Stariji muškarac koji se nalazio na maslini u vrtu na Brdima u Splitu, usljed još nerazjašnjenih okolnosti pao je na pod i na licu mjesta ostao mrtav.
Prinos meda skroman ili nikakav
ŠAMAC – Predsjednik šamačkog Udruženja pčelara „Maslačak“ Aleksandar Malić izjavio je da je ova godina jedna od najlošijih za pčelare koji su imali skroman ili nikakav prinos meda, navodeći kao primjer da su vlasnici 50 košnica imali oko 100 kilograma meda za vlastite potrebe.
„Ove godine, praktično, nije ni bilo meda. Prodaju se zalihe od prošle godine, a osnovni razlog su loši vremenski uslovi. Naše područje je povoljno za pčelare, imamo bagremove šume, lipu, industrijsko bilje, uljanu repicu, ali su vremenski uslovi bili nepovoljni u vrijeme medobranja“, rekao je Malić novinarima.
On je dodao da je najvažnije da je sačuvan pčelinji fond, jer je to osnovni smisao i svrha daljeg rada i naglasio da su 33 člana Udruženja sa 2.005 košnica podnijeli zahtjeve za opštinski i republički podsticaj.
„Dobijamo opštinske podsticaje kao Udruženje posljednje dvije godine i nadam se da će tako biti ubuduće. Zahtjeve mogu podnijeti registrovani pčelari kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede“, naveo je Malić i dodao da pravo na ovaj podsticaj imaju pčelari koji posjeduju od pet do 50 košnica.
On podsjeća da je prošle godine opštinski podsticaj bio sedam KM po košnici i izražava nadu da će i ove godine biti na tom nivou.
„Ta sredstva će nam dobro doći u periodu kada se pripremamo za iduću sezonu u pogledu nabavke opreme i stimulativnih sredstava“, kaže Malić.
On je dodao da se nada da su svi pčelari, uprkos teškoj sezoni, pravilno i kvalitetno uzimili svoje pčele, te da će im opštinski i republički podsticaji omogućiti da nadoknade gubitke.
„Pravo na republički podsticaj imaju pčelari sa 50 i više pčelinjih društava. Naših osam pčelara apliciralo je. Imamo par pčera koji imaju 100 i 200 društava. Republički podsticaji su nešto niži od opštinskih, ali dobro dođu za ulaganja u narednu sezonu“, kaže Malić.
Prema njegovim riječima, Udruženje će narednih mjeseci u saradnji sa opštinskim Odjeljenjem za poljoprivredu formirati elektronsku bazu pčelinjaka koja će dobro doći, kako njima, tako i opštinskim inspekcijama u pogledu doseljavanja pčelara i lociranja na lokacije koje neće smetati domaćim pčelinjacima.
Izvor: Nezavisne.com
Naučnici stvorili vještački list
Naučnici su prije nekoliko dana predstavili jedno vrlo zanimljivo otkriće koje bi nam, ako se usavrši, moglo pomoći u borbi sa zagrijevanjem planete.
Naime stvorili su vještački list koji može, bez zagađenja okoline, da proizvodi sintetičko gorivo, piše Science Alert.
Spomenuti „list koji stvara gorivo“ sposoban je proizvoditi sinteizovani plin, mješavinu vodonika i ugljen monoksida.
Ta vrsta plina široko se koristi u proizvodnji raznih goriva, lijekova, plastike i gnojiva; do njega se može doći na više načina, ali se uobičajeno pravi od ostataka proizvoda od uglja ili naftnih materijala. Konačan proizvod je, vrlo često štetan za prirodu tj okolinu.
„Vještački list“ je umočen u vodu i pokreće ga sunčeva svjetlost, a funkcioniše i za vrijeme oblačnog vremena i može da proizvede sintetizovani plin bez ispuštanja štetnih gasova u atmosferu stvarajući tako efekat staklene bašte .
„Možda niste čuli za sintetizovani plin, ali svaki dan konzumirate proizvode koji su napravljeni uz pomoć njega“, rekao je hemičar Ervin Rajnser sa Univerziteta Kembridž .
„Ako uspijemo da ga trajno proizvodemo na ovaj način, to bi moglo biti ključno pri uspostavljanju održive industrije hemikalija kao i samog goriva“, dodao je Ervin.
Iako je efikasnost vještačkog lista za sada vrlo niska, ona bi mogla da se poveća daljim istraživanjima, ulaganjem i usavršavanjem. Naučnici smatraju da se radi o jedinstvenoj kombinaciji materijala i katalizatora koja je bolja od drugih sličnih sistema.
„Niste ograničeni s tim da ovu tehnologiju možete koristiti samo u toplim krajevima ili tokom ljetnjih mjeseci. Možete je upotrebljavati od sumraka do zore bilo gde u svijetu“, rekao je Virdžil Andrei sa Univerziteta Kembridž.
Izvor: N1.hr
Svjetski dan klimatskih promjena: „Čovjek može samo da se prilagodi prirodi“
Danas se širom planete obeležava Svjetski dan klimatskih promjena.
Mnogi od nas vjeruju da su se vremenski uslovi drastično izmijenili. Često čujemo da umjesto četiri imamo dva godišnja doba, pa kada nas stručnjaci uvjeravaju da griješimo i da u prirodi sve ide svojim tokom, mi se pomalo ljutimo i mislimo da nešto kriju od nas.
Kako objasniti blage zime sa malo snijega, ljeta u kojima su kiše i oblaci češći od sunca, požare koji gutaju Amazoniju i Sibir, velike poplave, razorne zemljotrese…
Da li su se ovakve pojave događale i ranije, ali smo samo manje obraćali pažnju ili je priroda zaista promijenila ćud, u Jutru Prve televizije pokušao je da odgovori Nedeljko Todorović, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
On kaže da ovakvo toplo vrijeme nije karakteristično za oktobar i novembar, ali da to nije ništa neuobičajeno, i da su ovakve temperature zabeležene i pre 100 godina.
„Priroda ima svoj hod. Čovek tu ne može ništa bitno da promijeni, već samo da se prilagodi“, rekao je Todorović.
„Srednji datum poslednjeg dana sa temperaturom od 20 stepeni je 10. novembar. Što znači da taj datum nekad može da se završi krajem oktobra, a nekad i sredinom decembra. Sve je u okviru onoga što je već viđeno“, istakao je Todorović.
„Stručna javnost je podijeljena kada je u pitanju uticaj čoveka i emisije štetnih gasova na klimu. Jedni smatraju da čovjek svojim djelovanjem utiče na promjene, dok drugi, u čiju grupu spadam i ja, ne smatraju da čovjek utiče na promjenu klime. Ugljen dioksid nije gas koji može da utiče na promjenu temperature, to je vodena para. Nekoliko stotina puta veći efekat ima vodena para u odnosu na ugljen dioksid“, rekao je Todorović.
Izvor: B92
Iz prodaje povučena šunka austrijskog proizvođača zbog neispravnosti
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je potrošače o povlačenju sa tržišta „Šunke za picu“ iz Austrije, zbog sumnje u zdravstvenu ispravnost.
Ministarstvo je u petak obavijestilo potrošače da se povlači šunka za picu proizvedena od mesa iz Austrije, za koje postoji sumnja u zdravstvenu ispravnost, o čemu je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede dobilo informaciju putem EU sistema iRASFF-a, prenosi Poslovni dnevnik.
Na tržište Hrvatske taj je prozvod, preko dobavljača iz Slovenije, distribuirala kompanija Stanić d.o.o.
Izvor: Nezavisne novine
Šta raditi sa plodovima u novembru
Novembar je promenljiv mjesec, jer se u njemu smjenjuju sunce, kiša, vetar, mraz, pa čak krajem mjeseca može da iznenadi i snijeg. Zato je u ovom mjesecu krajnje vreme da povrtarske i voćarske plodove sakupite, kako se ne bi smrzli.
U baštama još ima zelene salate, kelja, praziluka, brokolija, zelja, karfiola, zimske rotkve, rotkvica, spanaća, blitve i rena, pa ukoliko ne želite da ih vadite, možete prekriti folijom koju ste stavili na gredice. Povrće koje bi trebalo obavezno da izvadite zbog snijega i mraza su šargarepa, paštrnak, cvekla, zelen.
Ovog mjeseca obavezno pođubriti baštu stajskim đubrivom, nakon toga ga duboko prekopajte ili preorite. U tako obrađeno zemljište sije se šargarepa, grašak, peršun, luk, salata.
Ako ste riješili da podignete organsku baštu, u prvoj polovini mjeseca trebalo bi plitko preorati zemljište. Ako je bašta već sređena i preorana, valjalo bi da napravite leje i da ih pospete kompostom, a preko njega obavezno stavite deblji sloj lišća, sijena ili slame. Ukoliko imate bureili česmu u bašti ili voćnjaku, ne zaboravite da ispraznite bure za vodu, a ukoliko postoji česma, zamotajte je i ostavite da prezimi kako se voda u ne bi smrzla.
Ako volite cvijeće, idealno je vrijeme za zaštitu lukovica, koje su na otvorenom. Vrijeme je i zaokopavanje ruža i ukrasnog grmlja.
Izvor: Domaćinska kuća
Legalizacija kanabisa privukla bi i profit i turiste u BiH
BANJALUKA, TUZLA – Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u BiH i ekonomski je opravdana, posebno ako se kontrola nad tržištem prepusti u ruke privatnog sektora, a država postavi kao zakonodavac koji vrši nadzor, saglasni su ekonomski i pravni stručnjaci.
BiH je na nekoliko ključnih koraka od legalizacije ove supstance, trenutno se čeka potez resornih entitetskih ministarstva, a zatim i Savjeta ministara BiH, te na kraju – Parlamentarne skupštine BiH.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kazao je da pozitivni primjer iz Evrope, kao što su Holandija i Portugal, govore u korist legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, te da bi to imalo nekoliko pozitivnih posljedica, od kojih prednjači razbijanje monopola mafije.
„S jedne strane podstiče se razvoj medicinskog turizma, jer u BiH bi dolazili ljudi da konzumiraju supstancu, pod uslovom da dokažu da su medicinski slučajevi. Sa druge strane, to razbija ekonomski monopol od strane mafije ili drugih organizacija koje trenutno koriste činjenicu da je supstanca zabranjena“, kazao je Čavalić.
Ističe da je suština da bi se legalizacijom razbilo crno tržište, marihuana bi se stavila u legalne tokove, povećala bi se naplata poreza te se unapređuju kvalitet i standard proizvoda.
Dodaje da bi se kontrola nad tržištem, svakako, trebala staviti u ruke privatnog sektora.
„Država tu treba da se pojavi u formi agencije koja vrši nadzor, a sa druge strane koja bi uredila zakonsku regulativu. Iskustva pokazuju da treba omogućiti zdravu konkurenciju privatnog sektora“, rekao je Čavalić za „Nezavisne“.
Navodi da iskustva drugih zemalja, kao što je Kanada, pokazuju da se već u prvoj godini nakon legalizacije privatni sektor veoma brzo formira.
„Na početku dolazi do intenzivnog rasta privatnog sektora u toj oblasti jer su marže visoke. Nakon nekoliko godina marže se stabilizuju, što znači da određena privatna preduzeća propadaju, a ostaju ona najuspješnija koja nude najbolji proizvod“, objasnio je Čavalić.
Aleksandar Jokić, banjalučki advokat, kazao je da bi najjednostavnije bilo da se legalizacija marihuane u medicinske svrhe reguliše posebnim zakonom.
„Bilo bi neophodno odrediti ko može da koristi proizvod, ko da ga uzgaja i obrađuje, ko izdaje dozvole i na kraju ko i pod kojim uslovima može proizvod da prodaje“, rekao je Jokić.
Saglasan je da proizvodnju, obradu i prodaju marihuane treba da radi privatni sektor uz dozvolu države.
„Smatram da bi upravo zbog prepuštanja privatnom sektoru ekonomski efekti bili veći nego da to država obavlja, a posao države, pored izdavanja dozvola, treba da bude vršenje nadzora nad proizvodnjom, obradom i prometom“, zaključio je Jokić.
Omer Isović, predsjednik Skupštine Udruženja „Zmajevo srce“ iz Tuzle, kazao je da cijena kanabisovog ulja na crnom tržištu u BiH doseže od 400 do 700 evra.
„U zemljama koje su legalizovale kanabis cijene ulja ove biljke se kreću od 30 do 50 evra“, rekao je Isović.
Dodaje da oboljeli koji se liječe kanabisovim uljem proizvod nabavljaju s Kosova i iz Slovenije.
„Postoje dva izvora iz kojih ljudi u BiH nabavljaju kanabisovo ulje – jedno je s Kosova, koje je bolje kvalitete, a drugo iz Slovenije, ali niže kvalitete“, kazao je Isović.
Ističe da je u posljednjih nekoliko mjeseci primjetno da u kanabisovo ulje stavljaju olovo kako bi se dobilo na težini, a pritom se ugrožava zdravlje već bolesnih ljudi.
„Ljudi prodaju stanove, uzimaju kredite da bi se mogli liječiti. Legalizacijom prije svega dobijamo mogućnost da se ljudi kvalitetno liječite, a pored toga bilo bi uništeno crno tržište“, rekao je Isović za „Nezavisne“.
Ljekari da liječe, a ne dileri
Poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović i glumac koji je izliječen uljem kanabisa Irfan Ribić nedavno su u Sarajevu na skupu „Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav“ poručili da teško oboljele treba da liječe ljekari, a ne dileri.
Ribić je poručio kako će prije izabrati zatvor na nogama, nego slobodu u kolicima.
„Nevjerovatno je na koliko sam razumijevanja naišao, od policajaca do ministara. Ali sama činjenica da ulje stavite u svoj džep i krenete preko granice je dovoljno poražavajuća“, rekao je Ribić, prenosi Klix.
Izvor: Nezavisne novine
STIGLE NADOMAK CENTRA Divlje svinje prošetale Sanskim Mostom
U neposrednoj blizini naselja Krkojevci i Mahala, svega kilometar od centra Sanskog Mosta, uočeno je krdo od dvadesetak divljih svinja, koje su se sa okolnih brda spustile praktično u naseljeno mjesto.
Krdo su protekle subote u večernjim satima fotografisali vozači, baš u trenutku kada su se ove životinje kretale u pravcu grada te u blizini “Energopetrolove” benzinske pumpe prelazile put koji povezuje Sanski Most i Ključ.
– Bio je to zaista neobičan prizor i nikada nisam vidio ništa slično. U krdu je bilo životinja raznih veličina i činilo se da nisu mnogo uplašene. Eto, lovci se satraše da ih pronađu u šumama Grmeča, a one same dolaze u grad – rekao je jedan očevidac ovog događaja.
Kako saznaju Nezavisne, životinje su uočili i mještani, a one su se razbježale kada su psi otkrili njihovo prisustvo.
Divlje svinje su veoma plašljive životinje i rijetko se dešava da dođu u blizinu ljudskih naselja, pa se pretpostavlja da je ovo krdo nekako zalutalo. Zbog toga što je godina bila nerodna i što je podbacio urod šumskih plodova, na meti ovih životinja je proteklih mjeseci bio kukuruz, pa su poljoprivrednicima koji uzgajaju ovu kulturu pričinili veliku štetu.
Inače, radi se o životinjama koje su izuzetno brojne u grmečkim šumama zbog visokog stepena reprodukcije, te su omiljena divljač za lovce. Iako važe za plašljive životinje, događalo se da odrasli vepar, ako osjeti da je ugrožen, ili divlja svinja koja čuva podmladak napadnu i čovjeka.
Šta raditi u voćnjaku u ovom periodu?
Nakon opadanja lišća u voćnjaku se obavlja takozvana sanacijska rezidba. Uklanjaju se samo suve, polomljene i bolešću zaražene grane, jer su one idealno mjesto za prezimljavanje raznih gljivica i štetnih insekata. Prilikom rezidbe na granama ne smiju ostati velike rane. Njih obavezno premazati kalem-voskom. Uporedo sa rezidbom sa grana se otresaju sasušeni i truli plodovi,sakupljaju sa zemlje i iznose iz voćnjaka.
Posle opadanja lišća i sanacijske rezidbe-jesenje “plavo prskanje”
Posle opadanja lišća i sanacijskog reza,sledi još jedna predzimska zaštitna mjera-prskanje bakarnim preparatima i mineralnim uljima,takozvano “‘plavo prskanje”.Jesenjim prskanjem suzbijaju se insekti i gljivice koje prezimljavaju na voćkama,pa se tako može smanjiti broj prskanja u narednoj vegetacijskoj sezoni.
U jesen su naročito na bolesti osetljiva mjesta gde se otkinula lisna drška, pa se zato i ne preporučuje prskanje sve dok sa stabla ne opadne najmanje 80% lišća.
Još jedna mjera za zaštitu od niskih temperatura tokom zime je krečenje (beljenje) stabala i debljih ramenih grana.
Voćke se ne kreče da bi se insektima onemogućilo prezimljavanje u kori stabla i radi zaštite od glodara (zečeva i srna), mada ih kreč u tome donekle ometa, već da za vrijeme zimskih i ranoprolećnih sunčanih dana odbijaju sunčevu svjetlost i toplotu. Nekrečeno stablo voćke se pod uticajem sunčevih zraka brže zagrijeva i voćni sokovi počinju da kreću,pa usljed većih noćnih zahlađenja nestaje uzdužno pucanje kore. Krečenjem stabla odlaže se početak vegetacije voćke u rano proleće i tako izbjegavaju oštećenja na stablu i pupoljcima zbog naglih kolebanja temperature.
Voćke se kreče smješom kreča, kuhinjske soli i sumpora. Dobra kaša za krečenja spravlja se od 5 kg negašenog kreča, 5 kg kuhinjske soli i 200 grama sumpora u prahu. Smješa se dovoljno razredi vodom, a potom se četkom nanosi na stabla.
Krečenje se preporučuje kada je temperatura iznad 5 stepeni Celzijusovih,jer bi se na nižim temperaturama smrzla i ubrzo otpala sa stabla.
Mlada stabla potrebno je zaštititi mrežicom od glodara koji tokom zime mogu nanijeti veliku štetu. Oštećena stabla zakržljaju u razvoju,osetljivija su na niske temperature i mrazeve, a veoma često zbog tih oštećenja mogu i da propadnu.
Izvor: Domaćinska kuća
Organska prizvodnja – letak za potrošače
Organska proizvodnja je proizvodnja poljoprivrednih i drugih proizvoda primjenom metoda organske proizvodnje, odnosno proizvodnja koja isključuje upotrebu mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu zdravlja bilja (insekticidi, pesticidi i sl.). U organskoj proizvodnji je zabranjena upotreba genetički modifikovanih organizama (GMO).
VODIČ ZA POTROŠAČE ORGANSKIH PROIZVODA MOŽETE PREUZETI OVDE
Srodni tekstovi:
Organski pesticidi koje možete sami da napravite
Gajenje biljaka bez hemije – BIODINAMIČKI KALENDAR ZA JUL
Đubrivo i insekticid: Upotreba mlijeka u organskoj proizvodnji