Plodored spada u agrotehničke mjere zaštite usjeva, a pravilnim i pravovremenim izvođenjem agrotehničkih mjera obezbijeđuju se povoljni ekološki uslovi za rast i razviće gajenih biljaka, a manje povoljni za razvijanje i razmnožavanje štetnih organizama.
Za uspostavljanje agrotehničkih mjera i plodoreda nisu potrebni nikakvi troškovi u materijalu i radnoj snazi, potrebno je samo malo znanja i volje.
Pravilan plodored i izbjegavanje prečestog uzgoja iste ili srodne vrste povrća na istoj površini važna je mjera u sprečavanju napada mnogih štetnih organizma. U najvećem broju slučajeva istu ili srodnu biljnu vrstu treba na isto mjesto vratiti tek poslije četiri ili pet godina (a ponekad i više).
Nije važan samo dovoljan vremenski razmak između uzgoja iste ili srodne vrste kulturnih biljaka na istoj površini, već je važan i izbor biljaka unutar plodoreda. Na primjer, ne treba gajiti uzastopno više godina paradajz, papriku, plavi patlidžan ili krompir, niti ih kombinovati u plodoredu. Dobri predusjevi za te biljne vrste su strna žita, kukuruz, šećerna repa ili pasulj, boranija, grašak, luk, mrkva itd.
Zatim postoje biljke koje smanjuju zaraženost nekim štetnim organizmima, na primjer nematodama ili prouzrokovačima bolesti ali i takve koje pogoduju njihovoj pojavi.
I kombinacija nekih usjeva može smanjiti pojavu nekih štetočina. Na primjer, zajednički uzgoj kupusnjača sa boranijom znatno smanjuje zaraženost kupusnom muvom.