Naslovnica Blog Stranica 965

Kiša i mraz zagorčali med

BANJALUKA, TREBINJE – Kiša i loše vrijeme smanjenjiće ovogodišnje prinose pčelarima u Republici Srpskoj za 50 odsto, a možda čak i više.

Sa druge strane, u Federaciji BiH kažu da štete jeste bilo, ali da nije u tolikom procentu kao u RS, jer ni prošla godina nije bila ektremno medonosna.

Radovoje Maksimović, pčelar iz Trebinja, kaže za „Nezavisne“ da se smanjenje prinosa meda za 50 odsto očekuje u cijeloj RS, a samim tim se može očekivati i poskupljenje. Kako kaže, tome su doprinijeli kiša, hladno vrijeme i mrazevi.

„Prinosi će biti sigurno manji. U stalnom kontaktu sam s pčelarima iz cijele RS, u Potkozarju i Gradišci je situacija dosta loša. Što se tiče ostalih dijelova RS, bagrem kao glavna medonosna stavka je izostao, posebno u nižim predjelima, lipa je aktuelna, ali u niskim djelovima su pčelari svoje pčele preselili na livadu“, objasnio je Maksimović. Kako objašnjava, sada su se tek stvorili uslovi za lučenje nektara, s tim da visoke temperature, ako se nastave kao što je trenutno u Hercegovini ovih dana, neće dozvoliti biljkama da luče nektar i opet će biti smanjen prinos.

Kako kaže, u Nevesinju, Gacku, Zelengori i Potkozarju se sada očekuje intenzivna livadska paša i tu bi moglo možda da bude prinosa.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, ističe da su nepovoljne vremenske prilike uticale na prinose meda jer su kada su najintenzivnije paše bile, odnosno u maju, pale abnormalne količine kiše, koje nisu svojstvene za taj mjesec.

„Tako smo ostali bez bagrema. Sve se to svakako odrazi na ostale paše, jer pčele ne budu u kondiciji u kojoj bi trebalo da budu, tako da će prinosi ove godine biti manji nego što su bili ovih prethodnih godina“, naglašava Barašin za „Nezavisne“.

On smatra da još nije sve izgubljeno – ako bi se vrijeme ustabililo godina neće skroz propasti, jer je u toku paša na kesetnu i lipi, nakon toga ide paša na livadi, zatim možemo očekivati i šumski med.

„Ali ovo će definitivno biti ispod svakog prosjeka i jedna od težih godina za sektor pčelarstva u RS. Kako sada stvari stoje, prinosi će biti manji za najmanje 50 odsto pa možda i više zbog najintenzivnijih paša koje su propale“, smatra Barašin i dodaje da se nada da do poskupljenja meda neće doći, jer kupci nisu u mogućnosti da ga plaćaju više od sadašnjih cijena, koje se sada po kilogramu kreću od 15 do 18 KM.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe za „Nezavisne“ da su kišni april i maj napravili gubitke, jer bagremova paša, koja je najbitnija, nije odrađena kako treba i nju su izgubili ne samo u BiH, već i u regionu.

„Taj period smo prevazišli i sada uz ove toplije dane pojavljuje se med, livadski nektar je već prisutan. Istina, taj med još nije potpuno zreo, međutim popravlja se situacija, jer je tek kraj šestog mjeseca, a livada je tiha paša koja traje mjesec dana i zato očekujemo bolje prinose“, objasnio je Deljo.

Kako kaže, prinosi neće biti šampionski, ali su korisni i za vlasnika i za samu pčelu.

Izvor: Nezavisne Novine

Pogledajte SPISAK biljaka koje najviše i najmanje usvajaju PESTICIDE /FOTO/

Pesticidi su posebno dizajnirani kako bi uništili određene žive organizme, no njihov spektar djelovanja nije ograničen samo na one vrste koje nanose štetu, što znači da djeluju pogubno i na ostala bića, uključujući i ljude.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bilježi oko 3 miliona trovanja godišnje uzrokovana pesticidima, od čega čak oko 220,000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju. U zemljama u kojima zakoni vezani za primjenu hemijskih sredstava u proizvodnji hrane nisu dobro regulisani ili se provode dosljedno, količine pesticida u hrani dosežu zabrinjavajuće visoke razine.

Da ne bi došlo do toksičnosti i pretnje po ljudsko zdravlje vrlo je važno i da se poljoprivredni proizvođači prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja pridržavaju uputstva o primjeni, kao i da poštuju karencu.

Predstavljamo vam ilustrovano fotografijama biljke koje usvajaju najviše i najmanje pesticida.

Svaka biljka ima svoj redin broj od 1 – 12. Biljka sa rednim brojem 1 (Jabuka) usvaja najviše pesticida, zatim slijede 2. JAGODA  3. GROŽĐE  4. CELER  5. BRESKVA  6. SPANAĆ  7.PAPRIKA  8. NEKTARINA  9.KRASTAVAC  10.ČERI PARADAJZ  11. GRAŠAK I  12. KROMPIR.

 

Na ovoj ilustraciji možete vidjeti top 15 biljaka koje najmanje usvajaju pesticide. Na prvom mjestu je AVOKADO, a zatim slijede 2. KUKURUZ ŠEĆERAC  3. ANANAS  4. KUPUS  5. ZAMRZNUTI GRAŠAK   6. CRVENI LUK  7. ŠPAROGA 8. MANGO 9. PAPAJA  10. KIVI  11. PATLIDZAN  12. GEJPFRUT  13. DINJA  14. KRAFIOL I  15. SLATKI KROMPIR

PUNE PESTICIDA U Srpskoj zabranjen uvoz više od 11 tona višanja iz Hrvatske

Zbog povećane količine ostataka pesticida, republička fitosanitarna inspekcija je u okviru redovnog pregleda pošiljke hrane biljnog porijekla, zabranila uvoz 11.250 tona svježe višnje porijekom iz Hrvatske.

Prilikom pregleda pošiljke, a s ciljem utvrđivanja prisustva ostataka pesticida, u analiziranom uzorku višnje su otkriveni ostaci pesticida Carbendazim (1,225 mg/kg), što je iznad propisanog maksimalnog nivoa ostataka (MRL = 0,5 mg/kg 0,6125 mg/kg), saopšteno je iz Inspektorata RS.

– Rješenjem fitosanitarnog inspektora zabranjen je uvoz pošiljke spornog voća. Uvozniku je uručeno obavještenje o rezultatima analize i dat rok od tri dana za izjašnjavanje o prihvatanju rezultata analize ili podnošenju zahtjeva za superanalizu. Cilj rada fitosanitarne inspekcije je osigurati promet bezbjednih proizvoda na tržištu RS – navodi se u saopštenju.

Izvor: Srpska Info

Banana rodila usred Sanskog Mosta

SANSKI MOST – Sanjanin Hikmet Seferović uspješno je uzgojio u svom vrtu malu plantažu od desetak stabala banana, a ove godine očekuje ukusne plodove i rekordan urod ovog egzotičnog voća.

Kaže kako je njegov sin prije nekoliko godina dobio sjeme banane, te ga zasadio u vrtu ispred kuće. Inače, članovi ove porodice su pasionirani ljubitelji i uzgajivači ukrasnog drveća, pa su odlučili da naprave eksperiment i sa uzgojem ovog južnog voća.

Seferović kaže kako se radi o biljci koja izuzetno brzo napreduje i raste, ali je osjetljiva na niske temperature, zbog čega ju je tokom zimskog perioda i mrazeva potrebno dobro zaštititi.

„U vegetativnom razdoblju banana izuzetno brzo raste i ne treba puno posla i brige oko nje. Ono što ona zahtijeva je puno vode, jer voli vlagu. U sušnom razdoblju samo jedno stablo zahtijeva i do 40 litara vode dnevno“, kaže Seferović.

Dodaje kako su vremenske prilike ove godine veoma godile ovom voću, te da je na samo jednom stablu izbrojao 140 plodova.

„Očekujem da dozriju do kraja avgusta i nadam se velikim i ukusnim plodovima, baš poput onih koje možemo kupiti u trgovinama. Sem toga, stabla banane su izgledom veoma lijepa i predstavljaju neobičan dekor u dvorištu“, dodaje on. Ističe da se prolaznici često zaustavljaju pred njegovom ogradom i u nevjerici gledaju vrt. Mnogi fotografišu stabla te ga pitaju kako je uspio uzgojiti banane.

Seferović, međutim, osim banana, u vrtu oko svoje kuće uzgaja i drugo egzotično voće neuobičajeno za ovo podneblje. Spas od oštre bosanske zime većina stabala pronađe u prostranoj i toploj garaži, a ona koja su posađena utople kako im zima i niske temperature ne bi mogle naškoditi.

Izvor: Nezavisne Novine

Čudotvorna lipa – LJEKOVITA svojstva i priprema ČAJA

Za čaj od lipe koriste se cvjetovi lipe. Lipa (lat. Tilia) je drvo koje raste u šumama, drvoredima i parkovima, a postoji više vrsta od kojih su ljekovite: Tilia officinalis, Tilia cordata, Tilia platyphyllos, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia.

Svejedno je koju od tih lipa upotrebljavamo jer sve imaju jednaka ljekovita svojstva. Listovi se beru s cvjetom, a cvatnja traje oko nedelju dana. Ljekovitost čaja od lipe je izrazito velika, a o tome govori i istorija Slovena koji su lipu izrazito poštovali.

Dokazana ljekovita svojstva lipe su:

  • snižava krvni pritisak,
  • liječi od malokrvnosti,
  • čisti krv i bubrege,
  • čaj je izuzetno dobar za prehlade, kod gripe i kod bolesti disajnih organa,
  • liječi od hroničnog i grčevitog kašlja,
  • za umirenje ( opušta napete živce i daje dobar san),
  • liječi od padavice,
  • spriječava upalu pluća,
  • liječi od pijeska u bubregu,
  • odstranjuje bore i pjege s kože lica,
  • spriječava opadanje kose,
  • opekotine i rane dobro je ispirati i oblagati čajem,
  • pospješuje stolicu,

Čaj od lipe ima jako puno lekovitih svojstva, ali najvažnije je znati kako se priprema.

Priprema čaja od lipe

Klasičan način pripreme čaja od lipe

Ukoliko na uputstvu na pakovanja nije drugačije naznačeno, kaščicu biljke ili filter kesicu prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svježe pripremljeni čaj.

Za lipin čaj koji opušta živce, daje dobar san, liječi od malokrvnosti, vodene bolesti, padavice, prehlade disajnih organa, hroničnog i grčevitog kašlja, ublažuje bolove pri mokrenju, čisti krv i bubrege, pospiješuje stolicu, podstiče izlučivanje znoja i mokraće pravi se čaj na sljedeći način:

Kuvajte 1 litru vode dok ne počne da kipi,

stavite 10 – 20 g cvijeta lipe,

prelijte cvijet s kipućom vodom,

ostavite 5 – 10 minuta,

procijedite čaj,

nakon toga možete početi s ispijanjem čaja s tim da se ovaj čaj pije  triput dnevno po 1 šoljicu, a ostatak tokom dana umjesto vode.

Sastav

Sadrži gvožđe, kalcijum, tannin, soli mangana, eterično ulje, sluz, glikozide, šećer, gumu, vosak, smolu, žutu boju, manitol, kartart, farnezol, terpentinski alkohol (daje miris cvijetu), u cvijetu i listićiima ima izrazito puno vitamina, a u sijemenu masnog ulja.

Napomena

Nemojte uzimati previše čaja od lipe jer može izazvati srčane tegobe.

Izvor: kodren.com

PROČITAJTE:

Čaj od divlje kruške lijek za dijabetes, prostatu i bubrege

Procjena kvaliteta sijena

Kvalitet sijena je osnova za pravilnu ishranu domaćih životinja ili kao roba za tržište. Zbog toga je  procjena kvaliteta sijena od posebnog interesa. Za procjenu kvaliteta sijena mogu da se koriste različiti pokazatelji, kao što su rezultati botaničkih analiza, izgled suve biomase sijena, dok se rezultati hemijskog sastava suve materije koriste kao osnova za procjenu njegove hranljive vrijednosti.

Botanički sastav sijena – Na osnovu analize botaničkog sastva livadskog sijena utvrdjuju se vrste i zastupljenost biljaka u sijenu (sijeno sijanih travnjaka, sijeno leguminoza, sijeno prirodnih livada,…). Botaničkom analizom utvrdjuje se zastupljenost leguminoznih biljaka (djetelina, žuti zvezdan, lucerka,…), kao glavni izvor proteina i udio kvalitetnih vrsta trava (ježevica, visoki vijuk, livadski vijuk, engleski ljulj i dr.). Takodje, potrebno je utvrditi fazu razvoja biljaka u vrjeme košenja, zatupljenost reproduktivnih organa biljaka (metlica ili klasolika metlica), udio lista i stabljika I dr. Pored toga, analizom se utvrdjuje zastupljenist losih i korovskih vrsta pa i otrovnih biljaka.

Izgled biomase – Kvalitet sušenja i skladištenja biomase može da se utvrdi na osnovu brojnih pokazatelja, kao što su: boja sijena, miris, finoća (na osnovu dodira i vizuelnog osmatranja), prisustva prašine i dr. (Pogledajte tabelu). Poslije sušenja biomase, kvalitetno sijeno biće neznatno obezbojeno, imaće prijatan miris, stabljike i lišće će biti nježni sa vrlo malo prašine. Za procjenu kvaliteta sijena, posebno sa prirodnih ili sijanih travnjaka koriste se dva osnova pokazatelja, i to:

  • Kvalitet sušenja i skladištenja
  • Kvalitet biomase na osnovu analiza hemijskog sastva suve materije.

Za razliku od kvalitetno osušene biomase, loše sušena biomasa i neodgovarajuće skladišteno sijeno imaće tamnu boju, puno prašine, karakteritičan miris, na dodir će se činiti kao da je sa većim sadržajem vlage,  itd.

Hranljiva vrijednost– Utvrdjivanje hemijskog sastava suve materije obavlja se u laboratorijama za ispitivanje kvaliteta stočne hrane. Na osnovu rezultat hemijskih analiza, utvrdjuje se hranljiva vrijdnost sijena izražena kao neto energija za laktaciju (NEL), ili kao neto energija za rast i proizvodnju mesa (NEM) i drugi pokazatelji. Odnosno, na osnovu rezltata botaničkog sastava, hemijskog sasatva I drugih pokazatelja,kompletiraće se procjena kvaliteta sijena, kao osnova za kvalitetnu ishranu životinja i/ili kao robe za tržište.

Biološke mjere borbe u zaštiti biljaka

Zasnivaju se na primjeni prirodnih neprijatelja – predatora, parazitoida i patogenih mikroorganizama za suzbijanje štetočina. U posljednje vrijeme, sve više primjenu nalaze biopesticidi (preparati biološkog porijekla) i biljni ekstrati različitih biljaka (koprive, maslačka, itd.), etarska ulja i dr. Oni mogu biti namjenski proizvedeni kao pesticidi, koji se nazivaju botanički pesticidi. Ove mjere imaju posebnu prednost u zaštiti povrća, naročito u zaštićenom prostoru gdje primjena hemijskih sredstava ima najveće nedostatke (otrovnost, ostaci u namirnicama i dr.). U Holandiji, u svim staklenicima gdje se proizvodi povrće, štetočine se suzbijaju biološkim mjerama, koje se sve više primjenjuju i u drugim zemljama Evropske unije.

Biološka zaštita u zaštićenom prostoru zahtjeva poznavanje svi štetočina u datom objektu, uslove od kojih zavisi uspješnost tog načina zaštite i tehnologije postupka. Ukratko, ona trži mnogo veće znanje od onog koje je potrebno za uobičajeni način zaštite, kao i razumjevanje korisnika o potrebi proizvodnje proizvoda bez ostataka pesticida, odnosno o zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi. Ako se u jednom stakleniku ili plasteniku želi primjeniti biološko suzbijanje štetočina, mora se primjeniti cijeli sistem mjera. Naime, ne može se jedna vrsta suzbijati grabljivicama ili parazitima, a druga hemijskim sredstvima (pesticidima), jer bi ova posljednja mogla uništiti unesene korisne organizme.

Primjena bioloških mjera bi trebalo da bude stimulisana mjerama agrarne politike, npr. manjim porezima, stimulacijama, pri prodaji proizvoda iz sistema biološke zaštite, jednostavnijim procedurama registracije i uvoza biopesticida.

U svijetu postoji veliki broj sredstava za biološko suzbijanje štetnih organizama, prije svega u zaštičenom prostoru. Ona se mogu podijeliti na biopesticide i biotehnnička sredstva. Biopesticidi uključuju žive agense, makrobiološke (predatore i parazitoide) i  mikrobiloške (gljive, bakterije i viruse), prirodne pesticide i produkte metabolizma nekih organizama. Biotehnička sredstva su nežive prirode i predstavljaju hemijske materije koje negativnoo djeluju na ponašanje štetočina, bilo da je u pitanju privlačenje (atraktanti) ili odbijanje (repelenti), a tu spadaju i sredstva koja povećavaju otpornost biljaka ili regulišu razvoj insekata.

Makrobiološki agensi, koji se označavaju kao biopesticidi, mogu biti insekti, grinje, nematode, ptice i sisari. Prema načinu života oni se dijele na predatore i parazitoide.

SAD: Planira se izgradnja najveće šume sa besplatnom hranom u svijetu

Atlanta će obezbijediti 7 hektara gradskog zemljišta koje će biti pretvoreno u šume hrane.

To će biti najveća šuma sa hranom u cijeloj Americi.

Prema riječima advokata Karla Smita, Gradsko vijeće je ovaj prijedlog jednoglasno odobrilo u maju 2019. godine.

Urbane šume hrane će obezbijediti objekte za javno sakupljanje, jestivo drveće, grmlje, bilje i vinograde. Pješačke staze koje vode kroz šumu hrane. Jednostavno rečeno, tokom putovanja, turisti ili lokalno stanovništvo se mogu osvježiti i uživati u odmoru.

Urbane šume sa hranom

Atlanta će kupiti zemljište za 157,384.00 dolara od Fonda za zaštitu životne sredine i  Fonda za zaštitu prirode. Biće potrebno dodati još $ 121,500.00 za razvoj urbane šume hrane.

Kako izgleda jestiva šuma i od čega se sastoji?

Osnova su drveće i žbunje sa jestivim plodovima (voće, bobice, orašasti plodovi, seme i pasulj), divlje povrće, jestive biljke, bilje, razne biljke za penjanje i pečurke. Sve je kombinovano u jednu cjelinu. Na prvom susretu sa jestivom šumom, može izgledati pomalo haotično. U stvarnosti, međutim, svaka biljka ima pažljivo odabranu lokaciju koja najbolje odgovara i koristi cijeli ekosistem.

Gajenje biljaka bez hemije – BIODINAMIČKI KALENDAR ZA JUL

Kada bismo pratili zemaljske i kosmičke prilike imali bismo bašte sa zdravim i sočnim plodovima koji su rasli prateći prirodne zakone bez hemije. Takva biodinamička proizvidnja (nastala dvadesetih godina ovog veka, kada je nemački filozof, naučnik i mistik, poznat kao osnivač antropozofije, dr Rudolf Štajner osmislio i sproveo u praksu poljoprivredu koja isključuje upotrebu hemijskih djubriva i otrovnih sredstava za zaštitu bilja), podučava nas kako da na najbolji način uzmemo najbolje iz prirode. Biodinamički kalendar koji nam dostavlja Dragica Mitić, stučnjak za biodinamiku iz Niša, daje za svaki dan uputstva. Slijedite ih i imaćete lijepu i zdravu baštu.

PODSJETNIK:

DAN KORIJENA znači da se tog dana radi (sadi, presadjuje, bere, kopa…) sve sa biljkama koje imaju korijen.

DAN LISTA znači da se tog dana radi sve vezano za biljke čiji se list koristi (spanać, blitva..)

DAN CVIJETA znači da se tog dana radi sa cvijetom biljka.

DAN PLODA znači da se tog dana bere plod.

EKSPERIMENT – Da biste se uvjerili da biodinamički kalendar „radi“ – poručuje Dragica Mitić – uradite ovaj eksperiment: 20. jula kada je dan idealan za branje ljekovitog bilja, uberite ružu, stavite je u vazu i zapišite kog datuma ste je ubrali i kod datuma je uvela. Uberite 5. jula ružu i stavite je u vazu, zapišite kada ste je ubrali i kada je uvela. Uporedite i vidjećete da će ruža ubrana 20. jula trajati mnogo, mnogo duže. Zato što se tog dana bere cvijeće.

 

Pravilan plodored – organska mjera u borbi protiv šetetočina i bolesti

Plodored spada u agrotehničke mjere zaštite usjeva, a pravilnim i pravovremenim izvođenjem agrotehničkih mjera obezbijeđuju se povoljni ekološki uslovi za rast i razviće gajenih biljaka, a manje povoljni za razvijanje i razmnožavanje štetnih organizama.

Za uspostavljanje agrotehničkih mjera i plodoreda nisu potrebni nikakvi troškovi u materijalu i radnoj snazi, potrebno je samo malo znanja i volje.

Pravilan plodored i izbjegavanje prečestog uzgoja iste ili srodne vrste povrća na istoj površini važna je mjera u sprečavanju napada mnogih štetnih organizma. U najvećem broju slučajeva istu ili srodnu biljnu vrstu treba na isto mjesto vratiti tek poslije četiri ili pet godina (a ponekad i više).

Nije važan samo dovoljan vremenski razmak između uzgoja iste ili srodne vrste kulturnih biljaka na istoj površini, već je važan i izbor biljaka unutar plodoreda. Na primjer, ne treba gajiti uzastopno više godina paradajz, papriku, plavi patlidžan ili krompir, niti ih kombinovati u plodoredu. Dobri predusjevi za te biljne vrste su strna žita, kukuruz, šećerna repa ili pasulj, boranija, grašak, luk, mrkva itd.

Zatim postoje biljke koje smanjuju zaraženost nekim štetnim organizmima, na primjer nematodama ili prouzrokovačima bolesti ali i takve koje pogoduju njihovoj pojavi.

I kombinacija nekih usjeva može smanjiti pojavu nekih štetočina. Na primjer, zajednički uzgoj kupusnjača sa boranijom znatno smanjuje zaraženost kupusnom muvom.