Naslovnica Blog Stranica 996

Šta je to nova hrana?

Nova hrana obuhvata namjernice koje se nisu u velikoj mjeri upotrebljavale prije maja 1997. godine na teritoriji EU. U ovu grupu spadaju tzv. inovativna hrana kao što je nano hrana, kao i tradicionalna hrana iz drugih dijelova svijeta, recimo insekti.

U Evropskoj uniji nova hrana je definisana kao ona koja se nije konzumirala u velikoj mjeri prije 1997. godine, kada su usvojeni i prvi propisi o njoj. U tu grupu namjernica, osim nove, spada i inovativna hrana u čijoj se proizvodnji koriste nove tehnologije i proizvodni procesi, kao i tradicionalne namjernice koje se konzumiraju van Evropske unije.

U EU je od 1997. godine podnijeto nekoliko stotina zahteva za odobravanje. Među njima su, na primer, čia sjemenke, hrana proizvedena uz pomoć najnovijih tehnoloških inovacija, kao što su termički obrađeni mliječni proizvodi fermentisani bakterijama. Tu je i ”salatrim” – mast smanjene energetske vrijednosti, ulje dobijeno iz mikroalgi, voćni sok proizveden tehnologijom visokog pritiska…

Do skoro nepoznate namjernice na domaćem tržištu – poput čia sjemenki, godži bobica, raznih vrsta paražitarica i proizvoda od soje, ulja egzotičnih biljaka i dodataka ishrani, postale su svakodnevnica. Odsustvo evidencije, označavanja i nadzora nad prometom ovih namjernica, kao što su, na primer, preporuke o dozvoljenom unosu u organizam ili informacija da je proizvod sadrži GMO, mogu pak naše potrošače dovesti u zabludu.

Zbog toga je važno unaprediti sistem upravljanja tzv. novom hranom i proizvodima GMO porijekla. Usaglašavanje domaćih propisa sa standardima EU o bezbjednosti hrane je jedan od načina da se to postigne.

Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti hrane i donošenjem odgovarajućih pravilnika uspostaviće se sistem kategorizacije nove hrane i lista nove hrane sa uslovima za odobravanje. Na taj način bi se na tržištu našle namijernice koje su prošle rigorozne naučne kontrole i ne predstavljaju rizik po javno zdravlje, niti je moguće bilo kakvo dovođenje potrošača u zabludu.

Evidentiranje i praćenje GMO kroz sistem

Slična je situacija sa proizvodima GMO porijekla. U slučaju Srbije, Zakon o genetički modifikovanim organizmima zabranjuje uzgoj i promet GMO. Iako apsolutna zabrana naizgled djeluje kao svrishodniji način upravljanja proizvodima GMO porekla, u praksi se pokazalo drugačije. Pretpostavka apsolutne zabrane podrazumeva da proizvodi GMO porijekla ne postoje na tržištu, tj. da institucije u Srbiji retko kada dolaze u kontakt sa GMO proizvodima. Zbog toga ne postoji uvid u realnu situaciju, niti su razvijeni mehanizmi zaštite zdravlja građana.

Spekulacije u javnosti ipak ne isključuju moguće postojanje ilegalnog uzgoja i prometa GMO proizvoda. Propisi EU, sa kojima Srbija treba da se usaglasi,  sa druge strane omogućavaju evidentiranje i praćenje GMO kroz sistem prijave i odobravanje prometa na tržištu ukoliko ne šteti zdravlju ljudi, životinja i prirodi. Drugim riječima, odobreni prehrambeni proizvodi ili hrana za životinje koji su nastali od GMO-a su sledljivi i jasno označeni kako bi distributeri i potrošači bili informisani.

Da bi se dozvolio promet GMO proizvoda u Srbiji, potrebno je izijmeniti Zakon o GMO, pri čemu uzgoj može da bude i zabranjen. Državama članicama EU je omogućeno da ograniče ili zabrane uzgoj kultura koje sadrže GMO na svojoj teritoriji, i onda kada je to na nivou EU dopušteno. Valja napomenuti da je kultivacija u EU dozvoljena samo za dva proizvoda (jedna sorta kukuruza i jedna sorta krompira).

Paradoksalno je i to da do 2009. godine ova tema ni kod nas nije bila sporna. Uvođenjem zabrane prometa proizvoda GMO porijekla (2009. godine je izmenjen stari zakon koji je dozvoljavao promet) onemogućeno je članstvo Srbije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što je jedan od kriterijuma za pristupanje Srbije EU. Tako je tema zabrane prometa GMO postala jedan od glavnih argumenata protivnika ulaska Srbije u EU.

Dok debata u javnosti ovim povodom uveliko traje, naročito u vezi sa izmjenama Zakona o GMO, nije poznato u kojoj meri su se namijernice iz ove dvije grupe odomaćile na našem tržištu.  Potrebne su izmjene i dopune aktuelnog pravnog okvira, kao i uspostavljanje efikasnog sistema evidentiranja, procjene rizika, odobravanja, obiljležavanja, kontrole i praćenja nove hrane i namjernica GMO porijekla. Tržište (ulazak u STO, informisanje i zaštita potrošača) nije jedini razlog, već se prije svega radi o zaštiti zdravlja građana. Samo na taj način građani Srbije mogu biti sigurni da se u prodavnicama “zdrave hrane” zaista prodaje zdrava hrana.

I insekti pod kontrolom

U svijetu se insekti često upotrebljavaju u ishrani. U Evropskoj uniji oni su obuhvaćeni definicijom nove hrane kao sastojci hrane izolovani iz životinja. I dijelovi insekata kao štio su noge, krila, glava takođe su u uredbi, a novom hranom mogu se zvati i cijeli insekti ukoliko se prije 1997. godine nisu upotrebljavali u ishrani evropskih potrošača.

Izvor: Blic

Prodali bika za 1,51 miliona dolara – novi svjetski rekord

Schaff Angus Valley (SAV) postavio je novu svjetsku rekordnu cijenu nakon što je prodao svog bika imena America za 1,51 milion dolara! 

Dakle, preko 1,7 miliona KM cijena je koju je 9. februara dostigao bik na godišnjoj prodaji uzgajivača Schaff Angus Valley, na ranču u blizini Saint Anthonyja, u Sjevernoj Dakoti, SAD.

Prodaja ovoga bika na aukciji je trajala šest minuta prije nego se oglasilo zvono da je prodaja gotova. Posljednju ponudu dala je Herbster Angus farma iz Fall Cityja, Nebraska, piše portal Drovers.

Prošle je godine SAV prodao bika imena Elation za 800.000 dolara što je također bio svjetski rekord kojega su sami oborili ovogodišnjom prodajom, za skoro dvostruku cijenu. Godinu prije toga, dakle 2017., također su oborili svjetski rekord s prodajom bika za 750.000 dolara.

Nekoliko videozapisa koje je podijelio reporter Will Bollum na Facebooku i Twitteru ostvarili su veliki interes na tim društvenim mrežama.

Zanimljivo je da kupac, Herbster Angus farma zadržava pravo na 80 posto sperme ovoga bika, dok njegova matična farma SAV, ima pravo na 20% njegove sperme.

U prodajnom katalogu bik America istaknuto je kako se ovo govedo isticalo od prvog dana. Bik je sa samo 205 dana starosti imao 502 kilograma. „Ovaj bik se odlikuje pravim karakteristikama za ovu vrstu goveda – dugim tijelom, čvrstoćom i masivnošću„, stoji u katalogu.

Očekuje se kako će bik America imati značajan uticaj na komercijalno mesno govedarstvo.

Angus je tovna pasmina goveda i spada u poluintenzivne mesne pasmine koje karakterizira genetska bezrožnost. Pod pojmom Angus podrazumijevaju se dvije pasmine, Crveni Angus i Crni Angus. Ova pasmina ima dobre tovne sposobnosti, manje probleme s teljenjem, a telad je vitalna i brzo napreduje. Karakteriziraju ih dobar prirast, konverzija hrane i iskorištenje krme te pogodnost za uzgoj u sustavu krava-tele.

Izvor: Agroklub

Za jedan projekat blizu 200.000 KM – Poziv poljoprivrednicima za bespovratna sredstva EU

U okviru projekta „EU4Business“, otvoren je Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga namijenjen potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške poljoprivrednim gazdinstvima.

Cilj javnog poziva je modernizacija proizvodnje i jačanje proizvodne konkurentnosti kroz uvođenje novih tehnologija i inovacija u proces primarne proizvodnje, povećanje produktivnosti poljoprivrednih gazdinstava, povećanje kvaliteta proizvoda, higijene i bezbjednosti hrane, uvođenje dobrih praksi u upravljanju prirodnim resursima i zaštita okoline te otvaranje novih tržišnih mogućnosti.

 

Aplicirati mogu fizička lica, preduzetnici, zadruge i preduzeća, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom u sljedećim pod-sektorima: uzgoj voća, povrća, vinove loze, žitarica i uljarica, te proizvodnja mesa i mlijeka.

 

Ukupna sredstva za za ovaj poziv iznose do 1.750.000 KM dok bespovratna sredstva za jedan projektni prijedlog mogu iznositi od 97.000 KM do maksimalno 195.000 KM (bez PDV-a). Za svaki projekat, podnosilac mora osigurati vlastito sufinansiranje u  iznosu od minimalno 40 odsto ukupnog iznosa predložene investicije.

Prijave se dostavljaju poštom ili lično na adresu: Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Projekat EU4Business, UN HOUSE, Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, a rok za dostavljanje je 27. mart do 17 časova.

EU4Business (2018-2022) je projekat  koji prvenstveno finansira Evropska unija u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć IPA 2, koji sprovode njemački GIZ, Razvojni program Ujedinjenih nacija i Međunarodna organizacija rada.

Izvor: Srpsk info

Zadružno zemljište propada umjesto da se obrađuje

Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Unsko-sanskog kantona upozorio je da ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, koje je nekad bilo vlasništvo zemljoradničkih zadruga, leže neiskorištene i propadaju umjesto da se obrađuju.

Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika ovog saveza, to zemljište se još nalazi u vlasništvu zadruga i pored toga što su one u međuvremenu ekonomski propale i praktično više ne postoje.

“Ovo zemljište danas nema titulara vlasnika, a zakonom nije uređeno kako se može staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je potrebno što prije donijeti zakone kako bi se odredilo kako upravljati i gospodariti tim zemljištem, jer se radi o velikim površinama”, kaže Selimović.

Načelnik opštine Bosanska Krupa Armin Halitović kaže kako se u vlasništvu ZZ “Ostružnica”, koja je već dugo u postupku likvidacije, nalaze velike površine obradivog zemljišta.

“Ono se ne koristi i ne obrađuje, jer za to nema zakonskog osnova. Mi smo kao lokalna zajednica spremni da se uključimo u rješavanje tog problema, ali je potrebno donijeti zakone na federalnom i kantonalnom nivou”, kaže Halitović.

Prema riječima Selimovića, slična situacija je i u drugim lokalnim zajednicama na području USK, zbog čega će Savez lokalnih udruženja poljoprivrednika uskoro inicirati da se donesu zakonski propisi koji će tretirati ovu problematiku. On je istakao kako će se tražiti i da se novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu USK predvidi oporezivanje vlasnika zapuštenih poljoprivrednih površina jer se ogromne površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u ovom kantonu ne obrađuju, a njihovi vlasnici ne žele da ga iznajme ili prodaju poljoprivrednim proizvođačima.

“Mislim da bismo uvođenjem poreza na zapušteno zemljište motivisali vlasnike da ga stave u funkciju poljoprivrednog razvoja, od čega bi na kraju svi imali koristi”, rekao je Selimović.

Dodaje kako bi se svim ovim aktivnostima došlo do ukrupnjavanja zemljišnih posjeda, što bi stvorilo pretpostavke za intenzivniji razvoj agrarnog sektora.

Prema procjenama, na području Unsko-sanskog kantona postoji preko 195.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Od toga, 70 posto je u privatnom vlasništvu, dok preostalih 30% otpada na zemljište koje je državna svojina.

Roboti će nas spasiti od gladi?

U Velikoj Britaniji se osniva prvi svjetski Centar za doktorski studij za agro-prehrambenu robotiku. Industrijski partneri su im John Deere, Syngenta i drugi.

Proizvodnja hrane predstavlja sve veći izazov u cijelom svijetu. Negdje je problem manjak obradivih površina, negdje manjak radne snage. Tu su i klimatske promjene koje od današnje poljoprivrede u najširem mogućem kontekstu zahtijevaju dobro planiranje, traže pridžavanje novih pravila, reduciranje pesticida, vode i druga ograničenja. Čini se kako je riješenje za doskočiti svim ovim izazovima – robotika.

Prvi svjetski Centar za doktorski studij (CDT) za agro-prehrambenu robotiku  osniva se na Sveučilištu Lincoln u Velikoj Britaniji, u suradnji sa Sveučilištem u Cambridgeu i Sveučilištem East Anglia.

Istraživačko vijeće za inženjerstvo i fizičke znanosti dodijelilo je 6,6 miliona funti novom Centru, koji očekuje ogroman priljev visokih stručnjaka za robotiku, u vrijeme koje je vitalno za agro-prehrambenu industriju, navodi Freshplaza.

CDT će osigurati financiranje i obuku za najmanje 50 studenata doktorskih studija, a koje će podržati glavni industrijski partneri, te će biti specijalizirani u područjima kao što je autonomna mobilnost u izazovnim okruženjima, berba poljoprivrednih kultura, lagana robotika za rukovanje osjetljivim prehrambenim proizvodima i „ko-botovi“ za održavanje sigurne suradnje između ljudi i robota te interakcije na farmama i tvornicama.

Tom Duckett, profesor robotike i autonomnih sistema na Sveučilištu Lincoln, novi je direktor Centra. „Tehnologije automatizacije i robotike postavljene su kako bi transformirale globalnu industriju – samo će u Veilkoj Britaniji u sljedećem desetljeću gospodarstvu pridonijeti 183 milijarde funti. Agro prehrambena industrija je najveći proizvodni sektor u Velikoj Britaniji, dvosturko veći od automobilske i zrakoplovne industrije te podržava prehrambeni lanac, od farme do tanjura, a generira globalnu dodanu vrijednost (BDV) u iznosu od 108 milijardi funti, sa 3,9 miliona zaposlenika u zaista međunarodnoj industriji„, rekao je Duckett pojasnivši kako je globalni prehrambeniu lanac pod pritiskom rasta stanovništva, klimatskih promjena, političkih pritisaka koji utječu na migracije. Kaže kako se populacija kreće iz ruralnih u urbane regije, a veliki izazov je i demografski staro stanovništvo u razvijenim gospodarstvima.

Rješavanje tih izazova zahtijeva novu generaciju visokoobrazovanih iskusnih znanstvenika i voditelja, a naš će novi centar biti posvećen pružanju tih stručnosti. Bit će to prava žarišna točka za inovacije u robotici u Velikoj Britaniji„, najavio je Duckett.

Dakle, ovaj Centar okuplja jedinstvenu suradnju vodećih istraživača sa već spomenutih sveučilišta smještenih u srcu britanskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, zajedno sa Centrom za proizvodne tehnologije uz, kako smo već spomenuli, podršku voedćih industrijskih partnera i dionika iz cijele zemlje kao što su John Deere, Syngenta, G’s Growers i drugi.

Izvor: Agroklub

Koje cvijeće izabrati za Valentinovo?

Dan zaljubljenih, Valentinovo odnosno Dan svetog Valentina povezuje se s nezaobilaznim crvenim ružama. S obzirom na to da su one simbol vječne ljubavi, ruže su idealne kao klasičan izbor. Unatoč tome, ljubav se može iskazati i drugim vrstama cvijeća, u kojima se ocrtava i kreativnost te originalnost osobe koja ga poklanja. Pri odabiru cvijeća i njegove boje, potrebno je informirati se o simbolici koje ono odašilje.

Kalanhoa

Cvatući je sukulent sjajnih i debelih listova, koji se pojavljuje u različitom broju varijeteta i boja. Zbog dugotrajne cvatnje, kalanhoa simbolizira upornost i beskrajnu ljubav. Jednostavna je za održavanje. Tropska je biljka koja će cvjetati između 6 do 8 tjedana.

Karanfili

Bezvremensko je cvijeće koje se povezuje se s ljubavlju, zanosu i otmjenošću. Njihova je simbolika drukčija ovisno o izboru boje. Crveni karanfili simboliziraju duboku ljubav s divljenjem, dok bijeli iskrenu ljubav i sreću. Međutim, žutim se karanfilima iskazuje razočaranje ili odbijanje, dok ljubičastima nepredvidive promjene ili hirovitost. Ružičasti karanfili označuju divljenje i posvećenost, ali oni su prigodniji kao poklon za Majčin dan.

Orhideje

Egzotičnog izgleda, orhideje su cvijeće koje simbolizira rijetku i nježnu ljepotu. Ružičastim se orhidejama simbolizira ljubav, nježnost, šarm i osjećajnost. Jednako su prikladne za starije i mlade osobe. Kao lončanica, dulje su cvatnje u odnosu na rezano cvijeće. Uz pravilnu njegu, njihova će cvatnja potrajati i nekoliko godina.

Tulipani

Porijeklom iz središnje Azije, svoju su simpatiju zadobili širom svijeta. Slično kao i crvene ruže, crveni tulipani su također povezani s ljubavlju. Ovo elegantno i lijepo cvijeće simbolizira vječnu, istinsku i savršenu ljubav. Buketom crvenih tulipana se uz izjavljivanje ljubavi želi istaknuti i međusobno povjerenje. Iako su popularni kao rezano cvijeće, tulipani se mogu pokloniti kao posađene biljke u posudi za cvijeće.

Sukulenti

Vrlo unikatan i odvažan poklon za Valentinovo. Sukulenti su simbol vječne i dugotrajne ljubavi. Pojavljuju se u velikom broju boja, veličina i oblika, smještene u različite vrste posuda koje im daju zanimljiv dojam. Jednostavni su za uzgoj, te mogu rasti u uvjetima nedostupne svjetlosti.

Omiljeno cvijeće

Vjerojatno najuspješniji izbor cvijeća za Valentinovo, ponajviše iz razloga jer se time iskazuje dobro poznavanje osobe kojoj se poklanja cvijeće. Kombinacija najdražeg cvijeća s omiljenom bojom, prikazuje se osobni karakter i sklonost spomenutoj osobi.

Treba podsjetiti i da povezanost mučenika, sv. Valentina, uz ljubav potječe iz legende o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac im je brak blagoslovio dok su umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. Obilježavanje Valentinova na ovim prostorima se veže uz utjecaj američke kulture, no podaci kažu da je u Međimurju, u susjednoj Hrvatskoj i ranije postojao narodni običaj da su se za Dan sv. Valentina, 14. februara, ostavljala djeci peciva u obliku ptica. Objašnjenje je bilo da je to dan kada ptice imaju svadbu odnosno da se „ftičeki ženiju“.

Zanimljivo je i da se prvom čestitkom za Valentinovo smatra pismo francuskog vojvode Karla Orleanskog. Poslao ga je supruzi iz zatočeništva u Engleskoj.

Izvor: Agroklub

Poleganje rasada -Simptomi i zaštita /VIDEO/

Poleganje rasada, palež klijanca trulež sjemena izazivaju pseudogljive (gljivama slični organizmi) koji pripadaju rodu Pythium ssp.  kome pripada veliki broj vrsta, preko 100.

To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Spore gljive se obično nalaze u plasteniku i poljoprivrednoj opremi , čak i sterilni supstrat ukoliko nije svježe sterilisan obično bude zaražen, moguće je i sjeme da bude zaraženo posebno ako je iz proizvodnje na otvorenom.

Pyhthium spp. parazitira veliki broj biljni vrsta, a najčešće štete nanosi povrtarskim biljkama. Posebnu osjetljivost ispoljavaju paradajz, paprika, krastavac, kupus, salata, tikve, mrkva, grašak, šećerna repa, duvan, uljana repica, ječam, djetelina, kukuruz, krompir, čičoka, lan, ovas, proso, pirinač i mnoge druge.  Najosjetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok su za starije biljke ove gljive bezopasne.

Simptomi:

Simptomi su takvi da sjeme ne klija truli i raspada se . Tkivo klijanca je jako osjetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pjege, koje se brzo povećavaju i cijela biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva korijen ili stablo u prizemnom dijelu koji dobijaju mrku boju i nekrotiraju. Oboljele biljke poliježu i na njima se javlja bjeličasta micelija koja se širi i po površini zemlje u vidu paučinaste prevlake. Ova površinska micelija (dio gljive) predstavlja samo nastavak unutrašnje micelije koja se nalazi u zaraženom tkivu. Polegle biljke brzo uginjavaju, a pri većoj vlažnosti i toploti gotovo se istope odakle i naziv „topljenje rasada“ . Propadanja biljaka u toplim lejama ili u usjevu se javlja u obliku koncentričnih krugova, pri čemu nastaju „gola ili ćelava mjesta“. Starije biljke po pravilu slabije oboljevaju i na njima se mogu naći pjege na stablu, a kao rezultat patološkog procesa zaostaju u porastu i javlja se uvelost. Treba znati da slične simtome prouzrokuju i druge vrste gljiva. ( Fusarium spp., Rhizoctonia spp., Phytophtora spp.).

Zaštita:

Jedino efikasne su preventivne mjere, prije svih agrotehničke mjere, kao što su: drenaža zemljišta, izbjegavati teška zemljišta, redovno provjetravati objekte za proizvodnju rasada, izbjegavati pretjerano đubrenje azotom, sijati, ili pikirati biljke kada su povoljni uslovi za njihov brži rasta, razvoj i plodored.

Preporučuje se zalivanje neposredno prije sjetve, a prije rasađivanja biljaka vodenim rastvorima preparata na bazi PROPAMOKARB-HIDROHLORIDA i FOSETIL ALUMINIJUMA. Ako nisu ispoštovane preventivne mjere ograničena je efikasnost fovih fungicida.

VIDEO

PROČITAJTE:

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

Hrvatski patent za spas košnica – Njemci već ulažu

Zagreb — Dvojica Hrvata izumila su novi način za suzbijanje najopasnijih štetočina u košnicama, od kojih ugine 90 odsto pčela.

Oni su iz Njemačke dobili novčanu pomoć za komercijalizaciju izuma.

Med je poznat kao jedna od najvrednijih namjernica u čovjekovoj ishrani, ali manje je poznato da čak i najekološkiji poizvodi pčelinjeg rada uključuju jedan bitan nedostatak. Grinja varoa, naime, kao najopasnija štetočina u košnicama, suzbija se u svijetu mahom hemijskim sredstvima, posle kojih u medu ostaje štetan reziduum. Međutim, možda već sutra neće biti tako zahvaljujući dvojici inovatora s Fakulteta elektrotehnike, mašinogradnje i brodogradnje u Splitu.

Ivan Tolj i Mate Sablić patentirali su uređaj koji bi bolesti pčela varozi mogao da stane na kraj termičkim načinom.

Sve je počelo kad je Sablić iz hobija počeo da se bavi pčelarstvom. Ubrzo je naučio da varoa umire na temperaturama iznad 43 stepena, koja inače ne škodi pčelama, medu i vosku. On i Tolj pozabavili su se potom onim što najbolje znaju, budući da se naučno bave termodinamikom. Glavni zadatak im je bio da smisle kako tolikoj toploti praktično i ravnomjerno da izlože čitavu košnicu. I uspjeli su, a njihov rad je na javnom takmičnju Hamburga dobio bespovratnih 140.000 evra za komercijalizaciju projekta.

Presudan je bio nalaz da njihov uređaj „vartreat“ uništava grinje i u leglima začepljenim voskom, a ne samo na telu pčele.

„Zabilježili smo efikasnost u rušenju varoe s pčele i u leglu na preko 91 odsto. Nakon testiranja nismo imali mrtvih pčela i nije bilo topljenja voska. Pčele nisu bile agresivne, a zatim su i bolje radile, prinos meda je povećan“, pojasnili su Tolj i Sablić.

Rezultati prototipa „vartreata“ privukli su i veliku pažnju na svjetskoj konferenciji o apikulturi u Honoluluu krajem 2016. godine.

Divljim svinjama ne prijeti opasnost Još nema afričke kuge, a prošao i redovni odstrel

Zbog brojnosti divljih svinja, koja je u okviru proračunatih kapaciteta, prirodnih uslova – uglavnom brdskih i planinskih lovišta, te udaljenosti od zemalja gdje je registrovana pojava afričke kuge na divljim svinjama, u Srpskoj za sada nisu uvedene vanredne mjere koje se odnose na masovniji odstrel divljih svinja.U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da se redovni odstrel uglavnom sprovodi u sezoni lova, od 1. septembra do 15. januara, ali i u drugim periodima godine.

U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da se redovni odstrel uglavnom sprovodi u sezoni lova, od 1. septembra do 15. januara, ali i u drugim periodima godine.

– Odstrel se sprovodi u skladu sa godišnjim planovima korišćenja i utvrđenim odstrelnim kvotama, koje su proračunate na osnovu proljećnog brojnog stanja. Preko Lovačkog saveza RS, korisnika lovišta, instituta i veterinarskih ambulanti aktivno pratimo zdrastveno stanje populacije divlje svinje u lovištima Srpske. Napominjemo da ni u Srbiji nije uvedena mjera vanrednog odstrela divljih svinja, iako Srbija graniči sa Rumunijom, dok je u Hrvatskoj ta mjera naišla na različito reagovanje – kaže sa Srpskainfo portparol resornog ministarstva Aleksandar Macanović.

Izvor: Srpska info

BiH prijeti afrička kuga svinja!

Zbog širenja zaraze u regioni i BiH prijeti afrička kuga svinja, za koju ne postoji terapija ni vakcina, pa se u slučaju pojave bolesti sprovode radikalne mjere uništavanja životinja na zaraženom području.

Riječ je o zaraznoj virusnoj bolesti domaćih i divljih svinja, koja se ne prenosi na ljude, ali izaziva teške ekonomske posljedice u sektoru svinjogojstva. Oboljele svinje obično ugibaju, a virus je izuzetno otporan i može preživjeti duži vremenski period u spoljašnjoj sredini, proizvodima od mesa i leševima uginulih životinja.

Izvor Foto: AgroSavjet

Najbolja prevencija za zemlje u kojima nema bolesti je sprečavanje ulaska virusa kroz poboljšanu kontrolu granica, te ograničenje kretanja divljih svinja.

Iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS apelovali su na nadležne institucije da preduzmu sve neophodne mjere da se zaštiti stočarstvo u RS i BiH.

Predsjednik ovog saveza Stojan Marinković naglasio je da se moraju pojačati mjere zaštite granica i prevoza živih životinja.Ne smijemo dozvoliti da nam dođe ova kuga, jer nam je svinjarska proiozvodnja ionako desetkovana, a znamo da bi svaka pojava na određenom lokalitetu uzrokovala ubijanje životinja u krugu od tri kilometra – upozorio je Marinković.

Bolest se prenosi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom i vodom, odjećom i obućom, inficiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, glodarima, insektima…

U Kancelariji za veterinarstvo BiH kažu za Srpskainfo da, pored toga što na kretanje divljih svinja administrativne granice nemaju uticaja, problem predstavljaju i neodgovorni putnici koji bolest mogu unijeti donošenjem mesa i proizvoda od mesa, uključujući i ostatke hrane iz zaraženih zemalja.

– S obzirom na način prenosa, ova bolest je regionalni problem. Zatražili smo da nadležna ministarstva obavijeste sve veterinarske organizacije, ovlaštene dijagnostičke laboratorije, vlasnke farmi svinja i korisnike lovišta o povećanom riziku za pojavu afričke svinjske kuge u BiH, te da preduzmu sve preventivne mere s ciljem ranog otkrivanja ove bolesti – ističe direktor ove kancelarije Ljubomir Kalaba.

Prate situaciju

U Ministartsvu poljoprivrede RS kažu da u Srpskoj nisu nisu zabilježeni slučajevi pojave ove visoko kontagiozne virusne zarazne bolesti, ali redovno prate njeno širenje u Evropi.

– Primjera radi, od 25. januara do 1. februara zabilježeno je 159 žarišta, odnosno slučajeva izbijanja ove bolesti u zemljama EU kod divljih svinja i 13 kod domaćih svinja. Najviše slučajeva kod divljih svinja zabilježeno je u Poljskoj, a kod domaćih svinja u Rumuniji – kaže portparol ovog ministarstva Aleksandar Macanović.

Izvor: Srpska info