NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoDa li je paštrnak u plasteniku dobra ideja?

Da li je paštrnak u plasteniku dobra ideja?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Paštrnak u plasteniku – Korijenasto-krtolaste biljke imaju značajnu ulogu u sistemu plodoreda, kod većine proizvođača koji se bave plasteničkom proizvodnjom nisu zastupljene. Paštrnak (paškanat, pastrnjak, jelinjak, krstata trava, slatka trava, paštrnjak) na istom mjestu može se gajiti nakon 3-4 godine. Za plasteničku proizvodnju dobri predusjevi su: boranija, paprika, paradajz, krompir, kupusnjače, dok na otvorenom polju biljke iz porodice leguminoza, vrežaste biljke i krompir.

Osnovna obrada zemljišta se izvodi na 35-40 cm s jeseni, a površinska priprema obavlje se neposredno prije sjetve.

Gajenje kulture paštrnak u plasteniku

Đubrenje

Paštrnak se đubri samo mineralnim đubrivima: azota 100-120 kg, fosfora 80-100 kg i kalijuma 120-140 kg po hektaru. Osnovnom obradom unosimo 1/2 fosfora i kalijuma, površinskom pripremom ili startno unosimo 1/2 azota i 1/4 fosfora i kalijuma u prihranama unosimo drugu polovinu azotnih đubriva i 1/4 fosfornih i kalijumovih đubriva u dvije, tri prihrane.

Sjetva

Sjetva u zaštićenom prostoru obavlja se  u januaru, februaru dok na otvorenom polju prva nedelja poljskih radova ili početkom marta. Potrebna količina sjemena je 4-6 kg/ha u zavisnosti od krupnoće sjemena. Na otvorenom se postiže sklop od 200.000-250.000 biljaka. Dubina sjetve 2 cm, međuredno rastojanje 30-40 cm u redu 8-10 cm. U trakama sa četiri ili šest redova, razmak traka 50-60 cm, a između redova 20-30 cm, a razmak u redu 10-15 cm.

Njega usjeva

Kad biljke dobiju 3-4 lista, navlažimo zemljište i vršimo prorjeđivanje na 10-15 cm, sljedeća operacija kultiviranje. Vlažnost zemljišta održavamo navodnjavanjem, prihrane izvodimo prije navodnjavanja s kultiviranjem. Na početku i sredinom vegetacije folijarne prihrane daju dobre rezultate ili upotreba mikrobioloških đubriva. Operacije okopavanja ili kultiviranja izvode se u 2-3 navrata.

Berba u plasteniku se obavlja za potrebe tržišta najčešće ručno, a na otvorenom polju može i mašinski – vadilicama, prinosi se kreću 20-50 t/ha.

Dragan Mijušković

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Kako da čuvamo korijen celera?

Evo šta tačno treba da uradite da biste imali dobar CELER

Savjeti za uspiješan uzgoj PERŠUNA

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI