Nadležni u resornom ministarstvu odlučili su ove godine da značajna sredstva usmjere u domaći agrar, ali i u kapitalne investicije i primjenu novih saznanja u proizvodnji.
Kako bi dovoljno bio osnažen domaći agrar, potrebno je zaštititi proizvodnju na tržištu, a da bi se pravednije raspodijelila sredstva za podsticaje od ove godine pooštrene su kontrole poljoprivrednih površina na terenu.
Izvor: Arena TV
Suptropska voćka – smokva, osjetljiva je na hladnoću, ali uspijeva na svim zemljištima. Postoje jednorodne i dvorodne sorte s bijelim i crnim plodovima pogodnim za upotrebu u svježem stanju i sušenje.
U vrtovima i na okućnicama često se može vidjeti i po koje stablo smokve. Iako je ova suptropska voćka osjetljiva na niske zimske temperature, posađena u nekom kutu ili zaklonu dvorišta – gotovo svake godine uspijeva se obraniti od mrazeva. Tako se njenim svježim plodovima krajem ljeta slade djeca i odrasli, a mogu se sušiti i za potrošnju tokom zime. Kako da pravilno uzgojite smokvu pročitajte u tekstu niže.
Ipak, treba znati da je smokva osjetljiva na temperaturne oscilacije u rano proljeće. Smrzava kada krenu hranjivi sokovi u stablu, a temperatura se naglo spusti. Kolika će oštećenost tada biti ovisi od starosti i ishranjenosti stabla, sorti, đubrenju… Naime, mlada stabla do treće-četvrte godine starosti osjetljivija su na niske temperature od starijih stabala. Također, stabla prekasno i obilno gnojena azotom češće stradaju od hladnoće.
Raznobojni plodovi ove voćke (bijeli, žuti, ljubičasti, crni…) sazrijevaju u julu, augustu i septembru, ovisno od toga potječu li od jednorodnih ili dvorodnih sorti. U rasadnicima se uglavnom mogu nabaviti cijepljene sadnice sljedećih sorti: zamorčice, petrovače i bjelice.
Kada se sadi pokoja smokva u vrtu i na okućnici – to može biti ožiljeni izdanak starijeg stabla. Za veću plantažu, međutim, trebalo bi nabaviti jednogodišnje sadnice proizvedene iz reznica divlje smokve, na koje su cijepljene određene sorte.
Posađenu sadnicu obavezno zaštititi od mraza omotavanjem višeslojnim papirom ili slamom. Po izlasku iz zime, ako su proljeća sušna – sadnice smokve je neophodno umjereno zalijevati.
Prema riječima diplomiranog inženjera voćarstva Aleksandra Antića, krošnja mlade smokve formira se u narednih četiri-pet godina. To se radi na sljedeći način: u prvoj se godini sadnica ne skraćuje, već se pušta slobodno rasti, a samo ako potjera koji postrani pupoljak – on se odstrani kako bi sadnica što više narasla i ojačala.
Tek druge godine po sadnji sadnica se može skratiti kako bi iz nje porasle postrane grane. Treće godine, ako se želi uzgojni oblik – piramida, ponovo se skraćuje produžnica da bi se razvile grane druge etaže ili, ako se želi – kotlasta vaza, tada se produžnica odstranjuje, a ostavljaju se samo tri grane prve etaže.
„U četvrtoj se godini zelenom rezidbom odstranjuju sve mladice koje konkuriraju ostavljenim granama za razvoj. Tada je oblikovanje krošnje završeno i idućih godina samo se neznatnom zimskom i ljetnom rezidbom održava željeni uzgojni oblik,“ objašnjava Antić.
Odmah po sadnji (u jesen) sadnicu pođubriti s pola kilograma NPK đubriva, u kojem ima više fosfora i kalijuma. Đubrivo se razbaca u širokom krugu oko stabla i taj prostor prekopa motikom.
U drugoj, trećoj i četvrtoj godini – količina đubriva se povećava. Stabla koja su u rodu se gnoje s 300 grama uree i oko dva kilograma NPK.
Izvor: Agroklub
PROČITAJTE:
SARAJEVO – Kancelarija za veterinarstvo BiH usvojila je Uputstvo o privremenoj zabrani uvoza određenih pošiljki mesa iz Srbije u BiH zbog sumnje na prisustvo afričke svinjske kuge u ovoj državi.
Ovim se zabranjuje uvoz domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge.
Kako je saopšteno iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, zabrana je određena kako bi se sprečio unos afričke svinjske kuge iz Srbije u BiH.
Ovo Uputstvo će biti na snazi sve do dobijanja službene informacije od strane nadležnih tijela Republike Srbije o prestanku sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.
Uzročnik afričke svinjske kuge je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae i jedini je poznati DNA arbovirus koji može inficirati beskičmenjake (krpelji roda Ornithodoros) i kičmenjake (porodica Suidae).
Srbija i Hrvatska su ranije ove godine naredile odstrel divljih svinja zbog bojazni od širenja ove opasne bolesti.
Kako su već upozorili stručnjaci, afrička kuga svinja je posebno opasna jer za nju ne postoji vakcina, te bi u slučaju njene pojave na farmama domaćih svinja te svinje morale biti ubijene jer je u pitanju virusno oboljenje.
Kako su upozorili, pojava ove bolesti bi mogla izazvati i štetu koja bi bila opasna po cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje.
Izvor: Nezavisne
Ljetni raspust trinaestogodišnjeg Ognjena Grahovca, dječaka iz Mokreša kod Gradiške, uveliko se razlikuje od onog koga provode njegovi vršnjaci.
Sa bratom i tri sestre, te samohranom majkom Slobodankom, Ognjen čini šestočlanu porodicu, kojoj je prodaja povrća jedini način za preživljavanje.
Popodne, kada jenjaju temperature Ognjen pomaže majci u berbi paprike,paradajza, krastavaca i drugog povrća, klasiranju, pakovanju i spremanju za pijacu. A onda ujutro u pet sati, kada njegovi vršnjaci spavaju , Ognjen sa majkom ide u Gradišku. Tamo ga čekaju ustaljeni kupci. Vremešni ‘Polo’ im je desna ruka, i prevozno sredstvo i prodajni štand.
-Sad u septembru krećem u osmi razred. Idem u školu ‘Sveti Sava’ u Lamincima. Prosječan sam učenik. Ne može se sve stići i povrće i knjiga, pijaca i malo igre. Moram pomoći majci, nije joj lako. Na pijaci zaradimo tek toliko da možemo kupiti ono najosnovnije. Ali i ne možemo baš sve, mnogo toga nam nedostaje, kaže uvijek nasmijani Ognjen, prepoznatljiv i po frizuri koju ima većina sportista.
Ognjenova majka Slobodanka priznaje da joj je teško i da uopšte nije svjesna kako sastavlja kraj sa krajem. Djeca su joj čestita i pomažu joj. Najmlađa ćerkica ima tek dvije godine.
-Radimo oko tri dunuma povrća. Ima posla uvijek u bašti, treba sve to zaliti, okopati, obrati.Pomažu mi djeca, Ognjen posebno. Borimo se lavovski, nemamo ni svoj smještaj. Ljetos kada je veliko nevrijeme zadesilo Lamince i Mokreš, prozor je pao i okrznuo Ognjena. Prestravila sam se, ali imali smo sreće, priznaje Slobodanka.
I kupci su zadovoljni povrćem koje im iz desetak kilometara udaljenog Mokreša dovoze Slobodanka i Ognjen. Kažu da su vrijedni i pošteni i da su zbog toga omiljeni među kupcima.
-Boljih paprika nema na cijeloj pijaci nego ovdje kod njih. I krastavci su prvoklasni. Uvijek po nešto kupim od njih, znam da je sve svježe i kvalitetno i da sa tih nekoliko maraka pomažem višečlanu porodicu. Uostalom, ko može proći pored uvijek nasmijanog Ognjena a da nešto ne kupi, kaže jedna starija gospođa. Došla je po paprike za nedjelni ručak i vratila se zadovoljna.
Ognjen Grahovac tačno zna koliko će puta do naredne školske godine doći na gradišku pijacu. Zna i koliko treba zaraditi za spremanje u školu, patike, po koji slatkiš i garderobu sebi i braći. Na pitanje raduje li se novoj školskoj godini, samo sliježe ramenima uz neprestani osmijeh. Priznaje da se zaželio drugara i igre, ali da pojačanim radom mora pomoći majci. Treba obezbijediti ogrevno drvo, hranu i sve ostalo neophodno za veliku, ali skromnu peteročlanu porodicu.
-Volio bih da još više mogu pomoći majci, bratu i sestrama. Radim koliko mogu i koliko ima posla. Kad stasam onda ću nam nabaviti sve ono što nam nedostaje. Često razmišljam o tome. Zamišljam i dres Crvene zvezde za koju navijam. Najljepša je Marinova desetka, kaže Ognjen, najmlađi i najnasmijaniji prodavač povrća u cijeloj Gradišci.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet
Oboljenje, „crvenilo kukuruza“ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Bolest je na ovom području prisutna posljednju deceniju, a proširila se i na druge atare. Na hibridima ranije grupe zrenja šteta bi trebalo da bude manja. Za suzbijanje infekcije preporučuje se smjena najmanje tri usjeva.
Crvenila lista i stabljike i smežuranost zrna posljedice su bolesti koja napada biljku u vrijeme intenzivnog nalivanja zrna, pa može da „obere“ znatan dio roda. U atarima gdje je kukuruz polegao zbog nevremena, crvenilo će dodatno umanjiti prinos. –
Prihod je već u dobroj mjeri smanjen, između 25 do 30 odsto – kaže Pero Dragojlović, poljoprivrednik iz semberskog sela Amajlije.
Ljubo Maletić, iz Udruženja poljoprivrednikaSrpske ističe da postoje parcele koje su skroz uništene i poljoprivrednici neće imati na njima gotovo ništa.Kako kaže, velika ješteta za stočarstvo jer će biti ostvaren manji prinos kukuruza, kojim treba da se prehrani stoka. Na nekim parcelama u drinskom pojasu crvenilo je zahvatilo veći dio usjeva, na drugim manje. – Rezultati pokazuju malo crvenila, minimalno. Ništa nije strašno, u narednih 10 do 15 dana će da se pokaže šta će da se desi – rekao je Dragan Spasojević iz Golog Brda.
Na hibridima ranije grupe zrenja bolest neće značajnije uticati na prinos. Tamo gdje je oboljenje jačeg intenziteta kukuruz će završiti u silaži. Ratari se bore kako znaju i umiju da zaustave bolest, počev od izbora otpornijih hibrida do hemijske zaštite. Smjenu tri usjeva je, kažu, teško realizovati. – Mi da imamo treći usjev koji bi mogao da se eksploatiše, ja bih ga najradije sijao ali nemamo na žalost – navodi Pero Dragojlović.
Bolest prenosi insekt cikada i može da umanji rod deset pa i do 70 odsto. Postoje hibridi kukuruza tolerantniji na crvenilo ali plodored je osnovna i prva fitosanitarna mjera. Preporučuje se smjena tri usjeva pšenica – kukuruz – soja. Pšenica nije dobar predusjev jer larva cikade prezimljava u njenom korijenu kao i u korovu. – Neophodno je savjetovati poljoprivrednike da suzbijaju korovske vrste koji su domaćini cikadi divljeg sirka i uništavati sve korove na uvratinama pored kanala – naglašava Đorđe Glišić, resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Primjenom hemijskih sredstava kada je kukuruz visine jedan metar crvenilo može da se suzbije. U ovom stadijumu razvoja usjevima nema pomoći. Ne mogu biti zaštićeni jer ratari nemaju adekvatnu mehanizaciju. Trenutne vremenske prilike, inače, pogoduju kukuruzu pa se na parcelama gdje nema crvenila očekuje prinos od deset tona suvog zrna po hektaru.
Izvor: RTRS
Zagreb — Nedostatak radne snage sve više pogađa Hrvatsku. Poslodavci se žale da ne mogu da pronađu radnike, posebno tokom turističke sezone.
Stoga mnogi posežu za uvoznom radnom snagom.
Nazrin iz Indije posao je pronašla kao beračica paradajza. Ustajanje u četiri ujutro ne predstavlja joj problem.
„Došla sam u Hrvatsku jer sam htjela da radim. Ovo je lijep i dobro plaćen posao, a u Indiji su male plate“, kaže za HRT Nazrin Timapur, radnica iz Indije.
Uskoro će trećina, od 80-ak zaposlenih u proizvodnji paradajza gde Nazrin radi, takođe biti iz dalekih zemalja.
„Nismo mogli da pronađemo na domaćem tržištu radnu snagu tako da smo ove godine morali da angažujemo specijalizovane agencije koje su nam pomogle u pronalasku strane radne snage“, kaže Martina Đureković, direktorka proizvodnje, Rajska rajčica.
I u drugim djelatnostima je slično. Viliam i Elovel došli su trbuhom za kruhom iz Filipina u Šibenik.
„Prije sam radila u Dubaiju, ali su me interesovale evropske države i ovamo mi je bilo najlakše da dođem“, objašnjava Elovel Lego, radnica iz Filipina.
Villiam Altura, njen zemljak, kaže kako je došao sam prošle godine kako bi pomogao svojoj djeci.
Potražnja za radnom snagom sve je veća. Uvozne kvote su ispunjene.
„Ne oskudjeva samo građevinarstvo i ugostiteljstvo već se radnici traže i u poljoprivredi i stočarstvu. Nedostaje nam mehaničara….nedostaju nam gotovo sva zanimanja“, objašnjava Lejla Krezić, direktorka agencije za zapošljavanje Donatti Staffing.
Samo u ugostiteljstvu treba još oko 1500 zaposlenih. A dogodine bi taj broj mogao biti i veći.
„Puno kolega nije uspjelo ove godine da otvori lokale jer nisu imali ljude, nisu imali radnike da mogu uopšte da rade“, kaže Zlatko Puntijar, predsednik Ceha ugostitelja.
U sektoru građevine manjak radne snage itekako se osjeća. Poslodavci već sada upozoravaju da će im nedostajati više desetina hiljada ljudi. Iz komore podsećaju da je problem manjka radnika i demografsko pitanje.
„Mi imamo kao i sve zemlje u okruženju i Evropskoj Uniji problem s negativnim prirastom stanovništva, problem s radnim mjestima koje treba popuniti. I nama možda u građevini nedostaje oko 30 hiljada radnika da bi se vratili na 2008. godinu“, ističe Mirjana Čagalj, potpredsednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.
Uvoznih kvota za građevinu ostalo je samo 500-tinak. Manjak radnika u tom sektoru itekako će uticati na ugovaranje novih poslova i poštovanje rokova.
Izvor: B92
Neobično, ali istinito. Kada dođete u prelijepo veliko dvorište Ferida Čataka u lijevčansko selo Dubrave, na kapiji će vas dočekati našepureni paun.
Zadržaće vas sve dok se neko ne pojavi od ukućana.
Za to vrijeme ženka paunica neobičnim zvukovima javlja domaćinima da su im stigli gosti. Ulaz u životinjsko carstvo supružnika Ferida i Selve Čatak jedino je tako i moguć. U prostranom, prelijepom dvorištu, ispunjenom kućicama za ptice, oborima za rasne pse, i prihvatilištima za ptičiji svijet, na sve strane i autohtone voćke, potom egzotično voće, raznovrsno cvijeće i povrće. Tu je i srna, miljenica Čatakovih , koja slobodno šeta i kontroliše kompletno imanje. Ferid kaže da uživa dok održava svoje životinjsko carstvo, te da ne zna koliko primjeraka ptica i drugih životinja ima.
-Paunovi su čuvari kuće. Čim nekoga primijete dođu do kapije i javljaju da imamo goste. Osjete da li se radi o dobronamjernim ljudima. Nakon paunova nailazi druga linija ‘odbrane’, koju čine ćurke sa pilićima. Ali nisu to ćurići, već mali paunovi. Dok ćurke vodaju paunčiće kao sve brižne majke, paunica nosi nova jaja, kaže Ferid.
Šaroliki ptičiji svijet čine štiglići, kanarinci, golubovi ‘birmingem rolleri’ australijski divlji golubovi i arapski smejači, rubinske grlice, patke mandarinke i karolinke, borbeni pijetlovi i još mnogo ptičijih vrsta.
– Rubinske grlice slijeću mi na rame ili ruku, golubovi arapski smejači guču kao čovjek kad se smije, razvađam borbene pijetlove i čuvam golubove od jastrebova.Od ranog jutra pa do noći ima oko njih posla, ali prelijepo je slušati raznovrsni ptičiji hor, priča Ferid.
Njegova supruga Selva posebno je razmazila šestogodišnju srnu, koja se ponaša poput prave kraljice. Šepuri se po dvorištu, jede slatkiše i mazi se. Svaki dan pojede po kilogram petit keksa i nekoliko kesica slanih štapića. Životna ironija joj je omogućila da obilazi i prepariranog šakala, koga je Ferid odstrijelio minule zime.
-Ja sam najuspješniji lovac na šakale. Namnožili su se i predstavljaju veliki problem stočarima u Lijevče polju. Lovci moje sekcije Dubrave odstrijelili su čak devet šakala, a četiri su moji trofeji. Mnogo vremena provedem i u vlastitoj odgajivačnici pasa ‘Biser Dubrava’, koja je poznata na svim svjetskim meridijanima. Imam osam ženki i osam prelijepih legala štenadi, kaže Čatak.
Ferid je nekrunisani kralj golubova ‘Birmingem rollera’. Zahvaljujući njima ima prijatelje od Danske do Novog Zelanda. Priznat je podjednako i u Srbiji i u Hrvatskoj i u našoj zemlji.
– 2006. godine sam bio svjetski šampion, ove godine su nijanse odlučivale pa mi je priznanje izostalo. Jedan golub stalno je išao mimo jata,a i vrućine su bile prevelike za ugodan let. Konkurencija je veoma žestoka, jer se takmiče golubari iz cijele Evrope, Azije, Amerike, Brazila, Novog Zelanda. Južnoafričke Republike, Australije… Golubovi su moj život, imam ih preko 150, stalno ih selekcionišem, razmjenjujem , poklanjam, učim i njegujem.Od golubova sam mnogo naučio, prije svega kako se uživa , druži i daruje ljubav.
Ferid Čatak istovremeno je i predsjednik mnogobrojnih udruženja. Na čelu je Kinološkog udruženja Gradiška 96, Kluba golubara BiH ‘Birmingem roller’, aktivan je sudija u kinologiji i golubarstvu, predsjednik je još nekoliko manjih udruženja. Slovi za najvećeg odgajivača golubova u regionu.
-Golubovi su plemenite životinje. Eh kad bi ljudi bili kao golubovi. Evo ovoga trenutka u mom dvorištu se nalaze i ugodno osjećaju i Bošnjaci i Srbi i Britanci. I svako svakoga , za razliku od političara savršeno razumije.Bez replike i krivog navoda. Ponosan sam na svoje golubove i ostale životinje, ali i na svoju ljubav i zanimanje. Dokazao sam da se na selu može živjeti i od uzgoja sitnih životinja, a ne samo od motike, rekao je Ferid Čatak, Dubravac poznat širom svijeta.
Boško Grgić
Visoka temperatura čini štete i kad biljke imaju dovoljno vode na raspolaganju pa toplinski šokovi zbog porasta atmosferskih temperatura postaju jedan od glavnih ograničavajućih činioca za produktivnost biljaka širom svijeta.
Toplinski stres ometa sintezu bjelančevina inaktivirajući brojne enzime, izaziva oksidativni stres, oštećuju membrane, ograničava diobu stanica i dr., što jako usporava rast biljaka i snižava tvorbu prinosa.
Npr., prema nekim istraživanjima suša može umanjiti prinos kukuruza do 90 %, pšenice do 60 %, soje do 70 % itd., dok visoka temperatura može umanjiti prinos kukuruza do 45 %, pšenice do 30 % itd.
Suša u nalijevanju zrna žitarica značajno snižava prinos. Naime, proces nalijevanja zrna žitarica regulišu četiri glavna enzima, a njihova smanjena aktivnost u sušnim uslovima ima jak negativan uticaj na prinos glavnih žitarica.
Toplotni stres, i kad je u zemljištu dovoljno vode, ograničava opskrbu vodom i hranjivim materijama.
Na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci u Agrotržnom centru „Knez Ivo od Semberije“ ponuda povrća i voća je smanjena, a cijene dva, čak i tri puta veće u odnosu na prethodnu godinu.
Pijaca je, prema tvrdnjama prodavaca, slabo posjećena. Sa druge strane, kupci tvrde da su poljoprivredni proizvodi preskupi za njihov standard.
Velika ponuda, mala potražnja, nekada su obarali cijene, a sada je suprotno. Gajba paradajza prošle godine u ovo vrijeme koštala je od 5 do 10 maraka, sada košta od 15 do 17 maraka. Vrećica krastavaca je takođe tri do četiri puta skuplja.
Na cijeni su i paprike koje se prodaju do marku i po kilogramu na veliko, a prošle godine toliko je koštala vrećica od tri kilograma. Kupus u kartonima je od 10 do 13 KM, a u vrećama 5 KM. Velike vreće krompira “idu” od 4 do 5 maraka, a male po 2.
Slavko Marinković iz Batkovića kaže da je rod smanjen, ali povećani troškovi proizvodnje, pa je – uprkos većim cijenama – dobit ista.
– Naprimjer, prošle godine kilogram lubenice bio je 15 pfeniga, a sad je 30. Ali prošle godine je bio prinos po hektaru oko osam tona, a ove godine će biti tri, najviše četiri tone. Kad se uzmu u obzir sva ostala poskupljenja, nema nas nigdje – kaže ovaj semberski povrtar, koji povrće proizvodi na tri hektara.
Na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci u Agrotržnom centru „Knez Ivo od Semberije“ ponuda povrća i voća je smanjena, a cijene dva, čak i tri puta veće u odnosu na prethodnu godinu.
Pijaca je, prema tvrdnjama prodavaca, slabo posjećena. Sa druge strane, kupci tvrde da su poljoprivredni proizvodi preskupi za njihov standard.
Velika ponuda, mala potražnja, nekada su obarali cijene, a sada je suprotno. Gajba paradajza prošle godine u ovo vrijeme koštala je od 5 do 10 maraka, sada košta od 15 do 17 maraka. Vrećica krastavaca je takođe tri do četiri puta skuplja.
Na cijeni su i paprike koje se prodaju do marku i po kilogramu na veliko, a prošle godine toliko je koštala vrećica od tri kilograma. Kupus u kartonima je od 10 do 13 KM, a u vrećama 5 KM. Velike vreće krompira “idu” od 4 do 5 maraka, a male po 2.
Slavko Marinković iz Batkovića kaže da je rod smanjen, ali povećani troškovi proizvodnje, pa je – uprkos većim cijenama – dobit ista.
– Naprimjer, prošle godine kilogram lubenice bio je 15 pfeniga, a sad je 30. Ali prošle godine je bio prinos po hektaru oko osam tona, a ove godine će biti tri, najviše četiri tone. Kad se uzmu u obzir sva ostala poskupljenja, nema nas nigdje – kaže ovaj semberski povrtar, koji povrće proizvodi na tri hektara.
Da je sve skuplje, a ponuda lošija, potvrđuju i prodavci. Cijene variraju, kaže Miroslava Živanović.
– Kada ima kupaca roba je na cijeni, a čim se smanji potražnja, cijene naglo padaju. Neki samo dođu, vide, žale se na poskupljenja, ali ima i onih koji prokomentarišu pa ipak kupe. Mi bismo bili najsretniji da imamo obezbijeđen plasman, pa da svu robu prodamo “na pragu”, ali šta je tu je – kaže ona.
Bijeljinska kvantaška pijaca jedna je od najpoznatijih u regiji. Voće i povrće iz Semberije nekada se prodavalo na pijacama u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, a sada se na njoj najčešće snabdijevaju Bijeljinci, mještani Ugljevika, Lopara, Zvornika i Brčkog. Kupci su zadovoljni ponudom, ali ne i cijenama.
Sena Imamović kaže da povrće kupuje na malo. Nada se da će do sezone pripremanja zimnice povrće pojeftiniti.
– Pravim turšiju, ajvar, kiselim kupus. Znači, kupujem paprike, patlidžan, zeleni paradajz, mrkvu, karfiol. Jeste da se nabere, ali domaće je domaće. Ove godine je mnogo skuplje, pa ako cijene ostanu ovakve, vidjeću šta ću i koliko moći – kaže ova domaćica.
I Ana Modraković redovno dolazi na kvantašku pijacu.
– Nekako sam navikla da ovdje kupujem na veće. Ci
Kupovna moć je ostala ista, dok su poljoprivredni proizvodi skuplji, kažu u Udruženju potrošača ’Zvono’’ Bijeljina. Upozoravaju da najveći ceh plaćaju kupci.
– Bilo je lošeg vremena, nepogoda, ali smatramo da nije baš toliko uništena ovogodišnja proizvodnja da bi cijene bile toliko uvećane u odnosu na prošlogodišnje – ističe predsjednik ovog Udruženja Jovan Vasilić.
Zbog nesigurnog tržišta i gubitaka proizvodnja povrća u Semberiji posljednjih godina smanjena je za skoro 40 odsto, kaže potpredsjednik Udruženja povrtara RS Rade Jovičević.
On smatra da bi se smanjenje povrtarske proizvodnje moglo zaustaviti otvaranjem punktova za otkup, sa mini linijama za sortiranje i pakovanje, gdje bi se roba ekstra kvaliteta odvajala za izvoz, a druga klasa za industriju. Ovu inicijativu povrtari Srpske uputiće resornom ministarstvu.
jene su ipak niže nego na zelenoj pijaci. A malo se i cjenkam pa dobijem i jeftinije. Ove godine sve je poskupjelo, ali razumijem i poljoprivrednike. Poharalo nevrijeme plastenike, uništilo povrće na otvorenom. Kad saberu uloženo, nažalost, nemaju izbora – kaže ova Bijeljinka.
Izvor: Srpskainfo
Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.
Kontakt: [email protected]
© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.
Created by: MicroMedia
