DOBOJ – Pedeset rolo bala sijena potpuno su izgorjela juče prilikom paljenja niskog rastinja na zemljišnoj parceli u mjestu Foča, na području grada Doboja, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.
U požaru, koji su lokalizovani pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice Doboj, nije bilo povrijeđenih.
Prema izjavi oštećenog, ukupna pričinjena materijalna šteta iznosi od oko 3.000 КM.
Izvor: Nezavisne
Proljeće stiže danas u 17.15 sati, a u isto vrijeme za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje jesen.
Prvi dan proljeća datum je kada nam dan i noć traju jednako dugo. Po konvenciji na sjevernoj Zemljinoj polulopti ovo godišnje doba traje dio marta, cijeli april, maj i dio juna, a na južnoj Zemljinoj polulopti dio septembra, cijeli oktobar, novembar i dio decembra.
Datumi početka godišnjih doba variraju iz godine u godinu zbog nesavršenosti kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.
Resorno ministarstvo i Uprava za veterinu Srbije, apelovali su na ljude da meso i proizvode od mesa kupuju isključivo u odobrenim objektima. Svinjsko meso iz porodičnog gazdinstva u Starim Banovcima izvor je zaraze trihinelozom od koje je oboljelo sedmoro ljudi.
Protiv odgovornih biće podnijete krivične prijave, saopštilo je danas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vanrednom kontrolom veterinarske inspekcije u tom mjestu utvrđeno je prisustvo larvi parazita trihinela spiralis, izazivača zarazne bolesti trihineloze, od koje je oboljelo sedam osoba.
„Životinje su zaklane na nepropisan način u objektu mesare Darka Dražete iz Starih Banovaca koji, inače, nije odobren u Upravi za veterinu za djelatnost klanja životinja“, piše u saopštenju. Oko 80 kilograma mesa povučeno je iz prometa, a resorno ministarstvo i Uprava za veterinu apelovali su na ljude da meso i proizvode od mesa kupuju isključivo u odobrenim objektima. Prisustvo trihinele spiralis u mesu izaziva kod ljudi trihinelozu, koja je parazitska bolest, a praćena je povišenom temperaturom, jakim bolovima u mišićima i oticanjem lica.
Izvor: Domaćinska kuća
Uspjeh pčelarske proizvodnje uglavnom zavisi od bagremove paše. Otuda je neophodno što bolje pripremiti pčelinja društva kako bi spremno dočekala glavnu pašu.
Srđan Zafirović, stručnjak za stočarstvo u vranjskoj Pljoprivredno stručnoj službi, ističe da je svako zdravo pčelinje društvo sa dovoljnim brojem pčela, odnosno više mladih pčela, medom, kvalitetnom maticom, cvjetnim prahom i pravilno izrađenim mladim saćem spremno za bagremovu pašu.
Da bi postigli ovaj cilj, pčelari krajem marta ili u aprilu moraju da odrade i glavni pregled društva. Ovaj posao oni treba da obave kada je toplo vrijeme, bez kiše, jakih vjetrova i temperature preko 20°C. Tom prilikom obavezno treba da izvade materijal za utopljavanje kako bi se osušio na suncu ili da ga zamjene novim. Tokom pregleda treba da utvrde jačinu i zdravstveno stanje pčelinjih društava, količinu legla, kvalitet matice i hrane.
U drugoj polovini marta dolazi do cvjetanja većeg broja biljaka, a samim tim i do većeg unosa nektara i cvjetnog praha u košnici. Sve to predstavlja veliki stimulans za širenje i razvoj legla i izraženiji je ukoliko je lijepo i toplo vrijeme.
“Zato pčelari proširivanje pčelinjeg gnijezda rade kada u košnici postaje tijesno i kada broj mladih pčela prevazilazi broj zimskih pčela. Ovaj posao nikako ne treba da obave ranije jer može doći do nazeba legla, a nikako ne smiju i da zakasne jer mogu da uspore razvoj legla. Pčelari počinju proširivanje kada se krajnji okviri u gnijezdu zaposjednu pčelama. Tada se ubacuju satne osnove i saće do krajnjih okvira sa leglom, a kod jakih društava može i u centar”, priča Zafirović.
On podsjeća pčelare da se stimulativno skidanje mednih poklopaca najčešće provodi na srednjim satovima na kojima se oko legla nalazi stari ili kristalni med. Taj med ometa brzo širenje legla, pa je zbog toga neophodno na svakih četiri do pet dana otvarati ili viljuškom izgrebati sa obje strane četvrtinu saća i poprskati toplom, slabo osoljenom vodom. Jedna od stimulativnih metoda je i prihranjivanje toplim sirupom (šećer : voda = 1:1) u količini od 0,3l.
Skupljanje cvjetnog praha i propolisa je, u ovo doba godine, veoma važan posao za pčelare. Pčelama je za normalni razvoj potrebno negdje oko 1/3 od unijetog polena. Pravo vrijeme za postavljanje sakupljača polena i propolisa je kad se rascvjeta voće. Za polen se mrežica stavlja iznad podnjače, a za propolis na gornji nastavak preko satonoše ispod poklopca.
“Ako pčelar pri pregledu ustanovi da nema dovoljno hrane tada će u odnosu na spoljnu temperaturu prihranjivanje obaviti na dva načina. Ukoliko je temperatura noću manja od 10°C prihranjivanje će obaviti pogačama (šećerno – mednim ili šećernim) ili dodavanjem okvira sa medom. Ukoliko je temperatura preko 10°C za prihranu koristiće šećerni sirup ( šećer : voda = 2:1)”, naglašava Srđan Zafirović.
Stručnjaci vranjske Poljprivredno stručne službe savetuju pčelarima da je poželjno da svake godine zamjene ¼ starog nepravilnog saća. Zamjenu saća je najbolje uraditi kada je dobra paša sa dosta polena i to u aprilu. Za razavoj pčela neophodne su i velike količine vode, pa treba aktivirati pojilo koje će biti na suncu i uvijek imati vodu. Pojilo povremeno treba čistiti i dezinfikovati.
“Pred glavnu pašu pčelari treba da dodaju i nastavke kako pčelinje društvo ne bi dobilo nagon u jeku paše za prirodno rojenje, koji bi bio jači od nagona za skupljanje hrane, a samim tim bi izgubili glavnu pašu. Dodavanje nastavka se obavlja u popodnevnim časovima na temperaturi preko 20°C, kada u košnici ima 8-9 okvira sa leglom i kada su ulice posjednute pčelama”, navodi Zafirović.
Spajanje nedovoljno razvijenih pčelinjih društava obavlja se 10 do 15 dana prije cvjetanje bagrema direktnom ili indirektnom metodom. Najčešće slabo društvo se spaja sa jakim pri čemu u novom društvu je matica iz jačeg društva. Pčelar svojim pravilnim radom potpomaže stvaranje jakog i zdravog društva koje će biti spremno da iskoristi glavnu pašu.
Izvor: AgroKlub
PROČITAJTE:
Čime i kada prihranjivati pčele?
Šta uraditi ako su vam uginule pčele
Kako tokom zime provjeriti da li je u košnici sve u redu, a pri tome ne uznemiriti pčele
HIP – BANJALUKA
Sajam hrane i pića
Mjesto održavanja: prostor Banjalučkog velesajma
Vrijeme održavanja: april, svake godine
Organizator: Glas srpski-Trgovina, AD-Sajamska djelatnost
Web adresa: https://www.banjalukafair.com
DANI JAGODASTOG VOĆA- ČELIĆ
Privredna manifestacija
Mjesto održavanja: Općina Čelić
Vrijeme održavanja: juni, svake godine
Organizator: Općina Čelić
Web adresa: https://celic.ba
FESTIVAL ČAJA I LJEKOVITOG BILJA
Međunarodni festival čaja i ljekovitog bilja
Mjesto održavanja: Trg Oslobođenja, Sarajevo
Vrijeme održavanja: juni, svake godine
Organizator: Promocult, Sarajevo
Web adresa: https://www.tea-fest.ba
DANI MALINE BRATUNAC
II Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma
Mjesto održavanja: Opština Bratunac, sportska dvorana Srednjoškolskog centra
Vrijeme održavanja: Poslednji vikend juna
Organizator: Opština Bratunac
Web adresa: https://www.bratunacopstina.com
GRADAČAČKI SAJAM
Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – sajam šljive
Mjesto održavanja: H.K. Gradaščevića, Gradačac
Vrijeme održavanja: kraj avgusta, početak septembra, svake godine
Organizator: Gradačački sajam, Gradačac
Web adresa: https://www.gradacackisajam.com.ba
EKOBIS
EKO turizam, EKO logija, EKO hrana
Mjesto održavanja: Auto kamp „Orljani“, Bihać
Vrijeme: septembar, svake godine
Organizator: Privredna komora Unsko-Sanskog kantona sa članicama
Web adresa: https://www.pkusk.com.ba
AGROS
Međunarodni poljoprivredni sajam
Mjesto održavanja: Pilanska bb, Banja Luka
Vrijeme: 09-13.09.2009.
Organizator: „Banjalučki velesajam“, Banja Luka
Web adresa: https://www.banjalukafair.com
FESTIVAL PČELARSTVA, OPREME I PRIBORA ZA PČELARSTVO
Međunarodni festival pčelarstva i pčelarske opreme
Mjesto održavanja: Trg Oslobođenja Sarajevo
Vrijeme održavanja: septembar, svake godine
Organizator: Promocult, Sarajevo
Web adresa:https://www.bee.tea-fest.ba
INTERAGRO
Međunarodni poljoprivredni sajam
Mjesto održavanja: Agrotržni centar „Knez Ivo od Semberije“, Bijeljina
Vrijeme održavanja: septembar, svake godine
Organizator: OJ DP „Grad“ Bijeljina
Web adresa: https://www.bnfair.com
ZEPS
Generalni BiH sajam privrede
Mjesto održavanja: sajmište Kamberovića polje, Zenica
Vrijeme: 06.-11.oktobra, 2009
Organizator: DD Poslovni sistem RMK
Web adresa: https://zeps.com
SANSKI MOST – Faruk Huzejrović iz Novog Naselja, nadomak Sanskog Mosta, jedan je većih proizvođača mlijeka na području ove općine i na svojoj farmi uzgaja preko 50 grla stoke, od čega 26 muznih krava.
“Nisam se pokajao niti jednog trenutka jer ovakav život ima brojne prednosti. Radeći kao vozač, malo vremena provodio sam sa ženom i djecom. Što se tiče zarade, možda sam više mogao zarađivati u Deželi, ali neke stvari se ne mogu kupiti novcem”, kaže ovaj sanski farmer. Dodaje kako u poljoprivrednoj proizvodnji sudjeluje cijela porodica, njegova supruga, dva sina i kćerka, i kaže kako se od ove djelatnosti može lijepo živjeti, ali uz puno truda i odricanja.
“Najveći problem danas u poljoprivredi je naći radnu snagu, jer niko neće da se bavi ovim poslom. To se posebno odnosi na omladinu, jer mladi svoju budućnost vide isključivo u inozemstvu, iako mnogi tamo obavljaju mnogo gore poslove”, dodaje Huzejrović.
Ističe kako na svome poljoprivrednom gazdinstvu godišnje proizvodi oko 120.000 litara mlijeka, te da, pored krava i bikova, drži stado od pedeset ovaca i živinu, a posjeduje i veći plastenik u kojem uzgaja povrtarske kulture.
Kaže kako sarađuje s mljekarom iz Gradačca i ističe kako su oni veoma korektni te da plaćaju uredno i na vrijeme.
Ovaj uzorni farmer ističe kako bi podrška države poljoprivrednicima morala biti konkretnija i snažnija.
Prema njegovim riječima, najveći problem je stara i dotrajala mehanizacija, a poljoprivrednicima je teško da u modernizaciju opreme izdvoje znatnija sredstva.
“Zatim, državni podsticaji za poljoprivrednike su vrlo mali i što je najgore, ne isplaćuju se redovno, tako da se ništa ne može planirati. Također, kako bi preživjeli i zakrpili rupe, poljoprivrednici su primorani da svaštare i bave se različitim vrstama poljoprivredne proizvodnje i sve to odvlači sredstva i energiju”, dodaje on.
I pored svih poteškoća, Huzejrović kaže kako njegova porodica od poljoprivrede sasvim solidno živi i uvjeren je kako u domaćem agraru ima budućnosti ukoliko se vrijedno i strpljivo radi.
Izvor: NN
RAMA/PROZOR – Odrasli medvjed uništio je u noći s 14. na 15. mart 14 košnica na Paljikama. Košnice su u vlasništvu Marinka Nikolića Uče.
Vlasnik košnica obratio se ramskom lovačkom društvu čiji su lovci izašli na mjesto događaja te se uvjerili kako je napad zaista počinio medvjed.
Procijenjena šteta na košnicama je oko 3.500 maraka.
Policajci PP Prozor-Rama izvršili su uviđaj uz prisustvo lovaca sekcije Prozor.
Lovci objašnjavaju kako se medvjedi sve češće spuštaju u niže predjele u potrazi za hranom zbog toga što je zbog dugotrajne suše u područjima gdje žive u značajnoj mjeri manje voća i šumskih plodova kojima se hrane.
“Medvjedi su zaštićeni zakonom, a lov na njih je strogo kažnjiv, isključiva odgovornost za ovo je na Ministarstvu poljoprivrede. Dok je lovištem gospodarilo LD Vepar, nisu zabilježeni ovakvi slučajevi. Danas je lovište bez nadzora ili pod nadzorom resornog ministarstva”, kažu iz Lovačkog društva “Vepar” Prozor-Rama.
Pred početak cvjetanja voćaka pčelari apeluju na poljoprivrednike da ne prskaju voće u cvatu. Na taj način se pravi dvostruka šteta, jer je dokazano da prskanje voća u vrijeme cvjetanja ne samo da ne daje nikakve rezultate, već se tako uništavaju pčele koje su glavni oprašivači voća, ističu u pčelarskim udruženjima i navode da voće oprašeno pčelama ima za 30 do 45 odsto veću rodnost.
Ukoliko štitimo voćke od štetnih insekata tretiranje treba da obavimo do početka cvjetanja – “faza belih pupoljaka”, a sledeće tretiranje nakon precvetavanja, kada dolazi do opadanja bijelih, kruničnih listića, upozoravaju zaštitari bilja.
Zakon o sredstvima za zaštitu bilja APSOLUTNO zabranjuje prskanje bilja tokom cvetanja sredstvima otrovnim za pčele. Prethodni Zakon o zaštiti bilja dozvoljavao je najavljivanje prskanja pčelarima 48 sati prije tretmana, ali toga više nema.
Zakonom su za neodgovorne poljoprivrednike predviđene kazne. Poljoprivrednik je sada apsolutno odgovoran ako otruje pčele prskanjem otrovnim sredstvima u cvjetanju, i za to plaća veliku naknadu totalne štete pčelaru, i do 500 KM košnici.
Prema raznim američkim agencijama, Ministarstvu poljoprivrede te nezavisnim laboratorijima koji su ispitivali razne namirnice, dolje nabrojano voće i povrće ne trebate kupovati u eko-prodavnicama jer je dokazano da na sebi (u većini slučajeva) nema štetnih sastojaka.
Može li se ova lista, skrojena u Americi, primijeniti i na EU. Pojedini stručnjaci kažu da može, dok se drugi ne slažu, ali samo u pogledu liste ‘najzatrovanijeg’ voća, navodeći da je Amerika puno ‘otvorenija’ prema pesticidima od Evrope. No, ipak napominju da dolje navedeno ‘zdravo’ voće i povrće, ako je zdravo u SAD-u, onda je vjerojatno zdravo i u EU-u čija poljoprivreda navodno koristi manje pesticida.
Evo popisa zdravih namirnica na kojim , navodno, nema ostataka pesticida:
1. Šparoge
2. Ananas
3. Kupus
4. Dinja
5. Mrkva
6. Cvjetača
7. Patlidzan
8. Grejp
9. Kivi
10. Crveni luk
PROČITAJTE:
Koje voće i povrće sadrži najviše pesticida?
Voće i povrće na pijacama puno pesticida
Ako ne uradite OVA 3 KORAKA, jedete voće i povrće puno PESTICIDA I TOKSINA
Prednost naklijalog i sječenog krompira za sadnju je to što krompir niče ranije, bolje se ukorjenjuje, ima ujednačen porast. Također, dobijemo krtole sa većom mogućnosti klijanja, a sam period vegetacije je nešto kraći.
Bliži se vrijeme za sadnju krompira. Zapravo, u južnim dijelovima BiH sadnja je zasigurno već i počela.
Za postizanje većeg i kvalitetnijeg prinosa preporučuje se sadnja naklijalih i isječenih krtolakrompira, savjetuje PSSRS. Na taj način utičemo na smanjenje ukupne količine krompira po hektaru za sadnju što sve utiče na smanjenje troškova proizvodnje, jer cijena sjemenskog krompira predstavlja značajnu stavku u procesu same proizvodnje.
Na području Lijevča polja oko 90 % poljoprivrednih proizvođača za sadnju koristi naklijale krtole krompira.
Većina proizvođača uglavnom posjeduje sopstvena skladišta ili posebne objekte u kojima se vrši proces naklijavanja gdje se kontroliše temperatura i svjetlost kao limitirajući faktori u procesu naklijavanja.
Objekti moraju biti dobro provjetreni i dezinfikovani da bi krtole ostale zdrave i dobro naklijale sa zdravom i jakom klicom.
Krompir koji je namijenjen za sjeme u skladištima čuva se na temperaturi od 3 do 4°C i taj proces traje od vađenja do početka naklijavanja oko 5 mjeseci.
Tokom procesa naklijavanja krtole sa obično stavljaju u drvene ili plastične gajbe u dva reda zavisno od dubine gajbi. Veličina krtola može da se kreće od 50 -70 gr.
Naklijavanje obično traje od 50-60 dana što sve zavisi od regulacije temperature i svjetlosti u objektu. Početna temperatura trebala bi da bude iznad 15°C, a vlažnost vazduha oko 90 % prvih par sedmica. Potrebno je mijenjati položaj gajbi od dole prema gore da se dobiju ujednačene klice tj iste debljine i boje.
Kada se pojave klice dužine od 1 do 1,5 cm postepeno se smanjuje temperatura i pojačava se svjetlost. Snižavanjem temperature usporava se proces naklijavanja.
Kvalitetnim klicama smatraju se one koje su dužine 2-2,5 cm, kratke i debele karakteristične prema sorti obično zelene, roze ili ljubičaste boje.
Sječenje krompira treba započeti 2-3 sedmice prije sadnje obavezno sa dezinfekovanim nožem i na ovaj način od jednog krompira dobijemo, zavisno od sorti krompira, 3-4 gomolja za sadnju.
Prednost naklijalog i sječenog krompira za sadnju je to što krompir niče ranije, bolje se ukorjenjuje, ima ujednačen porast. Također, dobijemo krtole sa većom mogućnosti klijanja, a sam period vegetacije je nešto kraći.
Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.
Kontakt: info@agrosavjet.com
© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.
Created by: MicroMedia
