Naslovnica Blog Stranica 898

Sve više žena se žali da im se POKVARIO AJVAR usljed visokih temperatura: A sve jer prilikom pripreme prave OVU GREŠKU

Sto ljudi, sto ćudi. Sto žena, bezbroj recepata za idealan ajvar, a samo jedan pogrešan korak u pripremi može upropasti veliki trud. Svaka domaćica će se složiti da nema ništa gore od propale zimnice u koju ste uložili dosta novca i živaca, a mi vam donosimo savjete iskusnih domaćica kako da izbjegnete ovakav peh.

Vremenska prognoza ove jeseni ne ide na ruku domaćicama koje su ostavljale ajvar i sve više njih se žali da im je zbog neobično visokih temperatura zimnica „prokisla“, odnosno pokvarila se. Ovo se dešava ako u fazi pripreme ne obavite pravilno proces konzerviranja, a evo kako to rješavaju one najiskusnije koje su svoje savjete podijelile na forumu ana.rs. Pored osnovnog pravila da se tegle ajvara čuvaju na tamnom i hladnom mestu, obratite pažnju i na ove bitne cake i trikove.

„Pre punjenja se tegle sterilišu u pećnici, pune se skroz do vrha, da ne ostane vazduha, prilikom zatvaranja vazduh izadje napolje i napravi se vakuum, i ne postoji rizik od pojave plijesni na površini. Može izuzetno dugo da stoji“, savjetuje jedna korisnica foruma.

Ajvar bez konzervansa je podložniji kvarenju

Korišćenje konzervansa nije nazdravija opcija pa ga zato mnoge domaćice preskaču. Samim tim, tako pripremljen ajvar je osetljiviji na visoke temperature, ali jedna domaćica ima rješenje i za to.

„Bitno je ključali ajvar sipati u tegle, tako neće da se kvari bez obzira što nema konzervansa u sebi. Punim 2-3 tegle odjednom , zatvorim poklopcem ( isto je potpuno ako se zatvara i celofanom) i odmah ih stavljam u gajbu kojoj sam na dno stavila stari jorgan ( može sunđer deblji ili već nešto drugo od starih stvari, da je baš debeli sloj dole, recimo jakna ) pokrivam je takođe debelim slojem krpa, tek tada punim sljedeće 2-3 tegle koje takođe odmah stavljam pored prvih i pokrivam da se ne hlade ( ajvar u šerpi za to vrijeme povremeno promješati da ne zagori). Kad su sve tegle napunjene sve još dobro ušuškam, dodam još neku jaknu odozgo i ostavim oko 24 sata tako pokriveno. Nema šanse da se išta pokvari“, tvrdi ova iskusna domaćica, a druga dodaje:

„I ono što je važno, kako sam ja naučila je to da se u papriku ubaci vrelo ulje i promješa, a ne da se u hladno stavlja na početku prženja. Možda je glupost, možda ne, ali ja tako radim i neću menjati jer sam zadovoljna“.

Šta uraditi kad se ajvar već pokvario?

Ako ste već primetili da vam se po ajvaru uhvatila buđ ili da se ukiselio, teško da nešto možete da uradite da spasete stvar. Većina žena takve tegle baca u đubre, a pojedine primenjuju određene trikove. Ako ovo želite da probate, radite na sopstvenu odgovornost.

„Uhvatilo nam se malo buđi na ajvaru, pravili smo veće količine i valjda nije bio dobro ukuvan pa se stvorila buđ.  Je l’ može da se prokuva ajvar opet, da nam ne propadne ili da bacamo“, bilo je jedno od pitanja na forumu, a evo i odgovora.

„Može, skini buđ i prokuvaj. Potrudi se da bude vruć kad ga sipaš u tegle i kad ga zatvoriš okreni tegle naopako kako bi poklopac dobro zadihtovao“, posavetovala ju je jedna žena, ali ovakve eksperimente vam ipak ne preporučujemo.

Izvor: BlicŽena

BOMBA ZA IMUNITET: Ovaj NAPITAK ŠTITI od svih virusa i bakterija koje haraju!

Uvrstite u svoju svakodnevnicu ovaj veoma zdrav napitak koji je odličan za poboljšanje vašeg imuniteta i kompletnu detoksikaciju  organizma.

Od sastojaka vam je potrebno:

230 mililitara zelenog čaja,

1 kašika jabukovog sirćeta,

1 kašičica meda,

1 kašičica soka od limuna,

srednje parče đumbira,

malo cimeta u prahu.

Priprema:

Zeleni čaj skuvajte kao i uvjek. U čaj dodajte ostale sastojke. Djumbir ostavite malo duže da stoji u čaju kako bi ukus čaja bio intenzivniji. Prije nego što uzmete da pijete čaj, djumbr uklonite iz šolje.

Medicinski je dokazano da zeleni čaj ima pozitivno dejstvo na razne funkcije u organizmu. Zeleni čaj je veoma zdrav i popularan, a naročito zbog toga što topi masne naslage.

Sa druge strane, med je snažan antioksidant koji jača organizam, pogotovo u kombinaciji sa limunom koji je odlična namirnica za čišćenje organizma. Đumbir i cimet, takođe imaju pozitivno dejstvo na cjelokupno zdravlje. Svakako, kombinacija svih ovih naminica je izuzetna za vaše zdravlje, imunitet i detoksikaciju organizma. Sa redovnim konzumiranjem ovog eliksira ćete primjetiti odlične rezultate!

Izvor: Srbijadanas

Pčelari iz cijelog svijeta dolaze na Kongres pčelarstva u Sarajevo

Ovaj događaj najavljen za 16. i 17. novembar, već je dobio potvrde istaknutih stručnjaka i nosilaca aktivnosti u pčelarstvu iz susjednih zemalja, a očekuju se i predavači iz Turske i Ujedinjenog Kraljevstva.

„Kongres će biti prilika za diskusiju o šansama za jačanje sektora pčelarstva i proizvodnje i prerade meda, te mogućnostima i preprekama za izvoz i veću prepoznatljivost bosanskohercegovačkog meda u regiji i svijetu. Glavni akcenat je ovog 4. Kongresa stavljen na apiterapiju i standardizaciju pčelinjih proizvoda“, poručuju iz Organizacionog odbora Kongresa.

„Ove godine imamo prijavljeno više od 30 radova autora koji će biti prezentirani u nekoliko grupa: apiterapije i standardizacije pčelarskih proizvoda, patologija pčelinjih zajednica, kvalitet pčelinjih proizvoda, marketing, zahtjevi kvalitete, naučna istraživanja u različitim oblastima pčelarstva“, dodaju organizatori.

Cilj Kongresa je okupiti akademsku zajednicu – stručnjake iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvođače, prehrambenu industriju i iskusne pčelare kako bi prezentirali svoja znanja s ciljem da se stečene informacije i znanja iskoriste za razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih zajednica.

Izvor: Klix.ba

Da li je bezbijedno jesti proklijali krompir?

Krtola sa koje ste skinuli klice, puna je solanina koji može da izazove dijareju i povraćanje

Nemojte jesti proklijali krompir! Krtola sa koje ste skinuli klice, puna je solanina koji može da izazove dijareju i povraćanje.

Sigurno vam se već dogodilo da je krompir koji ste kupili u prodavnici već sljedećeg dana proklijao. Mnogi zanemare klice, doseku ih, i krompir koriste za kuvanje obroka. Postoje brojne negativne posljedice koje ovaj potez može da izazove.

Proklijali krompir sadrži veliku količinu solanina, blago toksične materije koja kod ljudi izaziva glavobolje, dijareju i povraćanja.

Važno je dobro pogledte krompir prije nego što počneta da ga spremate. Da li ima klice i da li naboran i mekan? Ako jeste, onda vjerovatno sadrži veliku količinu solanina i nije bezbijedan za konzumiranje.

Nemojte bacati: Proklijali bijeli luk, superlijek koji ubija 14 vrsta ćelija raka

Međutim, ako je i dalje tvrd, ima svoju formu i tek poneku klicu, onda se može iskoristiti. Odsijecite zelene dijelove i one na kojima su klice i zatim ga dobro operite prije pripreme.

 

Žive same u zabačenom selu i ne pričaju jedna s drugom

Planinska sela u Srbiji već nekoliko decenija izumiru. Tako su u Brođancima kod Grdelice ostala samo dva stanovnika, tačnije stanovnice – Velika i Brana.

Velika Stojković i Brana Stajković kažu da ih samoća ubija. I pored toga što njihove kuće i dvorišta razdavaja samo obična ograda – one ne razgovaraju jedna s drugom.

Starice su više od sedam decenija živjele u slozi. Prije šest mjeseci, međutim, kada je umro Branin suprug, došlo je do svađe.

„Toliko sam je volela, bez nje kafu nisam mogla da popijem“, priča Brana.

I Velika (87) i Brana (89) priznaju da se na planini teško živi, pogotovo kada ostanete sami. Osim njihovih, sve kuće u Brođancima su napuštene.

„Bolest ćeš lako da izlečiš lekovima, a samoću ni sa čim!“, kaže Brana.

Velika kaže da joj društvo u samoći prave mačke.

„Pa razgovaram s mačkama, kad ih hranim“, kroz smijeh priča Velika.

Sve kuće u ovom selu, osim Velikine i Branine, su napuštene, a do Brođanaca od Grdelice moguće je stići samo pješke, piše „B92„, koja je objavila prilog o ovoj temi.

DOMESTICA 24-HOUR RURAL CHALLENGE

Imaš između 18 i 30 godina i živiš u Bosni i Hercegovini? Zanima te ruralni razvoj; razvoj poljoprivrede, posebno organske; unapređenje umjetnosti i kulture te uopšte poboljšanje ekonomsko-socijalnog aspekta života u ruralnim sredinama?

A imaš i ideju kako bi se to moglo postići? Ovo je pravo mjesto za tebe!

DOMESTICA 24-HOUR RURAL CHALLENGE je namijenjen svim onima koji su spremni da unesu inovacije u aktivnosti koje će dovesti do vidljivih promjena u ruralnim sredinama.

DOMESTICA 24-HOUR RURAL CHALLENGE će se održati u periodu od 25. do 27. novembra 2019. na Domestica imanju u selu Krnete, opština Laktaši. U toku trajanja ruralnog izazova učesnici će uz pomoć mentora raditi na razvijanju i uobličavanju svojih ideja.

Svi troškovi učešća (put, smještaj, obroci i program) su plaćeni za timove koji budu odabrani za učešće na Challange-u.

PRIJAVA ZA 24-ČASOVNI RURALNI IZAZOV

Ispred nas je DOMESTICA 24-HOUR RURAL CHALLENGE, a tvoja prijava je ono što mi očekujemo!

Okupi ekipu od 3 člana i prijavite se na ovom LINKU.

Od ukupnog broja prijavljenih, čak će 6 ekipa sa najboljim prijavama, imati priliku raditi na razvoju svojih ideja kroz ovaj projekat. Pored toga, najbolje ekipe će dobiti odgovarajuće nagrade koje će biti u skladu sa raspoloživim budžetom projekata.

Očekujemo vaše prijave najkasnije do 18. novembra 2019. godine

ZAŠTO 24 ČASOVNI IZAZOV?

  • Zato što znamo da među nama postoji ogroman potencijal za promjene kroz razvoj inovativnih rješenja. Tokom 24 časovnog izazova učesnici mogu da iznesu svoje ideje i stavove u vezi s razvojem određenog ruralnog područja.
  • Želimo da okupimo inovatore i pokretače promjena i dobrih ideja na jednom mjestu
  • Istražujemo inovacije u proizvodima i procesima i projektima za zajedničku saradnju
  • Vjerujemo da je efikasnije kad kreiramo zajedno projekte i razvijamo ideje.

OČEKIVANI ISHOD

  • Učesnici stiču nova znanja i razmjenjuju ideje sa svojim vršnjacima
  • Identifikovane su i razvijene inovativne ideje za održivi ruralni razvoj
  • Uspostavljana platforma za stalnu saradnju
  • Entuzijazam i zajednička vizija se razvija među učesnicima za nastavak zajedničkog rada

Više informacija možete dobiti putem e-maila: [email protected] ili telefonskih brojeva 065 996 996 i 051 491 760. Budite slobodni da nas kontaktirate.

O CERD-u I PROJEKTU
Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) je nevladina, neprofitna organizacija, osnovana sa ciljem kontinuiranog razvoja ruralnih područja i unapređenja kvaliteta života ruralnog stanovništva Bosne i Hercegovine. CERD ima sjedište u ruralnoj sredini u selu Krnete u opštini Laktaši.

CERD-ova vizija su razvijena i moderna sela, koja nude mogućnost pokretanja biznisa, zapošljavanja i koja imaju uslove za sadržajan društveni život odnosno sela u kojima ne samo da mladi ostaju, već i sela u koja dolaze da žive i rade i ljudi iz urbanih područja. Fokusirani smo na svoga krajnjeg korisnika, koji živi od svog rada i koji želi da stvori vrijednost koja će se prenijeti i na buduće generacije.

CERD provodi projekat Civilno društvo i ruralni razvoj – CiSaRD projekat koji finansira švedska organizacija We Effect. Projekat CiSaRD ima za cilj pružiti podršku organizacijama i grupama civilnog društva, koje doprinose održivom razvoju ruralnih sredina. Projekat utiče na jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i podstiče njihovo umrežavanje, te omogućuje ravnopravno učešće žena i muškaraca u ruralnim razvojnim aktivnostima te se zalaže za interese ruralne populacije.

Slađa Vidović iz Gradiške, uspješna žena preduzetnica – danas joj studenti dolaze na praksu

Danas je Rasadnik Vidović jedan od najozbiljnijih i najprofesionalnijih rasadnika povrća i cvijeća na širem području Lijevča. Ovih dana Slađa Vidović vrši intenzivno rezanje i isporuku hrizantema. Nekoliko punih plastenika ovog divnog cvijeta odmor su za oči i dušu.

Godina je 1995. Slađa Vidović iz sela Dušanovo u opštini Gradiška odlučuje da napravi svoje prve preduzetničke korake u poljoprivredi.

„Imala sam mali, ručno rađen plastenik dva sa dva. Muž na ratištu, zima steže, a ja upelcala nešto malo pelagonije. Kud’ ću, šta ću, odlučim se ja da raspalim roštilj u plasteniku i zaštitim biljke od zime. Pri tome nemam rora, dim ne može napolje nego ostaje unutra… nemam ti šta pričati!“, kroz iskren osmjeh započinje priču Slada.

„To je bilo tek što smo uselili u kuću, majka nam donijela nove prekrivače u naselje… nismo imali drugog izbora nego uzeti te prekrivače i prekriti lozice. Još ih čuvam, ne mogu ih baciti. Ali su biljke preživjele!“, ponosno ističe Slađa.

Šest godina poslije prvi ozbiljni drveni plastenik

Godina je 2001. Slađa započinje sa proizvodnjom rezane hrizanteme. U međuvremenu je sa porodicom napravila svoj prvi ozbiljniji drveni plastenik od pedesetak kvadrata. Zalivanje je rađeno ručno, bez sistema kap po kap. Vremenom su se improvizovani plastenici širili, pa je bilo dosta lakše proizvoditi cvijeće, ali i rasad povrća. Ovog puta bez roštilja i prekrivača.

Sladini počeci nisu bili ni malo laki, ali sve je rezultiralo uspješnim poslom

„Usječem ti ja svoje prve hrizanteme, potrpam ih u one velike kante vode, oborim siceve i povezem u limuzini. Eto koliko sam znala. Kako sam brzo krenula da isporučim cvijeće kupcu, na put mi izlete konjska kola. Zakočim naglo, a ona voda i hrizanteme po meni! Dođem onako mokra u cvjećaru, nit’ znam koliko je para cvijeće, ono se smokrilo, ofucalo. Kupac ih je prihvatio bez zamjerke. Kontam se ja u sebi, neka sam samo uhvatila za gorivo da se mogu vratiti kući“, veselo nam priča Slađa.

Slađa Vidović registrovala proizvodnju presadnica povrća i cvijeća

Godina je 2008. Slada kupuje svoje prve profesionalne plastenike, koji su omogućili savremene uslove za proizvodnju većeg obima i sa manje patnje. Nekoliko sezona kasnije, u funkciju se stavljaju još dva nova plastenika, čime se stiču uslovi za ozbiljnu proizvodnju rasada povrća i cvijeća. Potrebno je naglasiti kako je Slada sa rastom kapaciteta za proizvodnju izvršila i registraciju preduzetničke djelatnosti, te registrovala proizvodnju presadnica povrća i cvijeća kod nadležnih institucija, što je omogućilo dalji rast i razvoj proizvodnje, kao i širenje distributivne mreže. Međutim, izazovi ne prestaju.

„Prije tri godine desio se onaj veliki snijeg. Čitavu noć smo pratili radarske mape i strijepili. Između plastenika snijeg je bio za vr’ mene… Mislila sam ući u leje i sasjeći najlon kako bih sačuvala konstrukciju od loma. Međutim, snijeg je ujutro stao, a plastenici su ostali na mjestu. Nedirnuti. Mi smo jedni od rijetkih koji su te zime sačuvali proizvodnju i plastenike“, sjetno nam na kraju priče kaže Slađa. Danas Slađa sezonski angažuje i nekoliko lokalnih žena.

Studenti dolaze na praksu u rasadnik

Danas je Rasadnik Vidović jedan od najozbiljnijih i najprofesionalnijih rasadnika povrća i cvijeća na širem području Lijevča. Veliki broj zadovoljnih kupaca koji se svake sezone vraćaju po nove presadnice i cvijeće su dokaz za to. U proizvodnji joj pomažu porodica, ali i nekoliko lokalnih žena koje angažuje sezonski. Veoma često Slada svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi i na studente Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci, koji u rasadnik dolaze na praksu. Ovih dana vrši se intenzivno rezanje i isporuka hrizantema. Nekoliko punih plastenika ovog divnog cvijeta odmor su za oči i dušu.

Poljoprivreda je težak i mukotrpan posao. Mnogi bi rekli da u poljoprivredi nema mjesta za žene. Još preduzetnice. Međutim, praksa nam govori upravo suprotno. Ruralne žene su hrabre, istrajne, te im veoma često ne fali pozitivnog inata. Slada ne krije želju za daljim razvojem i proširenjem proizvodnje i asortimana. Sa širokim osmjehom na licu spremna je za nove izazove.

Izvor: Agroklub.ba

Lopare: Poziv na dodjelu sadnica

Kriteriji za odabir korisnika:

– da korisnik ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo u APIF-u
– da posjeduje iskustvo u bavljenju voćarstvom
– da postoji povoljna putna komunikacija do parcela

Odabrani korisnici su dužni izvršiti analizu zemljišta, kao i pripremu parcela za sadnju uz primjenu savremenih agrotehničkih mjera i metoda sadnje (oranje, đubrenje i kopanje rupa).
Troškove sadnje i održavanja voćnjaka snosit će odabrani korisnici.

Javni poziv za podnošenje prijava ostaje otvoren do 19.11.2019. godine i biće objavljen na internet stranici opštine Lopare i oglasnoj tabli Opštine.
Prijavni obrazac se može preuzeti u opštini Lopare na info pultu svakim radnim danom od 8h do 16h ili na internet stranici opštine Lopare www.opstinalopare.com.

Prijava treba sadržati:
– popunjen prijavni obrazac,
– fotokopiju lične karte podnosioca prijave na Javni poziv,
– fotokopiju potvrde iz APIF-a, kancelarija Lopare za nosioca poljoprivrednog
gazdinstva,

Prijave sa dokumentacijom u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za komisiju za dodjelu sadnog materijala u okviru projekta – Uspostavljanje međuopštinske saradnje u oblasti poljoprivrede opština Lopare i Čelić – NE OTVARATI“ predavati na prijemnom šalteru opštine Lopare ili slati na adresu:
Opština Lopare
Cara Dušana 143
75240 Lopare

Nakon odabira korisnika Komisija će na terenu vršiti provjeru dostavljenih zahtjeva i ispunjenosti uslova.
Detaljnije informacije o Javnom pozivu mogu se dobiti u opštini Lopare, kancelarija broj 136 i 138 svakim radnim danom od 8 do 16h ili na telefon broj 055/650-176, lokali 119 i 133, kontakt osobe Dragana Janjić i Radislav Davidović.

Izvor: Agroportal.ba

Kako gajiti žalfiju: praktični savjeti

Žalfija se može razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (deljenjem bokora i ređe reznicama). U praksi se najčešće  razmnožava sjetvom sjemena. Sjeme se sije direktno na parcelu tokom aprila,   (200 – 300 zma na 1 m2), ili se iz sjmena proizvodi rasad u malo zagrijevanim ili hladnim lejama.

Za jedan ha potrebno je 3 – 4 kg sjmena. Proizvodnja rasada u slabo zagrijevanim lejama je skupa, ali se rasad može saditi na stalnom mjestu već u maju. Najekonomičnija  proizvodnja rasada  je u hladnim lejama. Sjme se sije u aprilu – maju u dobro pripremljene leje na međurednom razmaku 15 – 20cm.

Pročitajte: Žalfija: Prirodni antiseptik i antibiotik

Nakon sjtve zasejana površina se pokrije slojem zemlje debljine oko 1 cm,  jer sjeme brže klija u mraku nego na svjetlu. U toku ljeta leje treba redovno zalivati i pleviti.

Do oktobra rasad dostigne visinu 15-20 cm, i može se mašinski saditi na međurednom razmaku 70 cm i 40 – 50 cm između biljaka u redu. Radi postizanja visokih prinosa biljke u hladnim lejama se moraju orezati na 8 – 10 cm visine. Na taj način se ubrzava stvaranje većeg broja bočnih grana i veća produkcija lista.

Izvor: Domaćinska kuća