Bik Džeri postao je zvijezda u Hrvatskoj kad je 25. oktobra pobjegao iz klanice u Kaštel Starom, a skoro mesec dana nema ni traga ni glasa o odbjeglom biku koji je cijelu Hrvatsku digao na noge.

Životinja se uputila u smjeru Rudina, javila je tada policija i upozorila građane da se biku ne približavaju već da zovu 192 ako ga uoče.

„To je bilo u klaničkom depou. Životinja se valjda uznemirila i osetila se ugroženo. To su masivne životinje, zna biti neugodno. Bilo je ljudi u blizini“, ispričao je Petar Skejo, vlasnik klanice.

Danima su ga tražili policija, vojska, veterinari i lovačka udruženja, a kada su ga konačno uhvatili, snalažljivi Džeri je ponovo dao kopitima vetra pa pobjegao. Njegov vlasnik Ivan Božic s prijateljima je pretraživao područje i dronom, ali bez uspjeha, piše Jutarnji. Odbjegli bik od 650 kilograma svojom odlučnošću je osvojio srca građana pa su mu napravili i grupu podrške na Fejsbuku.

Njegov vlasnik na kraju je rekao da ga neće ubiti jer nikad nije imao tako srčanog i upornog bika. Planirao je da ga kod nekoga udomi kad ga nađu.

Od tada je prošlo skoro mjesec dana, a Džeri kao da je u zemlju propao.

„Niko ga više i ne traži, previše je vremena prošlo. Nema šanse više da ga nađemo“, rekla je Irena, sestra vlasnika klanice.

Na pitanje je li moguće da bik sad možda srećno živi u divljini, kaže da su male šanse.

Bik je u najgorem scenariju uginuo.

„Možda je slomio nogu i negdje pao i skončao. A možda ga je neko uzeo. Vjerovatno nećemo nikad saznati“, zaključila je i dodala da je materijalna šteta koju nakon svega imaju do 2.000 evra, kolika je bila vrijednost neustrašivog Džerija.

Izvor: B92

BANJALUKA, SARAJEVO – Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da se od iduće godine ne povećavaju akcize na cigarete stvoreni su uslovi za smanjenje crnog tržišta u prometu „nikotinskih štapića“, ali je to trebalo učiniti i prije, smatraju stručnjaci.

U razgovoru za „Nezavisne“ Svetozar Mihajlović, dugogodišnji savjetnik u preduzeću AD „Duvan“ iz Bijeljine, kaže da se dosadašnja praksa UO UIO BIH o neselektivnim akcizama pokazala pogrešnom, pa su se velike količine rezanog duvana pojavile na crnom tržištu.

„Imamo sada pojavu da jedan dio stanovništva sa niskim primanjima i penzioneri puše taj rezani duvan koji nije ni fermentisan, nego se onako sa prašinom prodaje na tezgama i pijacama širom BiH. Ova odluka UO UIO će na neki način malo zaustaviti taj trend, ali ne značajno, tako da mislim da su ranije odluke bile ishitrene i sada ih je teško popraviti“, navodi Mihajlović.

Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske, smatra da stopiranje rasta akciza, što se tiče privrede u BiH, nema velikog uticaja zbog malo proizvođača cigareta.

Ipak, kako ocjenjuje, to će se svakako odraziti na legalizaciju, odnosno stvaranje boljih uslova na tržištu i uvođenje u legalne tokove sadašnjeg crnog tržišta cigareta, odnosno duvana.

„Visoke akcize su pokazale da ne daju željeni rezultat u smislu punjenja budžeta. Niže akcize, a veći obuhvat bi bili daleko efikasniji“, rekao je Vidić za „Nezavisne“.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS – Bijeljina, za „Nezavisne“ kaže da je bilo očekivano da ne dođe do dodatnog povećanja akciza jer je para u budžetu sve manje.

Gordana Bulić iz Udruženja potrošača TK kaže da akcize treba da postoje i, kolike god bile, doprinose da mlade osobe zbog cijene manje koriste cigarete.

„Jedini problem, po nama, jeste da bi trebalo biti transparentnije – u šta se troše sredstva od akciza, na koji način se ona plasiraju ponovno po potrošačima, koja suma od tih akciza dođe u javno zdravstvo i zdravstvene fondove i šta imaju oni koji kroz cigarete plaćaju akcize? Apelujemo na građane koji kupuju cigarete da budu glasniji, da se zna u šta su potrošena i za šta su namijenjena sredstva od akciza“, kazala je Bulićeva.

Izvor; Nezavisne.com

Poljoprivrednici iz Valjeva i Vranja, njih 65, bili su u posjeti Mađarskoj i Poljskoj,  kako bi se upoznali sa iskustvima tamošnjih proizvođača. Svakako posebno interesantna je bila sagovornica – vlasnica imanja u Poljskoj,  Stefanija Stanišeska iz sela Radlovice nedaleko od Wroclawa,  koja je nasljedila imanje od svoje majke. Suprug i ona obrađuju 275 hektara,  od čega je pod jagodama 20 hektra, a 28 hektara su šljive,   dok su na ostataku imanja žitarice, ribizle i ogrozd.

Jagoda je kod Stefanije toliko tražena da se formiraju redovi kupaca na imanju kako noću tako i danju.  “U pitanju je sorta Kleri, gajimo je na tradicionalan način na zemljištu bez folije, a između redova stavljamo slamu. U našim uslovima berba je sredinom maja ili kasnije. Rijetke su godine kada krenemo da beremo ranije.  Cijena za kilogram jagode je oko 1,5 evra  za kilogram kako kada. Kod nas se prodaju korpe od 2 kg i cena je oko 3 evra.”

Navodnjavanje jagoda je iz cisterne, nema sistema kap po kap već se voda dovozi cisternama iz bazena koji se nalazi blizu kuće i magacina. Šišanje jagode i međuredna obrada su mehanizovani,  tako da je smanjena i potreba za radnom snagom. Ovde radnici dolaze iz Ukrajine, a ima i domaćih,  ali u  manjem broju. Stefanija nam se pohvalila da je čitav razred njenog sina bio ove godine da pomogne u berbi i da su radi da dođu i naredne godine. Zahvaljujući propisima i međudržavnim sporazumima,  Ukrajinci mogu doći da rade na sezonskim poslovima do tri mjeseca.

Kada je u pitanju sadni materijal radi se o uvoznom materijalu iz Njemačke, frigo živićima čija cijena varira ali prosječno je 15-22 centa. Naša domaćica nam kaže da nije računala nikada koliko ima prinosa po hektaru ili biljci već to radi njen suprug i to na cijeloj površini od 20 hektara ali da bi mogla da kaže da ima prinos 500 grama kvalitetne jagode po živiću. Na naše pitanje zašto se formiraju redovi kupaca kod nje ona objašnjava da ima kvalitetnu jagodu koja se prska onoliko koliko je to nužno i da se berba radi u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima. Većina kupaca je iz okoline Wroclava i Olave – gradova koji su u njenoj blizini. Berače plaća po kilogramu ubranih jagoda tako da ozbiljan berač koji hoće da radi zaradi dnevno oko 50 evra u prosjeku. To znači da jedan radnik treba da nabere preko 120 kilograma jagoda. Svaki radnik je uredno prijavljen i redovno joj dolazi kontrola iz inspekcije tako da sa time nema šale kaže ova vrijedna Poljakinja. Kada je u pitanju rad tokom godine kao što je plijevljenje i zastiranje slamom plaća se oko 3 evra po satu. Jedan zasad bude u eksploataciji tri do četri godine.

Izvor: Domaćinska kuća

Planinarsko društvo Team work iz Maoče u toku proteklog vikenda organizovalo je akciju pošumljavanja s ciljem očuvanja zdrave životne sredine.

U toku života svakom čovjeku je potrebno kiseonika onoliko koliko proizvedu tri drveta. Članovi Work team-a odlučili su uzvratiti uslugu prirodi i zasaditi određen broj sadnica u svojoj mjesnoj zajednici kako bi bili korisni svom društvu i okolini.

Akciji pošumljavanja priključilo se 60 učenika mektebske nastave oba džemata iz Maoče.

U narednom periodu Team work planira izgradnju zip lajna na lokalitetu Maoče a članovi će realizovati i svoje redovne aktivnosti kao što su biciklizam, planinarenje i šetnje u prirodi.

(brcko.tv)