne preko 6°C, ponekad vec u januaru
Obićno cvjeta od februara do aprila mjeseca, sto zavisi od meteoroloških prilika koje se mijenjaju iz godine u godinu, i od sorte. Zapazeno je da postoje znatne razlike medu sortama u vremenu cvjetanja, te se danas, uglavnom, i vrši selekcija badema da se stvore kvalitetne sorte koje kasno cvjetaju. Štete od mraza u doba cvjetanja badema nisu rijetke ni u nejgovim glavnim područjima uspijevanja.
S obzinom na takvu opasnost smrzavanja cvjetova badem se u toplim mediteranskim i slicnim podrucjima ne sadi u dolinama već na brežuljcima. To pogotovu treba činiti u područjima koja su nesto hladnija.
Zemljišni uslovi
Badem je voćka suvih krečnih zemljista. On je tipicni kalcifit. Uspijeva i na kamenitim zemljištima, u kojima njegovo korijenje lako prodire izmedu kamenja. Posto moze vrlo dobro da izdrii sušu, španci ga zovu ,,kralj sušnih predjela", a kako se zadovoljava i najmrsavijim zemljistem, nazivaju ga ,drvo providnosti"(arbor de la providencia). Ali i veoma plitka, previše sljunkovita i neprobojna zemljista ne osiguravaju u dovoljnoj mjeri kulturu badema. Na takvim zemljistima prinosi su slabi i u kvantitativnom i u kvalitativnom pogledu.
Iz ovoga se može vidjeti da badem iskorisćava zemljiste kao i vinova loza, bar sto se tice suvih zemljišta u podrucju mediteranske klime. Stoga se u tom podrućju badem mnogo gaji u konsocijaciji s vinovom lozom.
Sadnja badema
Pripremanje zemljišta prije sađenja badema mora biti isto tako temljeno kao i prije sađenja ostalih voćaka. Ne smije nas zavesti biološka osobina badema što on bolje podnosi mršavija i suvlja zemljišta nego druge voćke. Iskustvo je pokazalo da nema visokih prinosa badema bez visokih normi hrane, a pojačana ishrana badema povlači za sobom i pojačanu potrošnju vode.
Razmak sadnje
Na mršavim suvim zemljištima i na kosama bademe treba saditi u razmacima 5x4 m, a na plodnijim zemljištima 6x5 m. Sadi se u jesen (krajem oktobra ili početkom novebra
Orezivanje badema
Badem se gaji kao drvo niskog, srednjeg ili visokog debla. Pošto je slabe bujnosti, treba ga gajiti sa niskim ili srednjim deblom. U Kaliforniji visina bademovog debla obično je 30 do 40 cm ili 60 do 70 cm, kod nas i u drugim zemljama 130 do 150 cm.
Kod badema se obično obrazuje kotlasta krošnja čiju osnovu čine tri primarne grane bez provodnice. Na svakoj od ove tri glavne grane ostavićemo po dvije sekundarne grane. Poslije ovakvog formiranja krošnje badem se ne smije mnogo orezivati, a uklanjaju se samo bolesne i suve grane, zatim se djelimično uklanjaju one koje se ukrštaju i koje idu u unutrašnjost krošnje. U starijim godinama bademovo drvo se može podmladiti.
