Dvije vrste pepelnica koje mogu smanjiti urod paradajza i paprike i do 70%

Pepelnica na paradajzu i paprici je bolest koja se uglavnom javlja na biljkama u zatvorenom prostoru i zavisno od uslova može nanjeti velike štete pogotovo krajem ljeta i početkom jeseni. Iako na otvorenom polju ne uzrokuje ekonomski značajne štete, ipak je ne treba zanemariti.

Lako se pojavljuje i razvija u uslovima visoke vlage zraka od 52 do 72% i optimalnih temperatura od 25 do 28°C.

Pepelnicu uzrokuju dva patogena

Prvi i najčešći uzročnik pepelnice paradajza je Laveillula turica kod koje se na gornjoj strani lista pojavljuju svjetlo – žute zone u obliku pjega ili mrlja, a kod jačeg intenziteta zaraze može se pojaviti i sivo bijela prevlaka, uglavnom s donje strane lišća. Razvojem bolesti dolazi do uvijanja listova, a kasnije i do sušenja i nekroza.

U slučaju zaraze Oidium neolycopersici karakteristična sivo – bijela prevlaka se razvija na gornjoj strani lista i jasno je uočljiva.

Glavna simptomatološka razlika između ove dvije vrste uzročnika pepelnice je što se kod jedne prevlaka javlja na gornjoj, a kod druge na donjoj strani lista.

Kod zaraze paprike listovi otpadaju

Pepelnicu paprike najčešće uzrokuje gljiva Leveillula taurica, a simptomi su kao i kod paradajza. Na naličju nastane prljavo bijela prevlaka, a listovi žute, uvijaju se i suše. Na kraju, za razliku od paradajza kod kojeg listovi ostaju visiti na biljci, kod paprike oni otpadaju.

I na paprici se može javiti pepelnica uzrokovana Oidium neolycopersici, ali rjeđe nego kod paradajza.

Smanjenje prinosa i do 70%

Osim simptoma koji umanjuju vrijednost i estetiku, pogotovo kada je riječ o ukrasnom bilju, kod pepelnica plodovitog povrća značajan je uticaj i na urod i kvalitet plodova.

Bez sprovođenja mjera zaštite, urod se može smanjiti i za 70%, a na plodovima nastaju simptomi nalik ožegotinama.

Preventivne i hemijske mjere suzbijanja

Suzbijanje je otežano jer se gljivice razvijaju i u unutrašnjosti biljnog tkiva. Od preventivnih mjera značajna je dezinfekcija unutar plastenika i iznošenje biljnih ostatka, kao i uništavanje korova.

Kod primjene fungicida treba voditi računa o tome uzgajaju li se usjevi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, zatim o karenci i broju tretiranja u sezoni ili vegetacije, a sve to navedeno je u uputstvima proizvođača zaštitnih sredstava.

Od prirodnih sredstava tu je i soda bikarbona koja je odlično sredstvo za zaštitu biljaka paradajza, a osim pepelnice može se koristiti i u borbi protiv plamenjače i antraknoze. Njen rastvor stvara alkalnu sredinu na površini biljne mase što ne odgovara patogenima za njihov rast. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim materijama (na primjer, s mlijekom).

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Ovako uklanjajte donje listove paradajza i imaćete veći urod

Manjak kalcijuma u gajenju paprike i paradajza dovodi do štete na plodovima

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita