Naslovnica Poljoprivredne grane Povrtarstvo Borba protiv plamenjače krompira: Ekološki pristup za suzbijanje bolesti

Borba protiv plamenjače krompira: Ekološki pristup za suzbijanje bolesti

Foto: agrosavjet.com

Plamenjača krompira je ozbiljna bolest koju je teško organski suzbiti kada se razvije. Ekološki poljoprivrednici bi trebalo da koriste dostupne strategije za smanjenje rizika od pojave ove zaraze. Ovo su mjere zaštite koje se mogu preduzeti.

Plamenjaču krompira uzrokuje patogen Phytophthora infestans. Za razvoj su pogodni visoka vlažnost, rosa i umjerena temperatura do 15-26 stepeni Celzijusovih. Kada su spoljni uslovi povoljni, bolest se jako brzo širi i pustoši polja u roku od 3 nedjelje. Najviše utiče na lišće krompira.

Smanjenje rizika od pojave plamenjače

U većini područja ovaj patogen je parazit koji može da preživi samo u živom biljnom tkivu. Stoga je uništavanje živih domaćina patogena, odnosno biljaka na kojima je primijećena ova bolest, važna strategija kontrole.

Takođe, važan je i izbor lokacije gdje se krompir sadi. Bitno je da polja ili bašte budu sa dobrim kretanjem vazduha i dobro dreniranim tlom. Nikako ne treba biljke krompira saditi u sijenci drveća ili građevina (važi za urbane bašte).

Na smanjenje rizika od pojave plamenjače može da utiče i način sadnje. Preporuka je da se krompir sadi u široke redove orjentisane ka strani odakle najčešće duvaju vjetrovi kako bi se prilagodili kretanju vazduha i kako bi se smanjila vlažnost lišća. U istraživanjima Evropske unije (Leifert i Wilcockson 2005) upravo ovaj način je smanjio rizik od pojave patogena plamenjače. Pored toga, sadnja mješovitog sjemenskog materijala otpornih i osetljivih sorti može da smanji obim bolesti.

Visoko nagrtanje (zagrtanje) krompira i nagrtanje više puta kako bi se spriječio nastanak rupa u brdašcima zemlje može da smanji kretanje spora plamenjače u tlu do gomolja.

Što se tiče đubrenja krompira, preporuka je da se ne dodaje previše azota, jer biljke sa visokim nivoom azota proizvode manje krtola, a daju veliku, bujnu lisnu masu. Ona se polako suši nakon vlaženja, što povećava rizik od infekcije plamenjačom. Pored toga, biljno tkivo je mnogo osetljivije na infekcije.

Korov treba redovno uklanjati, jer on ometa protok vazduha na polju ili u bašti.

Uništavanje zaraženih biljaka i susjeda

Uništavanje prvih oboljelih biljaka na polju može da zaustavi ili uspori napredak bolesti na ostatak njive. Od infekcije biljke patogenom do razvoja simptoma potrebno je otprilike tri dana do jedne nedjelje. U to periodu dolazi do zaraze na susjednim biljkama. Praktično, kada se vide znaci zaraze, to znači da su zaražene i susjedne biljke. Kao rezultat toga, mnoge naizgled zdrave biljke moraju da budu uništene kako bi se spasio prinos, a preporuka je da se unište sve biljke u radijusu od 10 m² od biljaka koje su prve pokazale siptome.

Preparati na bazi bakra

Upotreba preparata na bazi bakra može efikasno da kontroliše ili da uspori širenje plamenjače. Ovi preparati nemaju „povratnu“ aktivnost i zbog toga ih je potrebno nanijeti na sve biljne površine prije infekcije. To uključuje i donju stranu lišča. Kompostni čajevi i drugi preparati koji nisu na bazi bakra mogu da imaju određenu efikasnost u borbi protiv plamenjače krompira.

Napomena: Pre nanošenja bilog kog proizvoda na bazi bakra obavezno pročitajte etiketu kako biste bili sigurni da je proizvod namenjen za usjev na koji želite da ga primijenite.

Exit mobile version