Naslovnica Blog Stranica 937

Iz godine u godinu život u BiH je sve skuplji: Nastavljen trend dizanja cijena namirnica

Prosječna cijena riže, prvog proizvoda čije cijene prati Agencija za statistiku BiH, je decembra 2017. godine iznosila 2,8 KM po kilogramu, da bi u julu 2018. godine porasla na 2,9 KM. Trend rasta je nastavljen tokom 2019. godine, pa je u julu prosječna cijena riže po kilogramu iznosila 3,0 KM.

Prosječna cijena hljeba od pšeničnog brašna je jula 2018. koštala 2,1 KM po kilogramu, da bi u julu 2019. bila 2,2 KM po kilogramu. Prosječna potrošačka cijena meda po kilogramu je, u istom periodu, porasla sa 16,7 na 16,8 KM. Kilogram banana je koštao 1,8 KM, da bi cijena porasla na 2,1 KM.

Krajem 2017. godine je prosječna cijena kilograma junetine bez kosti koštala 12,7 KM. U julu 2018. godine je kilogram junetine bez kosti koštao 13,1 KM, a u julu 2019. godine 13,3 KM.

Euro dizel je u julu 2018. godine koštao 2,2 KM po litru, a u julu 2019. godine 2,3 KM po litru. Cijena zemnog plina je u istom periodu porasla sa 0,7 KM po metru kubnom na 0,8 KM.

Očekuje se da će trend rasta cijena, kako namirnica tako i ostalih proizvoda i usluga, nastaviti blago rasti i u narednom periodu.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača Tuzlanskog kantona, objašnjava za Klix.ba da u okviru blage inflacije, od 3-4 posto godišnje, rastu cijene proizvoda.

„Svake godine je naša potrošačka korpa manja za 3-4 posto, za istu cijenu, budući da plate i primanja nisu rasle u istoj proporciji“, kazala je Bulić.

Napominje da rast cijena namirnica nije veliki i da postoje sezonske oscilacije u cijenama određenih proizvoda.

„Cijena brašna u ovom periodu raste, a kad žetva prođe i kad pšenica odleži ponuda brašna bude bolja i cijene počnu padati. Tako je sa svim berzanskim robama koje se čuvaju u velikim silosima“, kazala je ona.

Prema njenim riječima, boji se da ne dođe do zatvaranja tržišta i gušenja konkurencije, što inače garantuje snošljive cijene i ponudu.

„Spajanje firmi ili preveliko stvaranje monopolskih struktura može dovesti do poremećaja na tržištu, kao što imamo slučaj u prodaji naftnih proizvoda. Veliki distributeri utječu na male, pa imamo slučaj da cijene na svjetskom tržištu padaju, a da su kod nas zabetonirane ili da rastu“, rekla je Bulić.

Izvor: Klix

Cijena pšenice niska, troškovi visoki

0

ŠAMAC – Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković izjavio je da je ovogodišnja cijena pšenice od oko 30 feninga za kilogram niska, jer su proizvođači imali izuzetno visoke troškove, naročito kada je riječ o zaštiti klasja.

„U proljeće i ljeto morali smo ove godine vršiti tri puta zaštitu klasja protiv fuzerioza, što je dovelo do znatnog poskupljenja pšenice kao sirovine i cijena oko 30 feninga po kilogramu nije nikako adekvatna, ne može da to namiriti“, rekao je Marinković Srni.

On je naveo da su prinosi bili u prosjeku od oko pet tona po hektaru, iako su bila veća očekivanja.

Marinković je napomenuo da je uz sve nedaće došla kaznena mjera Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske koju su izazvali poljoprivrednici koji nisu imali zasijanu pšenicu, a prijavili su desetine hektara.

„To je klasična prevara u poljoprivredi i mislim da nije pošteno što je Ministartvo poljoprivrede ukinulo premiju od pet pfeninga za prodatu pšenicu u ovim uslovima, jer je na neki način većina poljoprivrednika kažnjena na osnovu nekolicine koji su to prouzrokovali“, rekao je Marinković.

On je dodao da je Udruženje apelovalo da Ministarstvo bar ovu godinu zadrži premiju ili da je umanji, jer je njeno ukidanje samo otežalo situaciju poljoprivrednika čiji je rod pšenice prilično smanjen.

„Na prvom narednom sastanku sa ministrom kada budemo imali konsultacije još jednom ćemo pokušati da iniciramo da se iznađu ta sredstva, da se na neki način izvrši rebalans budžeta za ovu godinu“, rekao je Marinković.

Izvor: Nezavisne novine

Enes Kobašlić bilježi dobar urod: Vatrom grijao voćke

SANSKI MOST – Iako je ova godina izuzetno nepovoljna za voćarstvo na području Unsko-sanskog kantona, Enes Kobašlić, koji posjeduje jedan od najvećih voćnjaka na tim prostorima, očekuje dobar urod jabuke, kruške i šljive.

Ističe kako to može zahvaliti geografskom položaju njegovog voćnjaka, na području sela Fajtovci, u blizini Sanskog Mosta, ali i primjeni određenih zaštitnih i agrotehničkih mjera u uzgoju voća.

„Nepovoljno vrijeme tokom maja te obilje kiše u vrijeme kada se voće trebalo oprašivati uzrokovali su lošu godinu u voćarstvu. Bilo je i mrazeva, a ja mogu zahvaliti tome što moj voćnjak ima prirodni zaklon u vidu obližnjih brda. Međutim, to ne bi bilo dovoljno da se nisam protiv hladnoće i mrazeva borio tako što sam loženjem vatre grijao voćke i štitio ih“, istakao je Kobašlić.

Dodaje kako se potom trebalo izboriti s pticama koje su, kao nikad do sada, atakovale na plodove, pri čemu su najviše stradale trešnje te rane sorte šljiva i krušaka. Prema njegovim riječima, ova pojava je uzrokovana nerodnom godinom i time što je u prirodnim staništima bilo mnogo manje hrane za ptice.

„Bilo je zaista puno iskušenja ove godine, koja je započela nepovoljnim vremenskim prilikama. Ipak, vrijeme se kasnije malo popravilo, tako da će urod ovih kasnih sorti biti prilično dobar“, kaže ovaj voćar.

U njegovom voćnjaku su naročito rodile šljive, čiji su plodovi izuzetno traženi na tržištu, pa Kobašlić kaže da će uspjeti prodati cjelokupan ovogodišnji urod.

„Nije loša situacija ni s jabukama, očekujem urod od oko 15 kilograma po stablu, a posjedujem 2.000 stabala. Slično je i s kruškama, a zbog nerodne godine očekujemo dobru prodaju“, kazao je Kobašlić. Ipak, dodaje kako se voćarstvo, nakon prvobitnog zamaha od prije nekoliko godina, sada nalazi u fazi opadanja, te da sve veći broj lokalnih proizvođača odustaje od ove vrste poljoprivredne proizvodnje.

I sam je smanjio broj stabala za oko hiljadu, te se odlučio na sadnju novih kultura kao što je kesten.

„Nema štetočina koje napadaju domaći kesten, jedino treba vremena da on odraste i počne davati plodove. Za njega postoji osigurano tržište i nije zahtjevan za uzgajanje“, kaže Kobašlić.

Dodaje kako, za razliku od mljekarstva i nekih drugih poljoprivrednih djelatnosti na području USK, voćarstvo nije podržano niti stimulisano u dovoljnoj mjeri. Najveći problemi su u tome što su izostali bilo kakvi poticaji za voćare, kao i nelojalna konkurencija uvoznog voća, te nepostojanje osiguranog tržišta za plasman proizvoda. Također, promjenljivi i nesigurni klimatski uslovi te ostali faktori posljednjih godina značajno ograničavaju razvoj voćarske proizvodnje.

„Veliki broj mojih kolega je odustao od voćarstva, mnogi su se preorijentisali ili otišli na rad u inostranstvo. Međutim, ja imam već dosta godina za neki novi početak, tako da ću nastaviti ovu svoju borbu. Inače, voćarstvo je postalo kao lutrija, nikad ne znate šta možete očekivati“, ističe ovaj sanski voćar.

Izvor: Nezavisne novine

IoT rješenja za pametnu poljoprivredu postaju sadašnjost BiH

Aktivnija primjena tehnologija poput Internet of Things (IoT) prema Beecham Research-u na globalnom nivou, predstavlja dio rješenja za povećanje proizvodnje hrane od 70 posto koje je od suštinske važnosti da se dogodi do 2050. godine, kako bi se zadovoljile potrebe sve veće svjetske populacije.

Svjesni izuzetnog prirodnog potencijala koji naša država ima u oblasti poljoprivrede, izazov koje domaće IT kompanije imaju pred sobom je kreiranje IoT rješenja koje će društvu pomoći da prevaziđe jaz između proizvodnje i potrošnje hrane osiguravajući istovremeno visoke prinose, profitabilnost, ali i zaštitu okoliša.

Ovih dana u Bosni i Hercegovini se završava jedan projekat koji nam pokazuje da je moguće dostići izvanredne rezultate za kratko vrijeme uz podršku IT kompanije koja posjeduje sveobuhvatnu savremenu infrastrukturu i stručan kadar.

Rezultat se ogleda u GoGrow rješenju koji studenti tehničkih fakulteta Bosne i Hercegovine, ali i zemalja regiona, trenutno implemetiraju u sklopu prakse koja se već trinaest godina organizuje u kompaniji LANACO .

Tokom ljetne prakse učesnici, zajedno sa mentorima, imaju priliku da steknu nova znanja i unaprijede postojeća kroz proces kreiranja softverske aplikacije koja bude donirana kao doprinos zajednici u domenu informacionih tehnologija.

Praksa se organizuje u LANACO Tehnološkom centru, gdje je trinaest studenata koji dolaze sa pet fakulteta iz regiona uz podršku i nadzor svojih mentora, zaposlenih iz kompanije LANACO raditi na Android aplikacije u domenu IoT tehnologija, imalo za cilj unapređenje razvoja i uzgajanja poljoprivrednih kultura koje uzgaja firma Bosnia Grows Organic, u blizini Dervente.

Uz pomoć ovog softverskog rješenja, poljoprivrednici mogu nadgledati rast i razvoj usjeva s bilo kojeg mjesta koristeći svoje mobilne uređaje.

„Praksa mi je pomogla u profesionalnom usavršavanju jer sam se upoznao sa savremenim tehnologijama koje ću kasnije upotrebljavati u poslovnoj karijeri. Naučili smo dosta korisnih stvari od projektovanja informacionog sistema do upravljanja projektom i načina funkcionisanja u timu“, izjavio je student 4. godine Računarstva i informatike i polaznik prakse Nenad Grujičić.

Pored uloženog truda od stane programera, u ovaj projekat su bili uključeni iz stručnjaci iz drugih oblasti kao što su ekonomija, poljoprivreda, sistemi mreža kako bi adekvatno odgovorili na kompleksnost projekta.

Jedan od ključnih segmenata prakse uključivao je pronalazak partnera koji svojim djelovanjem utiče pozitivno na privredni i društveni segment, te je saradnja sa Bosnia grows Organic dala posebnu vrijednost cijelom projektu.

Osnivačica firme Bosnia grows Organic, Ivana Stjepanović, je 2016. godine odlučila primjeniti bogato radno iskustvo stečeno u Austriji, u našoj zemlji kako bi doprinjela njenom razvoju i svom rodnom gradu Derventi. Ova poljoprivredna firma certifikovana od strane prestižne Bio Suisse organizacije aromatične i ljekovite kulture koje uzgaja poput koprive, kadulje i šipka izvozi direktno na tržište Evropske Unije.

„Odlučili smo se za saradnju sa kompanijom LANACO, jer aplikacija koju kreiramo zajedno, ne samo da će imati značaj za naše poslovanje, već i poslovanje hiljada drugih organskih farmera. Pomoći će nam, da svim organskim principima proizvodnje dokazano čiste i zdrave hrane, koje ionako primjenjujemo u našim svakodnevnim koracima na našim njivama uštedi resurse uložene u poljoprivredu kao što su voda i električna energija i time pridonijeti sačuvanju prirode. Ono što posebno izdvaja Lanaco je da pruža mogućnost mladim ljudima, cijeni kvalitet i znanje koji čak unapređuje, a identično činimo i mi u našoj oblasti“, poručila je Ivana Stjepanović, osnivač Bosnia grows Organic.

U savremenom dobu, gdje smo i sami svjedoci efekta koji tehnologije i IoT imaju u domenu poljoprivrede pružajući značajan doprinos u daljem napretku razvoja tržišta gdje trenutno postoji nemjerljiv broj mogućnosti za sve one koji su voljni da se pridruže.

Izvor: Akta

Uređen močvarni kompleks „Tišina i Odmut“ na sjeveru BiH – Uskoro i uzgoj stoke na ekološki održiv način

Na području kompleksa „Tišina i Odmut“ uz rijeku Savu koji pripada opštinama Šamac u Republici Srpskoj i Domaljevac u Federaciji BiH krčen je korov na zapuštenim parcelama i formirani vlažni pašnjaci na kojima će se uzgajati stoka na ekološki održiv način kako bi se obnovio i zaštitio travnati ekosistemi ovog područja.

Radovi se realizuju u okviru projekta „Revitalizacija livada i pašnjaka na području kompleksa Tišina i Odmut“, a sprovode ga udruženja Naše ptice i Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Banjaluka, uz pomoć fondacije Evronatur iz Njemačke.

Radove je izvodilo preduzeće „Ušće Bosne“ iz Šamca, a u ručnom uklanjanju otpada i korova učestvovali su i volonteri Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Banjaluka i Opštine Šamac.

Iz ovog društva saopšteno je da je Opština Domaljevac ustupila na korištenje površinu od četiri hektara za ovaj projekat koji podržava i Opština Šamac.

Kroz projekat je izabrano domaćinstvo povratnika iz Grebnica Slavka Blažanovića koje će dobiti donaciju opreme, radova uređenja, materijala i stoke.

Koordinator projekta Jovica Sjeničić kaže da je nakon što je područje „Tišina i Odmut“ proglašeno za zaštićeno, cilj je da se obnove ekosistemi, te poboljša i razvije ovo područje na način da ono služi za djelatnosti koje ne štete prirodi, u ovom slučaju slobodna ispaša na vlažnim travnjacima koji su važni za očuvanje biološke raznovrnosti.

– Boravak krupnih preživara obnavlja autohtonu floru i faunu ovih područja, a tradicionalne rase stoke koje namjeravamo pustiti na ispašu najbolje su prilagođene ovim uslovima – rekao je Sjeničić.

Predstavnik opštine Domaljevac Miroslav Lucić naveo je da je područje zapušteno i ugroženo.

– Zapušteni ekosistemi, odliv stanovništva, nema razvijenog turizma ni posjeta, mnogo stranih invazivnih vrsta koje osvajaju područje, ima zagađivanja otpadom, neke pošvrine su minirane – rekao je Lucić.

Prema njegovim riječima, riječ je o prvom projektu kojim se ulažu sredstva u obnovu prirode i razvoj ovog područja pomažući ujedno i lokalnoj zajednici.

Tišina i Odmut su močvare/bare uz Savu između Šamca i Domaljevca i u 2019. godini su proglašene zaštićenim prirodnim područjem na teritoriji u Republici Srpskoj.

Područje je važno za zaštitu jer je posljednja prava močvara uz Savu u BiH i stanište brojnim vrstama koje se štite po EU direktivama u Evropi, pretežno za močvarne vrste ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca, kao i vodene biljke, navodi se u saopštenju.

Izvor: GlasSrpske

Niko ne zna da ove simptome izaziva paradajz: Ove osobe uopšte ne bi smjele da ga jedu!

Paradajz je omiljena ljetna salata mnogih. Sočni, osvježavajući crveni plod prepun likopena gotovo svi vole i smatraju bezbjednom i vrlo zdravom namirnicom, ali paradajz zapravo može da ima neka loša neželjena dejstva.

Ako osjećate neke od sljedećih simptoma, možda pripadate grupi ljudi koja ne bi smjela da konzumira paradajz:

  1. Želudačni refluks

Paradajz spada u veoma kisele namirnice i zato može da izazove gorušicu kod ljudi koji pate od gastritisa ili gastroezofagealnog refluksa. Čak iako ste zdravi i ne patite od tih stomačnih problema, ako jedete puno paradajza ili paradajz sosa, i vi možete da iskusite ove neprijatne simptome.

  1. Bol u zglobovima

Vjerovali ili ne, previše paradajza u ishrani može da izazove bol u zglobovima! Razlog je alkaloid po imenu solanin, koji gradi kalcijum u tkivima, a u paradajzu ga ima dosta. Previše kalcijuma u tkivima može da izazolve upalu, bol I otok u predjelu zglobova.

  1. Problemi s bubrezima

I ovo ima veze sa skladištenjem kalcijuma. Paradajz je takođe bogat oksalatom, supstancom koja se teško metaboliše kada se uzima previše i to može da rezultira stvaranjem kamena u bubregu. Crveni sočni plod sadrži i puno kalijuma, što takođe može da utiče na funkciju bubrega. Ako već imate nekih problema s bubrezima, budite posebno oprezni!

  1. Alergijske reakcije

Pardajz sadrži jedinjenje histamin, koje pomaže imunom sistemu da se bori protiv virusa i bakterija. Ne biste vjerovali koliko je alergijska reakcija na izazvana histaminom u pradajzu česta, a obično se javlja u obliku osipa ili otoka na jeziku, uz još neke neprijatne simptome. Ljudi kojima je dijagnostikovana alergija na paradajz osećaju mnogo teže tegobe.

  1. Sindrom nervoznih crijeva

Ako patite od sindroma nervoznih crijeva, paradajz može da bude okidač simptoma poput dijareje, bolnih grčeva, nadutosti, gasova i zatvora. U ovakvom slučaju bolje je držati se podalje od kiselih namirnica kakav je paradajz.

  1. Likopenodermija

Likopen je pigment koji se nalazi u paradajzu, ali i u mnogim drugim namirnicama. Kada se konzumira u pravoj količini, odličan je za srce. Ali, ako se pretjeruje, može doći do pigmentacije kože, odnosno stanja poznatog pod imenom likopenodermija.

  1. Urinarni problemi

Hrana koja sadrži puno kiseline, poput paradajza, može da iziritira bešiku. Ako patite od urinarne inkontinencije ili ste skloni drugim urinarnim problemima, najbolje je da izbjegavate kiselu hranu. Kuvanje paradajza vam takođe neće pomoći u ovom slučaju, jer su sos od paradajza i kečap još gori izbor.

  1. Lišće pradajza može da bude otrovno

Listovi omiljenog crvenog ploda ne smatraju se bezbednim za jelo. U velikim količinama mogu da izazovu teške i opasne simptome, a u ekstremnim slučajevma može doći do trovanja i smrti. Za svaki slučaj, potpuno izbjegavajte konzumiranje lišća paradajza.

  1. Pogoršava simptome autoimunih bolesti

Alkaloidi u paradajzu mogu da pogoršaju zapaljenja u tijelu, što je posebno loše za ljude koji pate od autoimunih bolesti. Mnogi koji pate od ovih oboljenja u potpunosti bi trebalo da izbace iz ishrane ne samo paradajz, već sve namirnice koje pripadaju grupi „noćnih sijenki“(nightshades), kojima pripada i krompir.

Izvor: Stil

Zabrana glifosata od 2023. godine

BERLIN – Njemačka će od kraja 2023. godine zabraniti upotrebu herbicida glifosata, izjavili su danas izvori iz Vlade.

Herbicidi zasnovani na glifosatu koriste se više od 40 godina, a danas su u masovnoj upotrebi širom svijeta protiv korova.

Odluka Njemačke dolazi nakon što je donji dom austrijskog parlamenta u julu usvojio prijedlog zakona o zabrani upotrebe glifosata.

Austrija je time postala prva evropska zemlja koja je preduzela ovako oštru akciju protiv hemikalije za koju postoje sumnje da može da izazove rak.

Izvor: N.N.

TRIK uz koji ćete DUNJE oljuštiti BEZ MUKE ( Plus – Kako se pravi slatko od dunja)

Dunje su izuzetno tvrde čak i kad su sasvim zrele! Uz pomoć jednostavnog trika, oljuštićete iz lako, a onda još lakše napraviti tradicionalnu slatku zimnicu – slatko od dunja

Za početak, dunje dobro operite, a najbolje je da koristite novi sunđer za sudove sa plastičnom žicom. Odmjerite dunje i pristavite odgovarajuću količinu vode da mogu da ogreznu. Kad bude mlaka, spustite ih polako i ostavite da se kuvaju na tihoj vatri minut-dva. Vadite rešetkastom kašikom i prelijte hladnom vodom.

Sada ćete dunju s lakoćom oljuštiti. Nasjeckajte ih na kockice i sada odmjerite količinu voća. Izmjerite kristal-šećer za sirup – na kilogram voća, stavite barem pola kilograma šećera – i prelijte čašom vode i ukuvajte gusto.

Spustite kockice dunja u sirup i kuvajte na jačoj vatri desetak minuta i skidajte pjenu s površine.

Zatim smanjite temperaturu i dokuvajte slatko još petnaestak minuta. Slatko se ne mješa, već se samo povremeno protrese šerpa.

Kad sklonite s vatre, dodajte nekoliko kolutova limuna i sačekajte da se prohladi pa sipajte u sterilisane tegle i povežite.

Izvor: LepaiSrećna

PROČITAJTE:

LJEKOVITA MOĆ DUNJE – RECEPTI

Čaj od dunje – lijek protiv proliva

Kako se pravi kvalitetna dunjevača?

4 biljke koje radikalno čiste jetru (RECEPT)

Jetra je najveći i najvažniji organ čišćenja organizma koji obavlja više od 500 vitalnih funkcija.

Stoga, ukoliko ona ne funkcioniše dobro, može dovesti do mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema i bolesti.

Mi vam donosimo prirodna rješenja uz pomoć kojih ćete poboljšati rad jetre.

Čičak

Čičak je biljka koju smo nepravedno osudili kao korov, a njena ljekovitost je zapravo višestruka.

Korijen podstiče mokrenje, te pomaže u čišćenju toksina iz organizma, a ima i antibakterijska i protugljivična svojstva. Osim toga, snižava nivo šećera u krvi pa može pomoći u liječenju dijabetesa.

Čaj od korijena čička

  • 5 do 7 grama korijena čička prelijte sa 350 ml vode, pustite da prokuva, kuvajte deset minuta i procijedite.
  • Kod reumatskih bolesti i za čišćenje organizma pijte triput dnevno pola sata prije obroka.

Maslačak

Maslačak mnogi smatraju dosadnim korovom, ali je jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Štiti bubrege, želudac, crijeva i krv, a smatra se jednom od najbitnijih biljnih lijekova za jetru.

Austrijska travarka Maria Treben stabljike maslačka preporučuje u liječenju hronične upale jetra (pet do šest stabljika na dan) i dijabetesa (deset komada na dan).

Čaj od maslačka

  • Dvije kašike korijena i/ili listova maslačka prelijte sa 250 ml vrele vod.
  • Ostavite da odstoji deset minuta i procijedite.
  • Ujutru i uveče popijte po šolju, najbolje pola sata prije jela.
  • Preporučuje se protiv bubrežnih tegoba, zadržavanja vode, celulita i gojaznosti.

Artičoka

Artičoka je izuzetno korisna za regulisanje nivoa holesterola, za zdravlje jetre, pa i mršavljenje. Bogata je silimarinom i inulinom koji su prirodni čuvari jetre, žuči, gušterače i slezine.

Pomaže i kod bubrežnih, disajnih i kožnih bolesti, zatim dijabetesa, gihta i reume, te trovanja alkoholom, nikotinom i lijekovima.

Artičoka u kuhinji

Cvjetovi ove biljke najčešće se pune mješavinom hljebnih mrvica, bijelog luka i peršuna, ali i tu postoje razne varijacije. Najčešće se jedu listovi i srce jer je ostatak izrazito gorak, ali još djelotvorniji za liječenje.

Od lišća i korijena mogu se pripremiti čaj, tinktura i ljekovito vino. Artičoka se ne može jesti sirova jer je teško probavljiva, ali kuvana ili zapečena je idealna.

Kurkuma

Najvažniji sastojak kurkume je kurkumin koji je zaslužan za njena snažna protivupalna svojstva. Stoga se preporučuje i kod upalnih procesa jetre.

Studije pokazuju da upotreba ove biljke znatno olakšava tegobe od upalnih bolesti crijeva poput Chronove bolesti, blagotvorno djeluje na smanjenje bolova i upala kod oboljelih od reumatoidnog artritisa, a djelovanje kurkumina čak se povezuje s prevencijom raka i smanjenjem rasta već nastalog tumora.

Kurkuma u ishrani

Pola do jedne kašike kurkume dnevno pomaže ima brojne zdravstvene prednosti. Količina od pola kašike  je dovoljna za pripremu kompletnih obroka, dok u čaj ili smuti možete ubaciti prstohvat tog začina.

Ipak, trudnice i dojilje, kao i ljudi koji pate od zgrušavanja krvi, žučnih kamenaca ili dijabetesa, treba da se posavetuju sa svojim lekarom prije uzimanja kurkume.

Izvor: Stil

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE/SADNJE JESENJEG POVRĆA!

Neophodan predusjev za uspješnu jesenju sjetvu i sadnju je optimalno vrijeme sjetve i sadnje i pravilno sprovođenje agrotehničkih mjera kako bi biljke lakše podnjele uslove zime

Agrotehničke mjere koje je potrebno sprovoditi su prije svega mjere zaštite povrća od bolesti, štetočina i korova, pravovremeno đubrenje uz poštovanje doza, zaštita od vjetrova.

Mlade biljke lakše prezime nepovoljne uslove od starijih, te zbog toga treba voditi računa o rokovima sjetve i sadnje.

Bijeli luk

Bijeli luk dolazi na drugo mesto u plodoredu, dobro uspjeva nakon krompira, kupusnjača, šargarepe, krastavca. odgovaraju mu sunčana zemljišta, plodna, ph neutralne reakcije, zemljišta koja dobro drže vlagu. Sadi se u jesen u oktobru, koriste se dobri, zdravi i krupni čenovi. Dubina sadnje je 4 cm. Razmak između biljaka je 5-10 cm i 20-25 između redova.

Crni luk

Za crni luk su najbolja laka do srednje teška zemljišta, dobre strukture, slabo kisele do neutralne reakcije. Obrada zemljišta pre jesenje sadnje obuhvata predsjetvenu pripremu kako bi zemljište bilo mrvičasto. Na isto mjesto se vraća 3-4 godine, što je preventivno protiv širenja plamenjače, nematoda i najznačajnije štetočine – lukove muve. Dobri predusjevi su krastavac, kupus, paprika.

Zelena salata

S obzirom da je zelena salata skromnih zahtjeva prema uslovima gajenja, vrlo često je ona odabir organskih proizvođača za gajenje u jesenjem i zimskom periodu na otvorenom, a još više u zaštićenom prostoru. U plodoredu dolazi na drugo mjesto posle kultura đubrenih stajnjakom, paradajza, paprike i kupusnjače. Sije se od početka septembra a rasađuje za mjesec dana od sjetve, sukcesivno sve do kraja oktobra.

Spanać

Za uspješno gajenje spanaća najbolja su laka do srednje teška zemljišta pH vrednosti 6,5-7. Ne đubri se direktno stajnjakom već se sije poslije kultura đubrenim organskim đubrivom. Obilna ishrana azotom dovodi do nakupljanja štetnih nitrata i nitrita. Ima male zahtjeve za toplotom, izdrži mraz od -6 do -8 C,a dobro ukorijenjen i do -20 C. Proizvodi se direktnom sjetvom. Nakon sjetve obavezno je zalivanje.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Jesenja sjetva graška – Savjeti za bolji prinos

Jesenja sjetva spanaća

Urea u jesen za bolje cvjetanje voćaka u proljeće