Naslovnica Blog Stranica 894

Crveno svjetlo za tonu mesnih prerađevina

BANjALUKA – Republički inspektori za hranu zabranili su uvoz više od tone nekvalitetnih mesnih prerađevina, zbog čega predstavnici potrošača i stočara upozoravaju da samo oštrim kontrolama može da bude spriječen plasman “mesnog otpada” na domaće tržište.

U Inspektoratu RS ističu za “Glas Srpske” da su inspektori tokom redovnih pregleda pošiljki hrane prilikom uvoza u proteklom mjesecu zabranili tri pošiljke mesnih prerađevina.

– Riječ je o proizvodu “dimljeni pileći deluks file” proizvođača “MIS Globus” Skoplje, Makedonija kod kojeg je analizama utvrđen manji sadržaj ukupnih proteina od propisanog, te dvije pošiljke “zimske salame” proizvođača “Pik Vrbovec” za koje je utvrđeno da ne ispunjavaju uslove u pogledu PH vrijednosti – naveli su u Inspektoratu.

Pojasnili su da se laboratorijskim analizama mesnih prerađevina ispituju parametri kvaliteta i zdravstvene ispravnosti, kao što su sadržaj proteina, fosfata, prisustvo teških metala i bjelančevina.

– Navedene pošiljke nisu predstavljale rizik za zdravlje ljudi, ali kvalitetom nisu ispunjavale propisane uslove za prometovanje na tržištu, te je nadležna inspekcija s ciljem zaštite prava potrošača i domaćeg tržišta zabranila uvoz spornih proizvoda – pojasnili su u Inspektoratu.

Naglasili su da su i tokom avgusta vratili pošiljku od 884 kilograma “dimljenog pilećeg deluks filea” pomenutog proizvođača iz Makedonije i dodali da će zbog povećanog rizika i u idućem periodu pojačati kontrolu mesnih prerađevina.

U Inspektoratu RS navode da će inspekcija za hranu tokom uvoza pojačati kontrolu i uzorkovanje mesnih prerađevina radi ispitivanja mikrobiološke ispravnosti i kvaliteta, dok će u unutrašnjem prometu u koordinaciji sa veterinarskom inspekcijom biti obavljana kontrola u skladištima uvoznika i maloprodaji.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić ističe za “Glas Srpske” da je u mesnim prerađevinama koje stižu na police domaćih marketa iz inostranstva svega više nego mesa.

– Pojedine mesne prerađevine su jeftinije od hrane za kućne ljubimce i to govori kakav je kvalitet tih proizvoda. Veoma često deklaracije na tim proizvodima ne odgovaraju stvarnom sastavu. Manipuliše se deklaracijama i rokovima trajanja – rekao je Maljčić i naglasio da su potrebne jače kontrole i detaljnije analize. Dodao je da, s obzirom na sastav prerađevina, ne čude sve učestaliji hormonski i drugi poremećaji kod stanovništva, posebno djece koja konzumiraju te proizvode.

Da su jače kontrole neophodne saglasni su i predstavnici potrošača koji godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz i mesa i mesnih prerađevina.

– Jedva smo se izborili za deklarisanje mesa. Svjedoci smo da na naše tržište dolazi mnogo robe iz inostranstva koja nije adekvatno deklarisana, a veoma često nema ni datuma proizvodnje ni roka trajanja – rekla je predsjednica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

Prepakivanje

Murisa Marić ističe da potrošače još više zabrinjava to što nisu potpuno sigurni šta se dešava sa proizvodima koje povuku sa polica marketa ili budu vraćeni sa granice prilikom uvoza.

– Nikada nismo potpuno sigurni da su sporni proizvodi nakon povlačenja uništeni i opravdana je sumnja da robu prepakuju, te da mijenjaju rokove trajanja – upozorila je Marićeva.

Izvor: GlasSrpske

Tuzlanska zadruga Milk Land obezbjedjuje redovnu mjesečnu isplatu

Zadruga Milk Land iz Tuzle osnovana u avgustu 2014. godine na inicijativu grupe farmera-proizvođača mlijeka, koji zbog pojedinačne male proizvodnje nisu bili interesantni mliječnoj industriji kao pojedinci.
Upravo to je bio razlog da se sa četiri osnivača i 750 članova osnuje zadruga koja danas radi na području devet općina i to: Živinice, Banovići, Brčko Distrikt, Kalesija, Čelić, Doboj-Istok, Gračanica, Lukavac, Srebernik.
Poljoprivredna zadruga Milk Land raspolaže sa 45 registrovanih otkupnih stanica/laktofrizom kapaciteta od 300 do hiljadu litara svježeg mlijeka, a dnevna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka dostiže i 15.500 litara mlijeka.
Kako je istakla Devleta Pamučkić, direktorica Milk Landa zadruga ima namjeru da poveća dnevnu proizvodu svježeg mlijeka, posebno što se pokazalo da 99,2% njihovog mlijeka nalazi u ekstra klasi koji ispunjava Evropske standarde.
– Konstantno radimo i na povećanju stočnog fonda kao i proširenju farmi, a najveći dio mlijeka plasiramo u mljekaru Dukat, dok dio isporučujemo i mljekari Duje – kazala je Pamukčić.
Milk Land planira da nastavi sa proširenjem proizvodnje, tržišta, nastaviće i sa ulaganjem u dalji razvoj poslovanja, a posebnu pažnju zadruga će kao i dosada posvetiti farmerima, kooperantima za koje su i u proteklom periodu organizovali brojne edukativne ekskurzije, ali i seminare i edukacije o temi kvalitete mlijeka.
Uz edukativni dio zadruga kooperante pomaže i praktično kroz posao, tako su zahvaljujući nekoliko provedenih projekata farmerima obezbjedili muzilice kako bi im olakšali rad i unaprijedili njihovu proizvodnju.

CVEKLA, ZLATNI RUDNIK ZDRAVLJA: JAČA SRCE, POMAŽE JETRI

Cvekla je zimsko povrće bogato esencijalnim hranjivim materijama poput vitamina B, gvožđa, selena, joda, fosfora, bakra, magnezijuma i kalijuma.

Cvekla je zlatni rudnik zdravlja i daje vam nutrijente koje ne možete dobiti iz drugih namirnica. Cvekla je niskokalorična i lako probavljiva namirnica, a svoju specifičnu tamnu boju duguje crvenim pigmentima betacijaninima, grupi moćnih antioksidansa koji sprječavaju nastanak različitih degenerativnih bolesti. U nastavku pročitajte nekoliko stvari koje se događaju vašem tijelu kada jedete cveklu.

Cvekla kao lijek Cvekla je prepuna hranjivih materija koje štite organizam od nastajanja različitih bolesti. Odličan je izvor energije, štiti od prijevremenog starenja i uopšteno utiče na bolji rad organizma. Iako je teško navesti sva ljekovita svojstva cvekle, sljedećih nekoliko je sasvim dovoljno da se odlučite za redovnu konzumaciju ovog zimskog povrća.

Odličan je izvor folne kiseline zbog čega je sigurna za djecu i preporučuje se trudnicama zato što može spriječiti mnoge bolesti novorođenčeta Već godinama se cvekla koristi kao lijek za anemiju Sadrži dovoljnu količinu gvožđa za popravljanje krvne slike i čišćenje organizma od toksina Svojim djelovanjem na elastičnost arterija, cvekla sprječava nastanak proširenih vena.

Zahvaljujući vlaknima koje sadrži, cvekla može smanjiti holesterol u krvi i do 40% Djeluje na detoksikaciju organizma zato što podstiče rad jetre i normalizaciju varenja Sok od cvekle je odličan lijek za bubrege, giht i žučnu kesu, a u kombinaciji sa šargarepom djelotvornost je dvostruko veća Krvni pritisak se poboljšava Cvekla je bogata nitratima koje tijelo pretvara u azotni oksid koji opušta i proširuje krvne sudove. To znači bolju cirkulaciju i niži krvni pritisak. Rizik od srčanih bolesti se smanjuje.

Cvekla je bogata biljnim alkaloidom betainom, kao i B12 vitaminom koji zajedno snižavaju nivo homocisteina u krvi, čiji visok nivo povećava rizik za oštećenja arterija i srčane bolesti. Mozak radi bolje Azotni oksid opušta i proširuje krvne sudove što povećava protok krvi u mozgu i dovodi do boljeg funkcionisanja mozga. Naša sposobnost za generisanje azotnog oksida smanjuje se kako starimo zajedno s aktivnošću neurona. Ali, možete održati normalne funkcije mozga pomoću cvekle. U studiji iz 2010. godine, učesnici su bili na ishrani koja je uključivala i sok od cvekle.

Rezultati su pokazali da se poboljšao protok krvi u čeonom režnju mozga koji je zadužen za fokusiranje, organizaciju i pažnju. Jetra će biti zdravija Vaša jetra radi težak posao čišćenja krvi i izbacivanja toksina iz tijela. Možete joj olakšati posao jedući cveklu. Istraživanja pokazuju da betain, aminokiselina koja se nalazi u cvekli, može spriječiti i smanjiti nakupljanje masti u jetri.

Glavobolju liječi prirodni balzam od pčelinjeg voska

Glavobolju liječi prirodni balzam! Samo mali broj srećnika ne zna za glavobolju. A glavobolja ima mnogo i često ih je nemoguće suzbiti bez lijekova. Međutim, za glavobolju izazvanu stresom zagovornici narodne medicine nude prirodni lijek. Evo kako se sprema:

Ovaj balzam pravi se u kućnim uslovima, nosi u torbi, i čim počnu nagoveštaji glavobolje, treba namazati sljepoočnice, a nakon toga se opustiti. Balzam jedino nije preporučljiv za trudnice i malu djecu. Inače je potpuno prirodan proizvod, bez ikakvih aditiva koji bi mogli da štete. Preparat treba baciti samo ukoliko počne čudno da miriše ili užegne.

Potrebno je:

Kašičica pčelinjeg voska, 5 kašičica slatkog ulja badema, 18 kapi eteričnog ulja nane, 7 kapi eteričnog ulja bosiljka, 5 kapi eteričnog ulja eukaliptusa.

Priprema

U posudu na pari sipa se ulje i vosak, a zatim mješa dok se potpuno ne otopi. Eterična ulja se ukapavaju direktno u tamnu teglicu u kojoj će balzam da stoji, a preko kapi se lagano sipaju otopljeni vosak i ulje. Balzam se zatim promješa čačkalicom i ostavi da nepokriven stoji dok se ne stegne a onda koristi kad imate glavobolju.

Još jedan prirodni eliksir za glavobolju

POTREBNO JE:

  • 500 g meda
  • 10 čenova bijelog luka
  • nekoliko zrna bibera

PRIPREMA

Oljuštite bijeli luk i svaki čen isecite na polovine. Stavite ga u čistu teglu, dodajte med i na kraju biber. Zatvorite teglu i ostavite je da odstoji pet dana pre konzumiranja. Kada vas zaboli glava uzmite jednu kašiku ovog eliksira, ali se potrudite da uvek pojedete i jedno zrno bibera i komadić bijelog luka.

Ovaj eliksir možete konzumirati iako nemate glavobolje. Uzimajte po jednu kašiku ujutru i uveče na prazan stomak kako biste popravili imunitet, eliminisali bakterije, podstakli probavu, regulisali šećer i krvni pritisak.

Pokrovni materijali daju veći prinos i kvalitet povrća

Pokrovni materijali našli su široku primjenu u proizvodnji povrća. Postižu se znatno viši prinosi, a kvalitet plodova je daleko bolji i ranije pristižu za berbu.

Prednosti gajenja na foliji su te što je temperatura na 5 cm ispod neprozirne polietilenske folije oko 2 – 2, 5°C viša, a ispod neprozirnih 4,5 – 5,5°C viša nego na zemljištu koje je nepokriveno. Najčešće kulture koje se gaje na foliji su: paprika, paradajz, krastavac, plavi patlidžan, lubenica, dinja i slično.

Za uspješnu proizvodnju neophodno je i navodnjavanje

Pokrovni materijali našli su široku primjenu u proizvodnji povrća. Postižu se znatno viši prinosi, a kvalitet plodova je daleko bolji i ranije pristižu za berbu. Na foliji naše gajene biljke uslijed toplijeg zemljišta brže se razvijaju i pristižu na rod 2 – 3 sedmice. Ispod folije zemljište je rastresito, snabdjevenost korjena kisikom je daleko bolja, odlična je i mikrobiološka aktivnost što ima pozitivan uticaj na razvoj gajenih biljaka.

Prekrivanjem zemljišta raznim folijama sprječava se isparavanje vode iz zemljišta, akumulirana vlaga ispod folija isključivo služi za rast biljaka. Za uspješnu proizvodnju neophodno je i navodnjavanje u ovom slučaju kap po kap. Ispod folije je i pojačana koncentracija ugljik dioksida SO2, koji je značajan za razvoj biljaka, a produkt je mikrobiološke aktivnosti u zemljištu. Svjetlost ne prodire ispod neprozirnih folija, pa je onemogućen razvoj korovske vegetacije. Plodovi nemaju kontakt sa zemljom i čistiji su i manje su podložni bolestima.

Kod crne folije je sporije zagrijavanje zemljišta nego kod prozirne

Kod nas najširu primjenu našla je crna neprozirna folija. Kod nje je sporije zagrivanje zemljišta nego kod prozirne, ali je odlična u zaštiti od korova i čuvanju vlage. Ovu foliju moramo nakon perioda vegetacije uklanjati sa parcela što može predstavljati i problem, često se ne obavi potpuno iznošenje sa parcele i u narednim sezonama imamo poteškoća prilikom obrade zemljišta.

Bijela neprozirna folija koristi se za održavanje optimalne temperature zemljišta za kulture koje su osjetljive na visoke temperature – najčešće salata. Ovakve folije sa donje strane su crne, a sa gornje bijele boje, koja reflektuje svjetlost i time smanjuje pregrijavanje zemljišta, a zbog refleksije povećava se osjetljivost donjih dijelova biljke čime se povećava intezitet fotosinteze.

Prozirnim folijama do bržeg razvoja biljaka

Prozirne folije se manje koriste, kod njih je izraženo brzo zagrijavanje zemljišta, može uticati na brži razvoj biljaka i proizvodnju povrća i do tri sedmice. U proizvodnji povrća koriste se i fotorazgradive folije, koje se sazrijevanjem gajenih kultura u potpunosti razgrade. Ispod njih se razvijaju korovi, pa je potrebno prije njihove upotrebe zemljište tretirati herbicidom.

U posljednje vrijeme sve češće se upotrebljavaju tzv. „Infra Red Transmitting“ (IRT) folije, one selektivno propuštaju sunčeve zrake, griju zemljište i pospješuju razvoj presađenih biljaka, onemogućuju klijanje sjemena korova. Ispod ovih folija zemljište se brže zagrijava nego ispod neprozirnih folija, a prednost im je pristizanje uzgajanog povrća ranije za 7 – 10 dana nego na neprozirnim folijama.

Reflektujuće folije protiv lisnih vaši

Područija gdje često problem predstavljaju lisne vaši i insekti prenosioci virusnih oboljenja, koriste se reflektujuće folije. Ove folije su presvučene aluminijumskom bojom, koja odbija lisne vaši i sprečava zarazu biljaka virusima. One u ljetnom periodu hlade biljke i utiču na formiranje kvalitetnih plodova.

Za zaštitu usjeva od niskih temperatura naši proizvođači mogu koristiti proizvode od sintetičkog materijala. Na našem tržištu mogu se naći i Agril, Lutrasil ili Verteks, pojašnjava Dragan Mijušković iz Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Jagodina.

Prekrivanjem usjeva ovim folijama možemo obaviti sjetvu deset dana ranije, a kod nekih kultura i dvije sedmice. Ispod ovog materijala stvara se povoljna mikroklima koja omogućuje našim biljkama brži rast i zaštitu od prouzrokovača bolesti. Ova folija može da se upotrebljava i tri sezone, ako se pažljivo rukuje. Voditi računa prilikom postavljanja, folija ne smije biti prenategnuta, jer tako sprečava rast mladih biljaka.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

Savjeti za uzgoj presadnica salate

Kako čuvati cveklu tokom zime?

Količina sjemena potrebna za direktnu sjetvu povrća /TABELA/

 

PROČITAJTE KAKO BILJKE MEDJUSOBNO KOMUNICIRAJU

Biljke komuniciraju neprestano, kako nad zemljom, tako i ispod njene površine. Informacije koje pri tom razmenjuju, određuju njihov dalji rast i ponašanje. Zvuči čudno, ali upravo do ovih nalaza došao je u svom istraživanju profesor Velemir Ninković, koji trenutno radi na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka. O kojim prirodnim mehanizmima se radi i kako se došlo do ovih saznanja ekskluzivno otkriva za „Bilje i zdravlje“.

Poznato je da biljke osećaju okolinu – dodir, zvuke… Vaše istraživanje, međutim, otvara jednu novu dimenziju – dokazuje da biljke komuniciraju međusobno i to ispod zemlje!?

– Poznato je da biljke komuniciraju putem izlučevina iz korIJena i tako utiču na biljke u svom okruženju. Pored toga, biljke komuniciraju i putem volatilnih jedinjenja, koja emituje nadzemni sistem, ali i putem dodira sa susjednim biljkama. Po prijemu signala, bilo da su to izlučevine korijena, volatilne materije ili dodir, primaoci signala detektuju prisustvo konkurencije u okruženju, što im omogućava da blagovremeno promene strategiju rasta i razvoja. Istraživanje koje smo nedavno objavili pokazuje da biljke imaju daleko kompleksniji vid komunikacije nego što se ranije mislilo. Naime, kada se dodirnu dvije susjedne biljke putem nadzemnog sistema, konkretno listovi, one emituju određene hemijske materije putem korijena koje susjedne nedodirivane biljke detektuju i reaguju u cilju adekvatne adaptacije na prisutnu konkurenciju – kaže prof. Ninković.

Šta ste još otkrili u istraživanju?

– Pokazali smo da, zavisno od tipa signala koje biljke „prime“ od susjeda mogu reagovati na specifičan način. Kada su sadnice kukuruza imale izbor da rastu u pravcu rastvora u kome su ranije gajene dodirivane biljke, i rastvora u kome su gajene nedodirivane biljke, one su u 75 posto slučajeva birale rastvor nedodirivanih biljaka. To ukazuje da kukuruz ima sposobnost da u najranijim fazama rasta detektuje i reaguje na promjene koje se dešavaju u njegovom okruženju.

Kako je izgledao taj eksperiment?

– U ogledu u kome smo sadnice kukuruza stavili u rastvor gde su ranije rasle dodirivane biljke,one su rasporedile raspoložive resurse u nadzemni sistem da bi razvile veću lisnu površinu i fotosintezom proizvele neophodna hraniva koja bi kasnije koristile za razvoj korijenovog sistema. Ali, ako te iste sadnice kukuruza rastu zajedno sa dodirivanim biljkama više ulažu u rast da bi zauzele veći prostor pripremile se za konkurenciju za iste raspoložive resurse – iznad zemlje i u zemlji. Reakcija biljaka na prisustvo suseda,“konkurenata“ nije samo u onome što biljke detektuju preko lista, već i u hemijskim signalima koje dodirivane biljke emituju putem korijena.

Šta navodi biljke da šalju signale svojim „komšijama“?

– Za sve biljke je karakteristično da neprestano emituju određene signale u okruženje, a zapravo to su važne informacije o njihovom trenutnom fiziološkom statusu. Ovi signali svima su dostupni – susednim biljakama i insektima i njihovim prirodnim neprijateljima. Ako je biljka emiter napadnuta insektima ili mehanički povređena, ona aktivira odbrambene mehanizme koji uključuju i promene u volatilnim materijama koje emituju. Susedne biljke mogu detektovati te promjene i staviti u pripravnost odbrambene mehanizme. Ako dođe do napada brže će reagovati. Napadnuta biljaka mjenja emisiju volatilnih jedinjenja da upozori nenapadnute djelove o potencijalnoj opasnosti, jer je ovo i najbrži način, znatno brži nego vaskularnim putem. Biljke nemaju mogućnost promjene lokacije i preostaje im jedino da prate signale iz okruženja i reaguju na one koji ukazuju na potencijalnu opasnost.

Izvor: Bilje i Zdravlje

PROČITAJTE:

U kom mjesecu treba BRATI ljekovite biljke – Poklanjamo vam KALENDAR branja biljaka!

Uz ove sobne biljke zaboravite na vlagu u kući!

Ove biljke privlače nesreću i lošu energju: Nikako ih ne smijete držati u kući!

Najzdravije novembarske namirnice

Najbolji kvalitet voća i povrća je samo tokom prirodne sezone. Tada ne samo što je ukus voća i povrća najintenzivnija već je i sadržaj hranljivih materija najveći. Upravo zbog toga donosimo vam spisak voća i povrća koje ima naviše hranljivih materija u novembru.

Voće

Jabuke

Sezona jabuka je sada na vrhuncu. Sada su najzdravije i najukusnije. Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina C i odličan izvor dijetalnih vlakana. Jabuke bismo trebali jesti svakodnevno, a možete ih pripremati na različite načine.

Avokado

Avokado je kremast i ukusan. Sadrži jako malo holesterola i natrijuma. Odličan je izvor nezasićenih masnih kiselina koje su dobre za zdravlje krvnih sudova. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, K i folne kiseline. Avokado možete koristiti u pripremi različitih jela.

Kivi

Ovo je pravo malo čudesno voće. Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina E, kalijuma i bakra, a odličan izvor vitamina C i vitamina K. Zbog njegove visoke nutritivne vrednost, kivi bi trebalo konzumirati umjereno.

Pomorandže

Sadrži malo zasićenih masti, holesterola i soli. Dobar je izvor tiamina, folne kiselina i kalijuma, a odličan izvor dijetalnih vlakana i vitamina C. Pomorandža je savršena za jačanje imuniteta.

PROČITAJTE: Evo kako nam bundeva jača imunitet

Kruške

Sezona ovog voća je sada na vrhuncu i svakako bi to trebalo iskoristiti. Već u decembru neće biti toliko pristupačne, zdrave i ukusne. Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i soli. Dobar su izvor vitamina C, a odličan izvor dijetalnih vlakana.

Limun

Limun je puno više od voća za pripremu limunade. Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor folne kiseline i kalijuma, a odličan je izvor vitamina C. Limun možete koristiti za pripremu raznih jela.

Grejp

Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, a odličan izvor vitamina A i C. Ukus grejpa velikom broju ljudi ne odgovara, zbog čega ga mnogi izbegavaju.

Nar

Sadrži jako malo natrijuma. Dobar je izvor vitamina A, K, kalcijuma i magnezijuma. Odličan je izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, C i mangana. Nar je ukusan sam po sebi, bez ikakvih dodataka.

PROČITAJTE: Kompot od dunja – Provjeren recept za zimnicu

Dunja

Lijepog je mirisa i ukusa. Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor dijetalnih vlakana i bakra, a odličan izvor vitamina C.

Izvor: Lepota i zdravlje

Da li ste za pivo u flašama od papira? Carlsberg sve bliži ovoj ideji

Carlsberg je sve bliži svom cilju prodaje piva u papirnim bocama. Danska pivarska kompanija otkrila je 26. oktobra dva nova prototipa reciklirane boce od drvenih vlakana koja se mogu održivo nabaviti i za koje se nada da će se konačno pojaviti na tržištu, prenosi CNN.

Jedna verzija je obložena tankim filmom reciklirane PET plastike da pivo ne bi procurilo. Druga se koristi podlogom na biološkom nivou. Prototipovi će se koristiti za testiranje obloga.

”Za Carlsberg, ova inovacija je način da smanji negativni uticaj na životnu sredinu i potrošačima predstavi zanimljiva nova opcija. Boce od vlakana su bolje za životnu sredinu od aluminijuma ili stakla, jer se dobijaju na održiv način i zbog toga što materijal ima veoma nizak uticaj na proizvodni proces“, objasnila je Miriam Shingleton, potpredsednica grupe za razvoj kompanije Carlsberg. “Efikasnost tehnologije koju koristimo smanjuju emisiju ugljen dioksida u poređenju sa drugim proizvodnim procesima”, dodala je ona.

Carlsberg je započeo sa radom na novoj vrsti ambalaže 2015. godine. Jedan od razloga što je potrebno toliko dugo da se razvije efikasna papirna boca je taj što novo pakovanje ne smije da promjeni ukus piva i zato što vrste materijala koje traže, poput polimera na biološkoj osnovi, nisu komercijalno dostupne.

Izvor: Agronews

Prnjavorčanka godinama gaji srne: „Staru mogu maziti, ali mlada je lopov“

PRNJAVOR – Nevenka Bijelić (78) iz sela Čorle kod Prnjavora trenutno gaji dvije srne i jednog jelena, a Milana, srna koja je kod nje već osam godina, svake sezone u vrijeme parenja odlazi u šumu i ponovo se vraća do Nevenkinog domaćinstva.

Sve je počelo prije desetak godina kada je Nevenka od kćerke dobila prvo lane. Srna koju je othranila preskakala je preko ograde, odlazila i dolazila, ali se razbolila i uginula.

Već sljedeće godine Nevenka je dobila malu srnu, kojoj je pošto joj je bila mila, dala ime Milana.

„Bila je u zobi pa su kerovi napali, velike su poskočile, a ona se upetljala. Bratić je zagalamio na pse, rastjerao ih i uhvatio nju. Da njega nije bilo, što kažu lovci oni svedno ne bi nje imali“, ispričala je Nevenka Bijelić ekipi agencije „Anadolija“.

U njenom dvorištu poseban dio ograđen je za srne, a četvorogodišnjeg jelena Nevenka drži zatvorenog, jer zbog njegove naravi strahuje da bi je mogao povrijediti iako ga je othranila.

Milanu, najstariju srnu, Nevenka svake godine pušta u šumu, a u proteklim godinama ova srna na svijet je donosila po dvoje ili troje mladih.

„Imam i njenu kćerku, prošle godine se okotila, ja nju zovem Bekuša, lakše mi je tako, a jednu sam pustila od prošle godine i nema je, neće doći vjerovatno. Ona je negdje zabasala“, kaže Nevenka zabrinuta, jer je ta srna naviknuta na pse zbog čega se boji da u slučaju napada pasa neće na vrijeme početi bježati.

Ispričala je da je često posjećuju ljudi koji su čuli za njen neobičan hobi, a najčešće dovode djecu kako bi ih fotografisali sa srnama. Životinje na posjetioce reaguju različito pa dok nekima trče da bi provjerile šta imaju u rukama, od drugih bježe.

„Meni nije teško, što ono kažu – uživam u tome, meni je lako za njih. Šta ću dođem tamo naspem njima žita, prekrupe, odem trave naberem, lista, dam im i gledam u njih šta rade, igraju se“, priča Nevenka i dodaje da sa srnama nema nikavih teškoća.

Ove životinje ne jedu mnogo, prema Nevenkinim riječima vole sve, a posebno lišće. Osim žita i lišća rado jedu i hljeb, krastavce i paprike.

„Staru ja mogu maziti koliko hoćeš, onda kad se linja dođe prisloni se uz mene da ju češem, da spada dlaka, a mlada je veći lopov nego stara što se ne da. Odem, a ona ovdje bude i doći će do mene i oko mene kmeči, a ne da se dohvatiti. Voli me, ali se ne da, nisam je naučila da se mazi, da sam ju stalno mazila možda bi i ona bila mazna, ovu sam mazila, šta ću“, kaže Nevenka.

Osim što hrani srne koje budu kod nje, tokom zime Nevenka u šumu redovno nosi i hranu za druge životinje, jer zna da im je tada teško pronaći hranu.

Inače Nevenka voli sve životinje, a kod kuće uzgaja i ovce, kokoši, patke…

„Volim, životinje sam volila od malena, šta ćemo mi na selu drugo voljeti nego životinje, a sad ovo da ne govorim, to je prevršilo svake mjere za mene“, kaže ona.

O srnama je u proteklim godinama mnogo naučila, a ponekad zatraži i pomoć veterinara ili savjet lovaca. Svi su uglavnom oduševljeni njenim hobijem, ali ima i onih koji srne smatraju štetočinama, jer su čuli da ponekad uništavaju usjeve. Nevenki štetu nikada nisu nanijele, a starici vedrog duha za srne ništa nije teško uraditi.

„To je neopisano, ko nije držao ne zna. Njoj je osma godina, a ne mogu sebi vjerovati da tako može biti drago, da se može toliko voljeti životinja, i da ono voli tebe. Ona mene voli isto kao i ja nju“, dodala je Nevenka Bijelić.

Izvor: Nezavisne.com

KAKO PREPOZNATI BOLESNO CVIJEĆE – Otkrijte prave uzroke bolesti i vaše cvijeće će vam biti zahvalno

Vaše cvijeće, i pored sve njege i pažnje, nije u najboljem stanju, bolesno je. Prije nego što bilo šta preduzmete, potrebno je da pronađete uzrok njegovom „bolesnom stanju“.  Evo nekoliko savjeta koji mogu da pomognu da pronađete uzročnike.

Biljka će da klone ili potpuno opadne ako joj je pretjerano vruće, preobilno je ili preslabo zalivate. Uzrok mogu da budu i insekti. Ako je korijen počeo da truli, insekti su napali korijen.

Lišće će da opada ako je cvijeće izloženo niskoj temperaturi, promaji ili ga preobilno zalivate.

Izostanak cvijeta i opadanje cvjetnih pupoljaka posljedica je nedovoljne svjetlosti.

Ako na vrhovima list postane smeđ možda je nagnječen, a možda ga pretjerano zalivate ili prehranjujete.

Smeđa boja na listu će se pojaviti i ako biljku premalo zalivate. Biljka će da se izduži ako joj je pretjerano vruće, ima malo svijetlosti ili previše vlage u zemlji. Nasuprot ovome, biljka će da zakržlja ili će joj se izobličiti rast zbog napada insekata na korijen ili stabljiku.

Suve bezbojne mrlje na lišću će se pojaviti usljed preobilnog zalivanja. Ako su biljke direktno izložene suncu mrlje će nastati zbog opekotina.

Meke bezbojne mrlje na lišću će se pojaviti usled nedovoljnog zalivanja ili prskanja vode po lišću, dok crne fleke nastaju zbog postojanja čađave plesni uzrokovane napadom insekata.

Cvijeće će požuteti, a uvelo lišće će biti posuto mrljama, zbog preobilnog zalivanja, visoke temperature ili napada insekata.

Usled preobilnog zalivanja ili gljivičnog oboljenja na stabljici ili u krošnji cvijeća pojaviće se trulež.

Ako je lišće ljepljivo ili tačkasto, sigurno su ga napali insekti. Ako na lišću nađete beli prah znajte da je vaše cveće napala – pepelnica.

Pojava Uzrok
Klonuće ili potpuno opadanje čitave biljke Pretjerana vrućina, preobilno ili preslabo zalivanje, napad insekata ili korijena kad ovaj počne da truli
Opadanje lišća Niska temperatura, promaja ili preobilno zalivanje
Opadanje cvijetnih pupoljaka ili izostanak cvjetanja Slaba svjetlost
Pojava smeđe boje na vršcima listova Nagnječenje, pretjerano zalivanje ili prihranjivanje, pomanjkanje vlažnosti
Izdužen rast Pretjerana vrućina, slaba svjetlost, previše vlage u zemlji
Suve, bezbojne mrlje na lišću Preobilno zalivanje, opekotine od sunca
Meke bezbojne mrlje na lišću Nedovoljno zalivanje, prskanje vode po lišću
Požutelo, mrljama posuto uvelo lišće Preobilno polivanje, visoka temperatura, napad insekata
Trulež na stabljici ili krošnji Preobilno zalivanje, gljivično oboljenje
Lepljivo ili tačkasto lišće Napad insekata
Fleke ili crne mrlje na lišću Čađava plesan uzrokovana napadom insekata
Bijeli prah na lišću Pepelnica
Zakržljao ili izobličeni rast Napad insekata na korijen ili stabljiku

Izvor: Natura

PROČITAJTE:

ZBOG OVE 1 GREŠKE SOBNO CVIJEĆE VAM VENE: ODMAH PRESTANITE I ONO ĆE BUJATI KAO LUDO!

Kada se cvijeće unosi u kuću – 5 pravila njege i zaštite od hladnoće

Najljepše jesenje cvijeće za baštu