Naslovnica Blog Stranica 886

Rumunski senatori žele ozakonjenje lova na mrke MEDVJEDE

Trenutno u Rumuniji živi najveća populacija medvjeda u Evropi. Ova zemlja bi uskoro mogla da donese zakon kojim se omogućava lov na mrke medvjede, na period od pet godina. Predlog je podijelio i građane i političare.

Rumunski senatori su predložili da sezona lova na mrkog medvjeda bude otvorena od 1. aprila do 30. maja i od 1. septembra do 31. decembra.

Oni su podržali odstupanje od Evropske direktive o zaštiti medvjeda, ističucći koristi projekta za poljoprivrednike koji trpe velike gubitke zbog štete koju im nanose medvjedi.

Međutim, opozicija ističe da projekat krši Evropsku direktivu o staništima, pa stoga rizikuje da bude proglašen neustavnim, uključujući i to što nema mišljenje Evropske komisije.

To je potvrdila i Livia Ćimpoeru iz Svjetskog fonda za prirodu, koja je rekla da je to odluka koja rizikuje da pokrene postupak protiv Rumunije, jer flagrantno krši Direktivu o staništima.

S obzirom na to da im se prirodna staništa smanjuju, sve više medvjeda spušta se u naseljena područja u potrazi za hranom. Danas se često mogu videti na planinskim putevima ili u planinskim odmaralištima, gde hranu traže u kontejnerima, a ponekad ih hrane i turisti.

Međutim, broj napada medvjeda na ljude takođe se povećao, jer se mnogi turisti previše približavaju životinjama kako bi ih hranili, slikali ili snimali.

Nedavno je ženka medvjeda sa dva mladunca napala dvije osobe u oblasti Кovasna u Centralnoj Rumuniji. Medvjedi su prvo pokušali da napadnu ovcu, ali su ih pastiri otjerali. Potom su pobjegli u selo. Mještani su pokušali da ih uplaše, ali jednog od njih medvjed je ipak uspio da ugrize.

„Ostavila je mladunce ispod nekog grmlja, a onda je došla pravo do mene. Zgrabila me i učinila mi ovo“, rekao je pastir pokazivajući na svoju ranu. „Zgrabila je žrtvu i počela da je grize“, dodao je drugi.

Odluka rumunskih senatara o ponovnom lovu na medvjede podjelila je mišljenja. Dok aktivisti koji se bave zaštitom životinja kažu da medvjedi napadaju zbog nedostatka hrane i masovnog krčenja šuma koja se događa u Rumuniji u posljednjih 30 godina, neki lovci ističu da je, bez obzira na to, medvjeda previše.

Berek Barna, predsednik Udruženja lovaca „Pro Silva“, ističe da je ovo dobra odluka za sigurnost ljudi.

Sa druge strane, Paula Ćotlos, potpredsednica udruženja  „Milion prijatelja“, nada se da se neće ubijati ženke medvjeda sa mladuncima ili mlade medvjede. To je odluka vrijedna žaljenja, kaže ona, jer postoje različita rješenja za smanjenje populacije medvjeda.

Lučian Trufin, Senator, ističe da je riječ o desetinama građana koje su napali medvjedi, neki su čak izgubili živote.„Mislim da bi prioritet trebalo da nam budu životi ljudi, a nakon toga medvjedi i njihova staništa.“

Drugi senator, Mihai Gotiu, navodi da su staništa medvjeda uništena i da se prvo mora rešiti uzrok. „Činjenica da sada možemo da ubijamo medvjede, neće rješiti problem.“

Jedan stanovnik iz grada Baile Tušnad, iz okruga Кovasna, kaže da imaju mnogo problema u tom gradu sa medvjedima. „Svaki dan kada dođe veče djeca više ne smiju da ostaju napolju.“

Prema važećem zakonodavstvu, lov na medvjede u Rumuniji je zabranjen 2016. godine, a Ministarstvo životne sredine svake godine odobrava lovne kvote, u naučne svrhe ili zbog upravljanja populacijom medvjeda.

Rumunija je tako postala dom najveće populacije smeđeg medvjeda u Evropi. Procjenjuje se da ih u svijetu ima više od 200.000, a oko 7000 nalazi se u karpatskom regionu Rumunije.

Izvor: RTS

Istraživanja dokazala: Kivi leči depresiju?

Najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Nutritional Science, pokazalo je da ljudi koji jedu dva kivija dnevno, tokom vremenskog perioda od mjesec i po dana, imaju manje šanse da budu depresivni.

Studija je takođe pokazala da muškarci, koji su jeli pola kivija dnevno i koji su od početka istraživanja izgledali dobro, nisu imali nikakave koristi od ovog voća.

„Mislimo da je razlog za ovakve rezultate vitamin C, koga ima u izobilju u kiviju“, rekla je autorka istraživanja, doktorka Anitra Kar.

Vitamin C pomaže da se poveća broj enzima u tijelu koji vraćaju energiju tijelu, objašnjava doktorka Kar. To znači da uzimanje više vitamina C može da pomogne da se popravi raspoloženje i povrati fizička i mentalna energija.

Ako se osećate depresivno, pojedite jedan kivi ujutru i jedan uveče, to će vam pomoći da se oporavite od lošeg raspoloženja i povratite energiju, već u prvih nedelju dana. Ukoliko ne volite kivi, ili voće uopšte, možete uzeti multivitaminski sok koji ima visok procenat vitamina C.

Amla: Drevna terapeutska biljka

Amla (lat. Emblica officinalis), poznata pod imenom indijski ogrozd ili amalaki, jedna je od najistraženijih ajurvedskih terapeutskih biljaka.

Amla se koristi u indijskoj kuhinji i medicini, kao i u obliku dodataka prehrani, poput praha, ulja i kapsula. Poznata je i primjena amle u njezi kose i kože. Osim toga, pripisuju joj se mnogobrojni pozitivni i terapeutski učinci. Među njima se ističu učinci na:

  • imuni sistem,
  • nivo holesterola i glukoze u krvi ,
  • starenje i
  • antikancerogeno djelovanje.

Porijeklo i rasprostranjenost

Amla ili indijski ogrozd listopadno je drvo koje izvorno potiče iz Indije. U drevnoj indijskoj mitologiji smatralo se da je upravo amla prvo drvo koje je stvoreno u svemiru. Osim u Indiji, danas je rasprostranjena na tropske i suptropske krajeve Azije, poput Pakistana, Uzbekistana, Šri Lanke, Kine, Malezije i jugoistočne Azije.

Svi dijelovi biljke koriste se u terapeutske svrhe u tradicionalnoj medicini. Ipak, žuto-zeleni okrugli plod je najčešće korišten. Osim terapeutske upotrebe, plod se koristi i u kulinarske svrhe. U Indiji se kiseli, koristi za izradu umaka, različitih povrtnih jela ili poslastice murabbah.

Terapeutski sastojci i učinci

Najznačajniji sastojci amle i dodataka prehrani u kojima se koristi su:

  • tanini,
  • alkaloidi,
  • fenolni spojevi (galna kiselina, elaginska kiselina, kvercetin, kamferol…),
  • aminokiseline,
  • ugljikohidrati,
  • vitamin C.

Amla je posebno bogata vitaminom C koji je topljiv u vodi, antioksidans je i ima važnu ulogu u zarastanju rana. Sto ml soka ploda amle sadrži 478,56 mg vitamina C, što je puno više nego u soku od narandže ili limuna, i zadovoljava 500 odsto dnevnih potreba za vitaminom C.

Fenolni spojevi i tanini prisutni u amli su takozvani bioaktivni spojevi koji nisu nužni za normalno funkcionisanje organizma, ali ipak imaju vrijedne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje.

Upotreba u tradicionalnoj medicini

O učincima amle najviše se zna iz ajurvedske medicine. Amla se koristi u sklopu ajurvede kao „rasayana“, odnosno za pomlađivanje, regenerisanje i produženje života. Vrlo je rasprostranjeno korištenje i njenih pripravaka. Raspon simptoma za koje se koristi zaista je širok i uključuje:

  • povišenu temperaturu,
  • kašalj,
  • astmu,
  • gastritis,
  • dispepsiju,
  • konstipaciju,
  • dijareju,
  • hemoroide,
  • kolitis,
  • hematuriju,
  • menoragiju,
  • anemiju,
  • dijabetes,
  • osteoporozu,
  •  karcinom,
  • slabost i umor,
  • rano sijeđenje kose.

Takođe, primjenjuje se i u prevenciji odnosno sprečavanju pojave bolesti koje su posljedica starenja. Dakle, smatra se da učestvuje u:

  • odgađanju degenerativnih procesa,
  • odgađanju procesa starenja,
  • pročišćavanju krvi,
  • jačanju funkcija srca,
  • očuvanju zdravlja očiju,
  • rasta kose,
  • očuvanju kognitivnih sposobnosti.

Navedeni terapeutski učinci amle pripisuju se njenom antioksidacionom, imunomodulatornom i citoprotektivnom djelovanju, za koje su najviše zaslužni upravo fenolni spojevi, tanini i vitamin C.

Naučni dokazi o djelotvornosti?

Iako se od davnina koristi u ajurvedi, terapeutski učinci amle ili indijskog ogrozda postali su važna tema brojnih naučnih istraživanja. Mnogi farmakološki učinci koji su proizašli iz ajurvede potvrđeni su istraživanjima. Međutim, pri tome treba imati na umu da su dosad sprovedena pretežno istraživanja na životinjskim modelima, poput miševa i štakora, te ljudskim ćelijama. Još je potrebno sprovesti klinička istraživanja i proučiti uticaj amle i njenih različitih doza na ljude.

Prema članku „Traditional knowledge to clinical trials: A review on therapeutic actions of Emblica officinalis“ iz 2017. godine u časopisu „Biomedicine & Pharmacotherapy“, primjena amle kod oboljelih od dijabetesa tipa dva pokazala se djelotvornom kod poboljšanja lipidnog profila, HbA1c, endotelne funkcije, smanjivanja biomarkera oksidativnog stresa i upale.

Djeluje povoljno i kod dislipidemije snižavajući krvni pritisak i nivo ukupnog holesterola uz povišen nivo HDL-a, odnosno dobrog holesterola. Može pomoći u liječenju anemije, a ispiranje usta otopinom amle štiti od pojave karijesa.

U članku iz 2011. „Amla (Emblica officinalis Gaertn), a wonder berry in the treatment and prevention of cancer“ naučnog časopisa „European Journal of Cancer Prevention“ amla je pokazala snažni potencijal u prevenciji raka kao i pomoć u njegovom liječenju. Ona djeluje citotoksično, što znači da podstiče ćelije na uništenje, ali trenutni dokazi ukazuju na to da ne djeluje agresivno na ćelije osobe oboljele od raka, već samo na ćelije raka. Ipak, najviše su se istakli hemomodulatorni i radioprotektivni učinci. Amla može pružiti zaštitu od hemioterapije i radioterapije podsticanjem detoksikacijskih procesa u jetri i djelujući antioksidaciono.

Prisutna je u trgovinama zdrave hrane i dodataka prehrani. Dodaci prehrani s amlom obuhvataju kapsule, ulje i amla prah.

Ajurveda

Na kraju, amla se pokazala vrlo moćnom biljkom u terapiji mnogih stanja. Međutim, iako ju neki nazivaju ultimativnim lijekom za sve, još postoji potreba za sprovođenjem kliničkih istraživanja na ljudima kako bi se potvrdili njeni terapeutski učinci i definisale doze.

Još ne postoje definisane doze u zapadnoj medicini te je jedino moguće osloniti se na znanja iz ajurvede. Pri tom treba imati na umu da korištenje više lijekova i biljnih pripravaka odjednom može dovesti do nepoželjnih interakcija između njihovih sastojaka. Prije uzimanja bilo kakvog pripravka, posebno kada on ima jaki farmakološki učinak, vrlo je važno posavjetovati se s doktorom, farmaceutom ili nutricionistom.

Šta je ajurveda:

Ajurveda je sisetem tradicionalne medicine koji potiče iz Indije i stavlja naglasak na prevenciju bolesti te podupiranje dobrog zdravlja usvajanjem pravilnih navika života koje bi trebalo da djeluju pomlađujuće na organizam.

Izvor: N.N.

PROČITAJTE:

Recept za DOMAĆI sirup od KOPIRVE

Vitamin B17: Lijek ili otrov često je pitanje

Ne bacajte peteljke od TREŠANJA – Evo kako ih možete iskoristiti

Senzori i kompjuteri za bolje razbacivanje đubriva

Kako se mjenjaju potrebe poljoprivrednika tako se prilagođavaju i mašine koje se koriste u proizvodnji. Međutim primjetno je da se sve češće inovacije barem kada je reč o mehanizaciji i đubrenju vezuju za potrebe prilagođavanja Zakonskim propisima.

Tako je za ovogodišnju Agritehniku prijavljeno najviše inovacija u oblasti tehnologije đubrenja i tu najviše dominiraju registracije koje se tiču rasturanja đubriva na imanjima.

Zahtjevi da se đubrivo širi u određenoj količini i što bližim površinama u odnosu na farmu sa koje potiču ako su u pitanju organska đubriva, poput stajnjaka i osoke. Kada su u pitanju rasturači mineralnih đubriva sve više se prijavljuju nova rješenja rasturača koja omogućavaju ravnomjernu raspodjelu đubriva na površini. Posebno su zanimljiva rješenja koja se odnose na brdovite površine gde se ugao pod kojim đubrivo iz rasturača menja, što utiče na čestinu đubrenja po takvoj površini.

Uz dobre uređaje za mapiranje terena izgleda da se i ovom problem nazire rješenje. Naime širenje đubriva na nagibu dovodi do problema zbog činjenice da se menjaju izlazna tačka i rastojanje razbacivanja granula đubriva. Ovo ne samo da pomjera obrazac spreja dolje, već ga i izobličava.

Mala visina pada između doziranog i diska za raspršivanje, prisilno navođenje đubriva na disk za raspršivanje ili radarski podržani mjerni sistem za određivanje uzorka raspršivanja na diskovima za rasipanje pomažu u smanjenju ili ispravljanju promjene izlazne tačke.

Možda vam ovo deluje kao teška nauka, ali oni koji su razbacivali đubrivo po neravnoj površini i bez ovako formulisanog problema znaju da se radi o neravnomjernoj raspodjeli đubriva. Stručnjaci iz Raucha su napravili sistem pod imenom „HillControl“.

U kombinaciji sa senzorima nagiba, softver odnosno računar poboljšava tačnost raspodjele diskosnih rasipača prilikom razbacivanja đubriva po brdovitom terenu promenom izlazne tačke, brzine diska i količine doziranja. Prekomjerno i nedovoljno doziranje tokom vožnje preko nagiba i kroz udubljenje se dodatno smanjuje.

Uprošćeno rečeno primjenjeno je to da računar podešava sve tako da imamo ravnomjernu raspodjelu đubriva po površini koja nije ravna. Pored ovog sistem ista fabrika predlaže i inovaciju pod nazivom „MultiRat sistem“ za doziranje pneumatskih rasipača đubriva.

Uređaji za doziranje svakog pojedinačnog otvora za đubrivo su pokretani nezavisno jedan od drugog i stalno se podešavaju. Sa naponom od 48 V, električni pogon omogućava da za veoma kratko vrijeme rasipač bude podešen za određenu količinu đubriva čak i u pravcu kretanja.

Suprotno od smjera kretanja, količina đubriva može se mjenjati u trakama širine 1,2 m, što dovodi do znatno veće prostorne rezolucije u poređenju s prethodnim rješenjima. Nuklearna magnetna rezonanca našla je primjenu i u poljoprivredi. Kako Agrobiznis magazin saznaje, kompanija Samson počela je koristi senzor zasnovan na NMR tehnologiji (nuklearna magnetna rezonanca) umesto poznatih infracrvenih senzora (NIRS) za određivanje azota, fosfora i kalijuma u tečnom stajnjaku.

To omogućava analizu sadržaja tečnog stajskog đubriva bez potrebe za kalibracijom i stoga obećava smanjenje grešaka u analizi tečnog stajskog đubriva. Početne poređenja u laboratoriji već pokazuju dobro podudaranje između laboratorijskih vrijednosti i NMR senzorskih sistema. U kombinaciji sa sistemom za kontrolu odseka Isobus i sistemom za kontrolu varijabilne količine VRA, Samson takođe nudi lanac zatvorenog kruga za primjenu precizne poljoprivrede za rasturanje tečnog stajskog gnoja.

Tečni stajsko đubrivo odnosno osoka, sve se više mora širiti blizu zemlje ili ubrizgavati u zemljište, to je propis koji važi već u nekim zemljama. Sa radnim širinama od 6 i 9 metara, kombinovani ubrizgavajući mulj „Tribus“ kompanije „Evers“ može se koristiti u žitaricama, na strnjištima i na travnjacima. Sastoji se od prvog reda priključka sa velikim, zadnjim diskovima koji seku zemlju i omogućavaju da se tečni stajski infiltrira – ubrizga. Disk drljača i valjak šipke su postavljeni iza.

Priključak ima tri reda diskova i oni se zajedno koriste na strnjištu dok se na travnjacima ili u žitaricama, drugi i treći red mogu hidraulički podići tako da samo diskovi prvog reda režu zemlju i sipaju osoku.
Neke inovacije su ipak one koje život čine prijatnijim, u ovom slučaju naročito za vozače traktora koji rastura stajnjak ili osoku. BRIRI, na primjer predstavlja kompaktor (sabijač) koji se automatski podešava u zavisnosti od udaljenosti koju prelazi podni strugač.

Na ovaj način se sprečava bacanje stajskog đubriva ka vozačkoj kabinu, što se često može dogoditi naročito kada je prikolica pred kraj pražnjena. Do sada, vozač je to mogao da uradi ručno, ili je zaštita realizovana u obliku „rešetki za hvatanje“, što ometa vidljivost. Ovo je rješenje koje ne iziskuje dodatno angažovanje radnika.

Izvor: Agrobiznis magazin

Najstarije poljoprivredno dobro u Sarajevu nastalo je 1893. godine

PD “Butmir” je formirano još davne 1893. godine kao Poljoprivredna stanica na Butmiru, a bila je namijenjena za sve grane poljoprivrede. Danas ova “Stanica” nosi ime Kantonalno javno preduzeće “Poljoprivredno dobro Butmir” sa sjedištem u Bojniku.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo obezbijedilo je 178.000 KM za nabavku muzne opreme i laktofriza Kantonalnom javnom preduzeću Poljoprivredno dobro „Butmir“.

Upotreba ove opreme značajno će doprinijeti unapređenju kvaliteta muže i čuvanja mlijeka do momenta njegove isporuke, istakao je vršilac dužnosti direktora KJP PD „Butmir“ Asad Jelešković.

PD “Butmir” najstarije je kantonalno javno preduzeće koje djeluje punih 126 godina, a zahvaljujući ovim sredstvima, firma će se dodatno stabilizovati.

Kolege iz “Fokusa” su bile na farmi PD “Butmir”, pogledajte kompletan prilog u nastavku.

 

Prvi snijeg zabijelio planine u BiH /FOTO/

Snijeg koji je padao tokom noći na Vlašiću, Jahorini, Bjelašnici i Igmanu prekrio je tankim slojem ove bh. planine.

U subotu, u Bosni dio prijepodneva sa kišom, na planinama će padati snijeg. Smanjenje oblačnosti u poslijepodnevnim i večernjim satima. U Hercegovini kiša u ranim jutarnjim satima, a razvedravanje već prije podne. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između 3 i 7°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 15°C.

Bjelašnica

Igman

Poljica

U nedjelju u Bosni i Hercegovini sunčanije prijepodne. Više oblačnosti u drugom dijelu dana. Dio prijepodneva po kotlinama u Bosni će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Krajem dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između -4 i 0°C, na jugu zemlje do 5°C. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 4 i 8°C, na jugu zemlje do 13°C.

U ponedeljak u Bosni i Hercegovini jače naoblačenje. Prije podne lokalno po Bosni može pasti malo kiše. Jače padavine u cijeloj zemlji u poslijepodnevnim i večernjim satima. Na planinama će padati snijeg. Tokom noći na utorak, usljed opadanja temperature vazduha, u Bosni u nizinama će padati susnježica ili snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine, prije podne jugo. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između -1 i 3°C, na jugu zemlje do 7°C. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 6 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C.

U utorak prijepodne na jugu zemlje kiša, u zapadnim, centralnim i istočnim područjima susnježica ili snijeg. Padavine nisu obilne. Bez padavina na sjeveru zemlje. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 4 do 8°C. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C.

Izvor: N1

Koru banane niko ne jede, a štiti od bolesti i pomaže u mršavljenju – Kako je upotrebiti?

Već je znano da su banane dobre i da sadrže dosta kalijuma, a dijetetičarka Suzi Barel tvrdi da treba da jedemo i koru – može da poboljša san, dobro utiče na kožu, a pomaže čak i u mršavljenju.

„Precizno govoreći, povećaćete ukupan unos vlakana za najmanje deset odsto jer se u kori banane nalazi dosta hranljivih vlakana.Unos vitamina B6 ćete povećati za skoro 20 odsto, kao i unos vitamina C, kalijuma i magnezijuma“.

Uprkos tome, nutricionistkinja ne savjetuje da pojedete koru banane zajedno sa unutrašnjošću, već da koru iskoristite za pravljenje smuti napitka ili kao dodatak jelima.

„Kuvanje kore kako bi omekšala olakšaće razlaganje određenih ćelija u koži, pa će organizam lakše apsorbovati nutrijente. Osim toga, blendiranje kore banane i dodavanje u smuti napitke je najpraktičniji način da je upotrebite. Tako ćete i povećati nutritivni sastav svog napitka, a nećete mu značajno promjeniti ukus i teksturu“, napisala je ona na svom blogu.

Osim u smutiju, koru banane možete da pojedete i tako što ćete je dodati u mafine, hleb sa bananama…

Barelova objašnjava da je razlika i u tome koliko je banana zrela.

„Jarko žuta boja kore banane znači da ona sadrži više antioksidansa koji štite od raka, dok zelena koža manje zrelih banana sadrži više aminokiseline triptofan, koja se povezuje sa kvalitetnijim snom“. Ona dodaje i da se u kori zelenih banane nalazi posebna vrsta vlakana koja je dobra za crijeva. Osim toga, visok sadržaj vlakana dobar je i za mršavljenje, jer ćete duže biti siti.

Inače, nešto ranije su studije dokazale da kalijum koji sadrži ovo voće sprečava sužavanje krvnih sudova i stvaranje krvnih ugršaka, tako štiteći od infarkta.

I još nešto – posebno u sezoni gripa, preporučljivo je da jedete banane. Ovo voće sadrži i kvercetin, nutrijent koji dokazano ubija viruse koji izazivaju prehlade i grip.

Izvor: Mondo

U Sibiru pronađen „pas“ star 18.000 godina

Ovo otkriće bi moglo da pokaže evolutivnu vezu između modernih kučića i vukova.

Istraživači su u Sibiru pronašli štene staro 18.000 godina, ali ne mogu da utvrde da li je to pas ili vuk.

Kuca – koja je imala dva mjeseca kada je uginula – izvanredno je očuvana u ovom ruskom vječito zaleđenom regionu.

Krzno, nos i zubi su ostali netaknuti.

Ipak, na osnovu DNK analize nije bilo moguće utvrditi kojoj vrsti pripada.

Naučnici kažu da to znači da je ovaj primjerak vjerovatno veza između vukova i modernih pasa – neki prelazni oblik u evoluciji.

Ispitivanjem starosti ugljenika utvrđeno je koliko je staro kuče i koliko je imalo dana kad je umrlo.

Na osnovu genoma utvrđeno je da je muškog pola.

Istraživač Dejv Stenton u Centru za paleontologiju iz Švedske rekao je za Si-En-En da dijelovi DNK pokazuju da bi ova životinja mogla da bude predak i pasa i vukova.

„Imamo već puno podataka od njega i trebalo bi da možemo da kažemo da li je jedno ili drugo“, izjavio je on.

Drugi istraživač ovog centra Lav Dejlen na Tviteru je postavio pitanje da li je ovo mladunče vuka ili „najstariji pas ikada pronađen“.

Naučnici će nastaviti da ispituju njegov DNK i očekuju da će odatle saznati više o evoluciji pasa.

Štene je nazvao Dogor što znači prijatelj na jakutskom jeziku, a ujedno je i početak pitanja na engleskom „pas ili“ (Dog or?).

Vjeruje se da su kučići nasljednici vukova, ali postoji debata u naučnim krugovima kada su psi pripitomljeni.

Studija objavljena 2017. navodi da je to moglo da se desi u periodu od prije 20.000 do 40.000 godina.

Izvor: BBC

Cimetom protiv prašine

Nema domaćice kojoj usisavanje predstavlja zadovoljstvo. Još kada u nozdrvama osjeti neprijatan miris prašine iz usisivača, tek joj tada nije do sređivanja kuće.

Ali i za to postoji rješenje. Vjerovali ili ne, problem se može riješiti uz pomoć cimeta. Jedino što treba da uradite je da ovaj začin za kolače stavite u kesu za usisivač.

Slatkast i jak miris cimeta ublažiće neprijatne mirise koji se šire iz usisivača.

Izvor: novosti.rs

Izgradnja prečistača otpadnih voda u Goraždu moguća na proljeće 2020. – Procijenjena vrijednost investicije oko 10 mil EUR

U konzorciju sa francuskom firmom Safiž, Institut za građevinarstvo Banjaluke, kao konsultantstka kuća u Goraždu je održala prvu u nizu javnih rasprava o idejnom projektu za kolektore i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za BPK-a Goražde.

Riječ je o projektu koji je po grubim procjenama vrijedan oko 10 mil EUR, a tretirao bi problematiku otpadnih voda na području općina Pale i Foča u FBiH, u Goraždu i opštini Novo Goražde.

Govoreći o javnoj raspravi koja je održana u petak, 29. novembra, predstavnik Instituta za građevinarstvo Banjaluka Zoran Kostić je naglasio da je planirano da se glavni kolektor radi na potezu od Vitkovića kao polaznoj tački, zatim bi on išao lijevom i desnom obalom sve do opštine Novo Goražde gdje je planirana stanica za prečišćavanje opadnih-fekalnih voda kao završna tačka tog kolekora.
– S obzirom na to da je sada u toku idejni projekat i da tragamo za najpovoljnijim tehničkim riješenjima, njegova stvarna cijena se još ne zna ali grube procjene su da će se kretati oko 10 mil EUR.
Tokom javne rasprave, u kojoj su učestvovali predstavnici pomenutog instituta, lokalnih zajednica i mjesnih zajednica u gradu Goražde koje se nalaze na prostoru obuhvaćenom projektom, upućne su brojne primjedbe i pitanja tehničke priroode. Posebno je interesovanje vladalo za odgovor kuda će proći glavni kolektor, potom o povezivanju na sekundarne mreže, ali i pitanje lokacije glavne stanice za prečišćavanje otpadnih voda koja je idejnim projektom planirana na prostoru Novog Goražda, saopšteno je na sajtu Grada Goražda.
Iz Instituta za građevinarstvo Banjaluka najavili su organizovanje niz javnih rasprava s ciljem dobijanja što boljih informacija i tehničkih rješanja, a konačan projekat izgradnje glavnog kolektora i stanice za prečišćavanje otpadnih voda trebao bi biti gotov u maju naredne godine.
Da je riječ o veoma važnoj javnoj raspravi, na kojoj su mogli prisutni da iznesu svoje prijedloge, naglasio je gradonačelnik Muhamed Ramović koji je bio prisutna u Maloj sali Centra za kulturu, gdje je javna rasprava i održana.
Izvor: eKapija