Kako se mjenjaju potrebe poljoprivrednika tako se prilagođavaju i mašine koje se koriste u proizvodnji. Međutim primjetno je da se sve češće inovacije barem kada je reč o mehanizaciji i đubrenju vezuju za potrebe prilagođavanja Zakonskim propisima.
Tako je za ovogodišnju Agritehniku prijavljeno najviše inovacija u oblasti tehnologije đubrenja i tu najviše dominiraju registracije koje se tiču rasturanja đubriva na imanjima.
Zahtjevi da se đubrivo širi u određenoj količini i što bližim površinama u odnosu na farmu sa koje potiču ako su u pitanju organska đubriva, poput stajnjaka i osoke. Kada su u pitanju rasturači mineralnih đubriva sve više se prijavljuju nova rješenja rasturača koja omogućavaju ravnomjernu raspodjelu đubriva na površini. Posebno su zanimljiva rješenja koja se odnose na brdovite površine gde se ugao pod kojim đubrivo iz rasturača menja, što utiče na čestinu đubrenja po takvoj površini.
Uz dobre uređaje za mapiranje terena izgleda da se i ovom problem nazire rješenje. Naime širenje đubriva na nagibu dovodi do problema zbog činjenice da se menjaju izlazna tačka i rastojanje razbacivanja granula đubriva. Ovo ne samo da pomjera obrazac spreja dolje, već ga i izobličava.
Mala visina pada između doziranog i diska za raspršivanje, prisilno navođenje đubriva na disk za raspršivanje ili radarski podržani mjerni sistem za određivanje uzorka raspršivanja na diskovima za rasipanje pomažu u smanjenju ili ispravljanju promjene izlazne tačke.
Možda vam ovo deluje kao teška nauka, ali oni koji su razbacivali đubrivo po neravnoj površini i bez ovako formulisanog problema znaju da se radi o neravnomjernoj raspodjeli đubriva. Stručnjaci iz Raucha su napravili sistem pod imenom „HillControl“.
U kombinaciji sa senzorima nagiba, softver odnosno računar poboljšava tačnost raspodjele diskosnih rasipača prilikom razbacivanja đubriva po brdovitom terenu promenom izlazne tačke, brzine diska i količine doziranja. Prekomjerno i nedovoljno doziranje tokom vožnje preko nagiba i kroz udubljenje se dodatno smanjuje.
Uprošćeno rečeno primjenjeno je to da računar podešava sve tako da imamo ravnomjernu raspodjelu đubriva po površini koja nije ravna. Pored ovog sistem ista fabrika predlaže i inovaciju pod nazivom „MultiRat sistem“ za doziranje pneumatskih rasipača đubriva.
Uređaji za doziranje svakog pojedinačnog otvora za đubrivo su pokretani nezavisno jedan od drugog i stalno se podešavaju. Sa naponom od 48 V, električni pogon omogućava da za veoma kratko vrijeme rasipač bude podešen za određenu količinu đubriva čak i u pravcu kretanja.
Suprotno od smjera kretanja, količina đubriva može se mjenjati u trakama širine 1,2 m, što dovodi do znatno veće prostorne rezolucije u poređenju s prethodnim rješenjima. Nuklearna magnetna rezonanca našla je primjenu i u poljoprivredi. Kako Agrobiznis magazin saznaje, kompanija Samson počela je koristi senzor zasnovan na NMR tehnologiji (nuklearna magnetna rezonanca) umesto poznatih infracrvenih senzora (NIRS) za određivanje azota, fosfora i kalijuma u tečnom stajnjaku.
To omogućava analizu sadržaja tečnog stajskog đubriva bez potrebe za kalibracijom i stoga obećava smanjenje grešaka u analizi tečnog stajskog đubriva. Početne poređenja u laboratoriji već pokazuju dobro podudaranje između laboratorijskih vrijednosti i NMR senzorskih sistema. U kombinaciji sa sistemom za kontrolu odseka Isobus i sistemom za kontrolu varijabilne količine VRA, Samson takođe nudi lanac zatvorenog kruga za primjenu precizne poljoprivrede za rasturanje tečnog stajskog gnoja.
Tečni stajsko đubrivo odnosno osoka, sve se više mora širiti blizu zemlje ili ubrizgavati u zemljište, to je propis koji važi već u nekim zemljama. Sa radnim širinama od 6 i 9 metara, kombinovani ubrizgavajući mulj „Tribus“ kompanije „Evers“ može se koristiti u žitaricama, na strnjištima i na travnjacima. Sastoji se od prvog reda priključka sa velikim, zadnjim diskovima koji seku zemlju i omogućavaju da se tečni stajski infiltrira – ubrizga. Disk drljača i valjak šipke su postavljeni iza.
Priključak ima tri reda diskova i oni se zajedno koriste na strnjištu dok se na travnjacima ili u žitaricama, drugi i treći red mogu hidraulički podići tako da samo diskovi prvog reda režu zemlju i sipaju osoku.
Neke inovacije su ipak one koje život čine prijatnijim, u ovom slučaju naročito za vozače traktora koji rastura stajnjak ili osoku. BRIRI, na primjer predstavlja kompaktor (sabijač) koji se automatski podešava u zavisnosti od udaljenosti koju prelazi podni strugač.
Na ovaj način se sprečava bacanje stajskog đubriva ka vozačkoj kabinu, što se često može dogoditi naročito kada je prikolica pred kraj pražnjena. Do sada, vozač je to mogao da uradi ručno, ili je zaštita realizovana u obliku „rešetki za hvatanje“, što ometa vidljivost. Ovo je rješenje koje ne iziskuje dodatno angažovanje radnika.
Izvor: Agrobiznis magazin