Facelija medonosna biljka je veoma zahvalna medonosna biljka. Može se tokom perioda maj – septembar koristiti kao ispaša pčela. To se postiže sjetvom tokom 15 – 20 dana, postepeno. Prinos meda je i do 1.000 kg po hektaru.
Poznato je nekoliko tipova facelije.
Najraširenija je Phacelia tanacetifolia koja je visine 70-100 cm. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja je gusto pokrivena kratkim dlačicama. Listovi su perasto usađeni. Cvjetovi su plavičasti ili modri sakupljeni na vrhu stabljike ili bočnih grana.
Phacelia campanularia je niža biljka, visine 15-20 cm. List je u obliku srca, a cvijet u obliku zvončića zagasito je plave boje, znatno krupniji od prethodnog tipa. Sjeme je znatno sitnije, a takođe i prinos sjemena je manji.
Facelija pripada porodici Hydrophyllaceae, i kao takva dobro je došla u sve varijante plodoreda.
Facelija medonosna biljka na radost pčela
Phacelia tanacetifolia se koristi kao medonosna biljka, a koristi se i kod miješanog cvijeća. Može se koristiti i za zelenišno đubrenje.
Phacelia campanularia je takođe medonosna biljka, ali zbog lijepog cvijeta koristi se više kao cvijetna vrsta u cvijetnim lejama.
Oba tipa imaju prednost da cvjetaju prije svih biljaka. U istovremenoj sjetvi cvjetaju već krajem maja. Pošto je ovo medonosna biljka potrebno je povezati proizvodnju sjemena sa potrebama pčelara.
Cvijeta 45-50 dana poslije sjetve. Cvjetanje traje 30-40 dana. Ako se sjetva podesi u vremenskim razmacima, na pojedinim parcelama, može se period paše ove biljke produžiti tokom celog leta, odnosno od maja do septembra. Cvjetovi daju obilje nektara i cvijetnog praha. Prinosi meda sa 1 ha kreću se od 150-300 kg. Pod povoljnim uslovima (višekratna setva) može se postići i 1.000 kg meda po 1 ha. Boja meda je svijetložuta ili bela, prijatnog mirisa i ukusa i odličnog kvaliteta.
Pored ispaše za pčele facelija se koristi za pripremu sijena za stoku i za proizvodnju sjemena.
Agrotehničke mjere
Zemljište
Najbolje uspijeva na kvalitetnim zemljištima kao što su karbonatni – černozem, livadske crnice i aluviumi, ali može se sijati i na drugim tipovima zemljišta. Predsetvena priprema treba da je što kvalitetnija, da obezbijedi uslove za dobru sjetvu, zatim ujednačeno i dobro nicanje. Važno je da se pre nicanja ne stvori pokorica na površini, jer su klijanci facelije vrlo nježni.
Đubrenje
Ako se facelija proizvodi za krmu količina mineralnih đubriva zavise od više uslova kao što su predusjev, plodnost zemljišta, itd. Prosječna količina NPK koja se unosi pod osnovnu obradu iznosi oko 300 kg/ha đubriva. U prihranjivanju dodaje se dodatnih 50 – 100 kg azota.
Na plodnim zemljištima đubrenje se u potpunosti može izostaviti posebno ako je proizvodnja facelije namenjena za pašu pčela.
Sjetva facelije
Ona se obavlja u drugoj polovini marta. Za proizvodnju krme sjetva se obavlja žitnim sijalicama na međuredno rastojanje od 25 cm ili 12,5 cm. Dubina sjetve treba da bude 2-3 cm. Količina sjemena je 5-10 kg/ha. Jedna od specifičnih osobina facelije jeste da je klijanje sjemena inhibirano sunčevim svjetlom zbog čega ono NE smije ostati na površini.
Sjetva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana. Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom period paše ove biljke produžiti tokom cijelog ljeta, odnosno od maja do septembra.
Na ovaj način obezbijeđuje se kontinuitet paše u cijelom vegetacionom periodu. obavlja se do polovine jula mjeseca u vremenskim razmacima.
Hemijske zaštitne mjere
Upotreba herbicida je moguća, ali treba biti oprezan sa izborom i vremenom primjene, naročito nakon razvoja petog lista. Kod proizvodnje facelije za pašu pčela pesticide je poželjno izostaviti, a sjetvu obaviti na 12,5 cm razmaka redova uz utrošak sjemena od 10-12 kg. U ovako gustom usjevu korovi će teško doći do izražaja. Setva facelije za pašu pčela je svakih 15-20 dana.
Kosidba facelije, medonosne biljke
Ako se usjev gaji za proizvodnju krme najbolje je započeti kosidbu facelije pred početak punog cvjetanja.
Kada se u donjem dijelu klasa vide sjemenke, usjev može da se tretira desikantima. Nakon nekoliko dana kada je usjev suv kombajnira se žitnim kombajnom. Ukoliko nije izvodljivo koristiti desikante usjev se može direktno kombajnirati, ali gubici su veći. Takođe, ako se izbjegava upotreba desikanta može se obaviti dvofazna žetva. Usjev se pokosi travokosačicom i ostavi u otkosima da se prosuši 5-7 dana, te se poslije toga kombajnom “pokupe” otkosi, izvrši vršidba. Nakon žetve sjeme se dosuši po potrebi.
Dipl. ing Svetlana Zlatarić
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE: