уторак, јул 22, 2025
Naslovnica Blog Stranica 879

Dedić: Budžet za poljoprivredu u Federaciji povećan za više od 18 miliona KM

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kaže da su ovim povećanjem budžetska izdvajanja za poljoprivredu u Federaciji BiH dostigla zadovoljavajući nivo za stvaranje boljih uslova za bavljenje poljoprivredom i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

„Osim toga, Vlada Federacije je u Program javnih investicija 2020.-2022. uključila Program ruralnog razvoja čija je vrijednost 209 miliona KM. Na raspolaganju poljoprivrednika bit će i grant sredstva IFAD-a i sredstva pretpristupnih fondova Evropske unije u iznosu od preko 20 miliona KM. S Razvojnom bankom dogovoreno je otvaranje dvije povoljne kreditne linije, među njima jedne za podršku poljoprivrednicima koji žele koristiti bespovratna sredstva EU. Veća izdvajanja za poljoprivredu omogućit će nam povećanje podrške u određenim proizvodnjama, kao i uključivanje nekih novih vrsta proizvodnji u Program poticaja. Dio sredstava bit će usmjeren u investicije neophodne da povećamo konkurentnost naših poljoprivrednih proizvoda i, u konačnici, smanjimo još uvijek veliki trgovinski deficiti u ovom sektoru“, rekao je Dedić.

On je u petak održao prvi sastanak sa poljoprivrednicima na kojem se, između ostalog, razgovaralo o najboljim načinima raspodjele ovih sredstava.

„Ima određenih sugestija sa terena i radit ćemo na tome da što veći broj njih ugradimo u Program poticaja i Pravilnik za narednu godinu. U javnosti je neko vrijeme vladala percepcija da su poticaji neka vrsta socijalne pomoći, no trebamo imati na umu da poljoprivreda nije samo trošak. Vrijednost poticane poljoprivredne proizvodnje sa nivoa FBiH u prošloj godini iznosila je oko 240 miliona KM i dio toga novca se kroz PDV, doprinose zaposlenih i druge obaveze vratio u budžet. Za poljoprivredu vezan je i veliki broj radnih mjesta“, naglasio je ministar.

Također, Vlada Federacije je u četvrtak u Mostaru utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Izmjenom precizirano je da izdvajanja za poljoprivredu moraju iznositi od tri do šest posto poreznih i neporeznih prihoda, koji ne obuhvataju doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

„Dosadašnja formulacija je stvarala nedoumice oko toga radi li se ovdje samo o prihodima ili primicima budžeta u koja spadaju krediti i zaduženja. Sad tačno znamo u kojem rasponu treba da se kreću izdvajanja za poljoprivredu, te da se, pri trenutnoj visini budžeta, radi o iznosu između 68 i 135 miliona KM. Time smo stvorili pretpostavke da kako rastu prihodi Federacije, raste i njihov dio uložen u poljoprivredu“, zaključio je Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Izvor: Klix.ba

Plodne oranice gube trku: Semberija jedno od najugroženijih područja

Ubrzana i agresivna urbanizacija koja je rezultat migracija stanovništva iz sela u gradove, eksploatacija mineralnih sirovina, ali i zaostale mine glavni su krivci što u Srpskoj svakodnevno nestaju plodne oranice, a najugroženija područja su Lijevče polje, Semberija i Trebinje.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj ove godine iznosi 971.000 hektara ili 39,60 odsto ukupne teritorije, od čega obradive površine zauzimaju nešto više od 790.000 hektara.

Međutim, usljed brojnih udruženih faktora gotovo svakodnevno dolazi do smanjenja površina koje su namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

– Najveći problem je ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova Srpske, usljed unutrašnjih migracija stanovnika koji se doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela.To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog zemljišta u građevinsko, a taj proces je nepovratan i konačan jer nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultivira i vrati u prvobitnu funkciju – upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Navode da su učestale migracije stanovništva iz ruralnih područja, koje zauzimaju veliki dio Srpske, dovele do zapuštenosti oranica i niskog stepena iskorištenosti zemljišta.

– Zbog intenzivnog procesa raseljavanja stanovništva u protekle tri decenije velike površine poljoprivrednog zemljišta usljed neobrađivanja obrastale su žbunastom i drvenastom vegetacijom, čime je povećana površina pod šumama – kazali su u Ministarstvu.

Pojasnili su da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina, ali i zbog miniranih površina koje predstavljaju značajan problem u RS i BiH.

Jedan od važnih problema degradacije zemljišta, navode u Ministarstvu poljoprivrede, je i erozija.

– Posebno je izražena u sjevernom dijelu gdje je poljoprivredna proizvodnja najintenzivnija, ali i na području Hercegovine, gdje dominiraju plitka krečnjačko dolomitna, djelimično obrasla zemljišta, čiji gubitak ima velike posljedice na biodiverzitet i kvalitet života ruralnog stanovništva.Česti požari na tom području intenziviraju procese erozije, što doprinosi stvaranju goleti – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodaju da su u cilju postizanja neutralnosti degradacije zemljišta početkom prošle godine izradili izvještaj “Neutralnost degradacije zemljišta u RS” kojim su definisana kritična područja, odnosno Lijevče polje, Semberija  i Trebinje te određeni ciljevi za prevazilaženje ovog problema u budućnosti.

Ove godine usvojene su i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisan i pojašnjen pojam “degradacije” i pojačana kontrola i nadzor zaštite nad zemljištem.

Pokrenuta je i izmjena Zakona o  šumama i šumskom zemljištu, a kojim se takođe pojačava zaštita ovog značajnog resursa kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
STRUKTURA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA  U RS
(u hektarima)

oranice i bašte  –   576.000

voćnjaci  –   46.000

vinogradi    – 1.000

livade   –  169.000

pašnjaci    – 178.000

bare  i trstici  –  1.000

Radionice

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da od 2017. godine redovno organizuje radionice i sastanke sa vladinim i naučnim
institucijama, kako bi preispitali pravac politika u vezi sa degradacijom zemljišta i utvrdili smjer djelovanja za naredne godine.

Istim povodom sastanak je održan i u četvrtak, na Svjetski dan zemljišta na kome je utvrđena potreba kreiranja strateškog dokumenta održivog upravljanja poljoprivrednim, šumskim i vodnim zemljištem, koji će usmjeriti politike RS do 2030. godine.

Cilj dokumenta su i rješenja za borbu protiv degradacije i prilagođavanju klimatskim promjenama rekli su u ministarstvu.

Izvor: Glas Srpske

Kinezi stvorili hibrid majmuna i svinje

U Kini su stvoreni prvi hibridi svinje i majmuna, ali nisu preživjeli duže od sedam dana, saopštili su tamošnji naučnici.

„Ovo je prvi put da su uspješno stvorene himere majmuna i svinje“, rekao je Tang Hai iz državne laboratorije za matične ćelije i reproduktivnu biologiju u Pekingu.

Naučnici tvrde da su ovo učinili kako bi našli način da uzgoje ljudske organe u životinjama, kako bi se mogli transplantirati.

Ove kreature, prasići koji su imali genetski materijal makaki majmuna u srcu, jetri, slezeni, plućima i koži, bili su „normalni“ nakon rođenja.  U embrione prasića, stare pet dana, ubačene su matične ćelije majmuna koje su u sebi imali fluorescentni protein, kako bi istraživači mogli vidjeti gdje su ćelije završile u tijelu.

Još uvijek nije poznato zašto su himere uginule, ali naučnici tvrde da je uginulo i osam drugih prasića iz istih okota, koji u sebi nisu imali majmunske ćelije, te smatraju da je problem u procesu oplodnje, a ne u himerizmu.

Ipak, istraživanje je naišlo na negodovanje pojedinih naučnika, koji nisu pobornici stvaranja himera – iz etičkih razloga.

Neurolog Daglas Munoz iz „Queen“ Univerziteta u Kingstonu (Kanada) saopštio je da ga ovakvi eksperimenti plaše.

„To što smo počeli da manipulišemo životnim funkcijama na ovaj način, a da u potpunosti ne znamo kako to isključiti ili zaustaviti ako nešto pođe po zlu, zaista me plaši“, rekao je on.

Ipak, Kinezi nemaju namjeru da stanu, prenosi „Radiosarajevo.ba„.

U julu su predložili da stvaraju majmune s „ljudskim“ mozgom, kako bi bolje proučavali bolesti kao što je Alchajmerova.

Treba dodati i da su Amerikanci napravili hibrid čovjeka i svinje u San Dijegu, prije dvije godine. Ovo stvorenje živjelo je 28 dana.

Izvor: Nezavisne

Magarac Jadran napravio pometnju zbog ljubavi

Da životinjiski svijet nije ništa drugačiji od ljudskog, kada se izgubi glava zbog ljubavi, pravi dokaz je jedan magarac iz Knina, koji je u ljubavnu štetu poveo i dvojicu drugara.

Magarac Jadran iz Knina pario se s magaricom Josipom i to mu se, kaže njegov vlasnik, jako svidjelo. Zato je i probio ogradu i zbrisao. Tri magarca su pobjegla iz zarobljeništva i potražila zabavu na ulicama Knina. Jadran se zaljubio pa je sa sobom poveo dva prijatelja, Đovanija i Iliju, piše portal 24sata.

Riječ je o tri neposlušna magarca sa zvoncima oko vrata. Novinari ovog portala iz Hrvatske, su potražili aktere.

Zvala me je prijateljica i rekla da su mi magarci na benzinskoj.

Paško Perić zvan Pajica (69) vlasnik je jedinog kninskog krda tovara koje čini 41 magarac i magarica. Neki od njih zovu se Roki, Mirko, Đino, Nini, Bieber, Kolinda, Josipa, Rajka, koja je bila svjetska prvakinja, prenosi portal 24sata.

– Prvo me nazvala prijateljica da mi kaže da su mi magarci došli da natoče gorivo na benzinskoj pumpi. Odmah nakon njih nazvali su me i policajci s istim riječima. Zbog magaraca me zovu barem pet puta u sezoni. Brzo sam ih pohvatao – rekao je Pajica, koji je pobjednik gotovo svih trka u Dalmaciji i šire.

Ženke su, kaže, dobre i ne bježe, ali muški su kriminalci. Jadran je, kaže, najgori. kako se navodi, on je najveći i najplodniji magarac, koga je prije 10 godina vlasnik kupio u Murteru i da pravi uglavnom magarice.

Ljubavni zov razlog bjega
– Jadrana sam pario s Josipom, a njemu se osladilo pa je valjda umislio da će mu opet dati. Probio je električnu ogradu koju sam postavio i za sobom povukao još dva magarca. Komad žice ostao mu je zapetljan na kopitu, ali nije mu smetalo, ima debelu kožu. Htio je opet do Josipe, zato su šmugnuli – rekao je vlasnik magarca Jadrana, koji je zbog svog nestašluka, završio zatvoren iza ograde.

Izvor: Srpskainfo

Razvojna banka prepoznala probleme poljoprivrednika u FBiH za dobrobit svih

Jedan od koraka je bio i uključivanje Razvojne banke FBiH, u okviru njenih nadležnosti koji su u skladu sa općim strateškim ciljevima Federacije, sve sa namjerom poticanja razvoja privrede, odnosno finansiranja unapređenja poljoprivredne proizvodnje, te finansiranja ruralnog razvoja.

„S tim u vezi smo kontaktirali Razvojnu banku FBiH. Ostvarili smo odličnu komunikaciju i dobili stručnu pomoć od strane izvršne direktorice za upravljanje rizicima Mersiha Slipičević. Održano je više sastanaka koji su rezultirali konkretnim pomacima za nas poljoprivrednike. Naglašavamo da je izvršna direktorica iz razgovora sa nama uspješno prepoznala naše realne probleme. Dala nam je konkretne smjernice sa aspekta bankarske struke i razvojnog bankarstva, a uskladu sa važećim zakonskim propisima i drugim aktima koji regulišu rad banke. Predložila je u kom pravcu možemo ići kada je u pitanju naša saradnja, jer za uspješan poljoprivredni i prehrambeni sektor neophodan je visok stepen saradnje i partnerstva svih učesnika, kranjih korisnika, Razvojne banke FBiH i Vlada na svim nivoima“, saopćeno je iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Ističu da je Slipčević naglasila je da sa Razvojnom bankom poljoprivrednici mogu sarađivati na osnovu različitih programa.

„Upoznala nas je i sa činjenicom da je poljoprivreda po svojoj naravi i poslovanju, kao i iz perspektive bankarskog sektora veoma rizična. Međutim, pozitivna iskustva iz okruženja razvojnog bankarstva, a koja ona smatra da treba slijediti mogu značajno podržati razvoj i rast poljoprivrednika, a sve to uz snažnu podršku resornog ministarstva, a u konačnici i Vlade FBiH“, dodali su iz Udruženja poljoprivrednika.

Dalje ističu da je nakon toga izvršna direktorica inicirala sastanak sa resornim ministrom Dedićem, gdje razgovarano na ovu temu.

„Koliko nam je poznato, a to nam je i sam ministar potvrdio, na sastanku održanom 27.11.2019. godine u prostorijama Ministarstva, dogovorena je buduća saradnja ove dvije institucije, te formiranje specijalnih kreditnih linija za potrebe poljoprivrednika FBiH. Jedna od tih je i kreiranje kreditne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva Ministarstva.
Uvažena direktorica je naglasila da je optimistična u pogledu buduće saradnje, a imajući u vidu veoma pozitivno iskustvo u realizaciji zajedničkih razvojnih projekata koji su se odnosili prvenstveno na kreditiranje krajnjih korisnika uz subvenciju kamata/grantove/vlastio učešće. Ona je, uzimajući u obzir ključne aspekte kao što su finansijski kapaciteti, ljudski resursi i volja za saradnju, preporučila da se Razvojna banka FBiH uključi u ove procese. G-đa Slipičević se i lično kao bankarski stručnjak stavila na dispoziciju, jer kako kaže od te saradnje bi imali korist proizvođači koji donose nove vrijednosti, ali i sama Federacija u konačnici“, navodi se u saopćenju.

Poljoprivrednici poručuju da su posebno zadovoljni, jer nakon dugo godina se pojavio neko ko im je ponovo otvorio vrata Razvojne banke FBiH i saslušao ih.

„Ne kao nekog ko donosi probleme i teret banci, nego kao ozbiljnog sagovornika i partnera u budućim razvojnim procesima u koje se svi moramo uključiti ako želimo dobro ovoj našoj zemlji“, zaključeno je.

Izvor: Klix

Narodna medicina: Čaj od crnog luka u borbi protiv kašlja, astme i gripa (RECEPT)

Čaj od crnog luka se od davnina koristi kao narodni lijek za inhaliranje sinusa i za respiratorne probleme. Donosimo vam recept za čajeve koje su nam kuvale bake i njima uspešno liječile kašalj…

Ljut ili sladak, beličast ili crven, crni luk ima brojna ljekovita svojstva koj opravdavaju staroslovensko ime “lijek od sedam bolesti”. Dobar je protiv crijevnih parazita, stomačnih bolova, a poboljšava i pamćenje. Ovog puta donosimo vam nekoliko recepta koji će vam pomoći sa respiratornim problemima:

Protiv kašlja

Isjeckajte crni luk na tanke kriške i stavite ga u činiju. Preko luka sipajte tri kašike šećera i ostavite da odstoji cijelu noć, i sutra dan na prazan želudac popijte sok koji je pustio crni luk. Ovaj proces ponavljajte sve dok kašalj ne prođe.

Protiv gripa

U jednu čašu vruće vode dodajte sok od jednog ceđenog limuna, jednu kašiku meda i 2 kašike soka od iscijeđenog crnog luka. Potrebno je da pijete 5-6 puta na dan.

Za liječenje astme

Osetićete veliko olakšanje ako svakog jutra i večeti konzumirate blago proprženi crni luk.

Protiv promuklosti

Pomešajte 20 gr crnog luka i 250 ml mlijeka i ostavite 10 minuta na ringli da se dobro zagrijeje. Pijte po dva decilitra ujutru i isto toliko prije spavanja. Preporučujemo vam da ispirate grlo dva do tri puta na dan ovim fenomenalnim napitkom.

Izvor: yumama.com

Skočila cijena svinjetine pred praznike

Cijena žive vage svinja u Srpskoj unazad 7 dana poskupila je sa 3,5 na 4,3 KM, ali je na domaćem tržištu dobra ponuda prasića, tako da građani ne treba da brinu hoće li za slave i praznike uspjeti da obezbijede pečenicu.

Kako kažu u Udruženju uzgajivača svinja RS, razlog ovog poskupljenja je skok cijena žive vage prasića u regionu.

Predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić kaže za Srpskainfo da se nova cijena nije odrazila na obim prodaje.

– Ljudi kupuju kao i inače u ovo doba godine, jer cijena nije tolika da moraju da odustaju od pečenice za slave i praznike. Nije riječ o nekom većem poskupljenju, a meso je, s druge strane, i dalje jeftinije nego brojne druge vrste hrane, poput voća, povrća i slično – ističe Maljčić.

Naglašava da je ponuda prasića na domaćem tržištu dobra, odnosno, da se građani, kad im prase zatreba, neće suočiti s nestašicom. Dodaje da su proizvođači iz Republike Srpske povećali proizvodnju u posljednjih nekoliko mjeseci.
– Porast proizvodnje i prodaje posebno je vidljiv kroz izvoz svinjskog mesa u Makedoniju. Ova država je, zbog svinjske kuge, zabranila uvoz iz Srbije, pa sada svinjetinu uvoze iz Republike Srpske – navodi Maljčić.

Ističe da je cijena kilograma žive vage svinjskog mesa tovljenika u Republici Srpskoj između 3 i 3,3 marke.

– Naš problem je i dalje što na našem tržištu ima dosta mesa iz Evropske unije, koje je jeftinije zbog mahinacija, ali je i lošijeg kvaliteta. A naši klaoničari i dalje mahom uvoze meso, jer moraju ispoštovati godišnje ugovore – dodaje Maljčić.

Takođe, kako ističe, u selima je sve manje uzgajivača svinja, jer ljudi, dugoročno, nisu sigurni da će za svoju robu imati sigurno tržište.

Izvor: InfoBn

Paprike i šljive iz uvoza napunile tegle

Nedostatak sirovina na tržištu Srpske obilježio je ovogodišnju sezonu u prerađivačkoj industriji, a da bi napunili tegle voćem i povrćem, prerađivači su bili prinuđeni da uvezu tone šljive, jabuke, paprike, cvekle i drugih kultura.

S obzirom na to da je rod voća i povrća ove godine podbacio, prerađivači su sirovinu za sokove, marmelade i salate uvozili mahom iz susjedne Srbije i Sjeverne Makedonije kako bi trgovačkim lancima na vrijeme isporučili kvalitetne proizvode.

Podbacila je čak i šljiva, koje obično ima dovoljno za domaće potrebe, a slab rod cvekle natjerao je prerađivače da ipak koriguju svoje prvobitne planove o količinama koje će preraditi.

Direktor  banjalučke”Vitaminke” Žarko Mikić kaže za “Glas Srpske” da je u pogonima ove fabrike prerađeno oko 3.500 tona sirovine.

– Crvenu papriku i baburu te cveklu uvezli smo iz regiona kako bismo ispunili plan proizvodnje. Nema dovoljno ni šljive, koju smo ranije uspijevali da obezbijedimo u domaćim voćnjacima. Prinuđeni smo da uvezemo i šipak za marmeladu, jer ovdje nema dovoljno da se otkupi, odnosno nema ljudi koji bi brali šipak –  rekao je Mikić i dodao da je “Vitaminka”, uprkos nedostatku domaćeg voća i povrća,  povećala proizvodnju za oko šest odsto u odnosu na 2018. godinu.

Za iduću sezonu imaju ambiciozne planove, prema kojima će obim proizvodnje skočiti za oko 30 odsto u odnosu na ovu godinu.

Da je kišno vrijeme uticalo na rod voća i povrća te da je godina zbog toga bila lošija nego inače, potvrđuju i u preduzeću “Sava Semberija” u Bijeljini, naglasivši da su sirovinu mahom uvozili iz Srbije.

– Sav rod paprike, kupusa i paradajza na području Semberije smo otkupili, međutim, papriku smo morali uvesti jer ona čini najveći udio u našim proizvodima – rekli su u preduzeću “Sava Semberija”.

Rukovodilac sektora unutrašnjeg tržišta u preduzeću “Spektar drink” Nebojša Jeftić kaže za ”Glas Srpske” da je u pogonima te fabrike ove godine prerađeno oko 600 tona sirovine.

– Bilo je i boljih godina, ali smo, u principu, zadovoljni. Uvezli smo ono čega nema na našem tržištu, a to je aronija, kao i koncentrat jabuke kojeg ima i kod nas, ali je povoljnija cijena u Srbiji. Kupusa, koji takođe prerađujemo, ima dovoljno i otkup još traje – rekao je Jeftić.

CIJENE

Prerađivači ističu da su zbog nedovoljne količine voća i povrća na
domaćem tržištu cijene sirovine skočile za oko 20 odsto.

– S obzirom na to da smo sirovinu plaćali skuplje, bili smo prinuđeni da podignemo i cijene naših proizvoda – istakli su prerađivači.

Izvor: Glas Srpske

Otvorena Kuća romanijskog skorup kajmaka u Han Pijesku

Ministar poljoprivrede RS Boris Pašalić i načelnik Opštine Han Pijesak Vlado Ostojić, u prisustvu šefa Sweden/USAID FARMA II projekta Bila Majsa, otvorili su Kuću romanijskog skorup kajmaka u Han Pijesku.
Rezultat je to zajedničkih nastojanja lokalne zajednice da osnaži žene uključene u proizvodnju kajmaka po originalnoj i tradicionalnoj recepturi, te zaštitu tog vrijednog autohtonog proizvoda.
Ministar Pašalić kazao je da postoji interesovanje iz inostranstva, te spremnost da se podrže te aktivnosti.
– Taj proizvod je zaštićen, otvaranje kuće je tek početak. Napravljen je prvi korak, sad je potrebno osigurati nabavku rashladnih vitrina i svega drugog što traži proces proizvodnje i prodaje romanijskog skorup kajmaka. Bićemo tu da pružimo podršku tom važnom primjeru razvoja i značajnom organizovanju žena u ruralnoj zajednici. Pozivamo sve da daju doprinos razvoju te inicijative – kazao je.
Kako je kazao načelnik Ostojić Opština Han Pijesak podržala je taj projekt.
– Ovaj objekt fokusiraće se na prodaju specifičnog proizvoda, romanijskog skorup kajmaka. To nije proizvod koji je za industrijsku proizvodnju, već nešto svojstveno ovom kraju. Kroz to želimo osnažiti put ka razvoju jednog brenda, koji je vezan za plato Romanije i poseban je. Pozivamo sve da nas posjete, obiđu naš kraj i prepoznaju vrijednost ovih aktivnosti – poručio je, navode iz Sweden/USAID FARMA II.
Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao razvoj proizvoda, kroz pomoć u brendiranju i razvoju, te njegovoj promociji. Šef Projekta Bil Majs naglasio je važnost takvih aktivnosti, prvenstveno zbog potrebe podrške ruralnom razvoju, ali i osnaživanju uloge žena u razvoju poljoprivrede. Projekt uključivanja žena u proizvodnju romanijskog skorup kajmaka obuhvata 24 domaćinstva i članice s područja opština Han Pijesak, Rogatica i Sokolac.

Sedmočlana porodica kod Foče: Od nemaštine do proizvođača mlijeka

FOČA – Sedmočlana porodica Njegoša i Tatjane Badnjar iz Popovog Mosta, kod Foče, do prije neku godinu jedva je preživljavala, i to uz pomoć dobrotvora od kojih su dobijali raznu pomoć, a danas je to primjer porodične zajednice koja se uspješno bavi poljoprivredom.

Za liječenje najstarije kćerke, trinaestogodišnje Marije Badnjar, koja boluje od djelimične paralize i oštećenja vida, nezaposleni roditelji nisu imali novac, ali su im u pomoć priskočili ljudi dobrog srca iz Republike Srpske, BiH i dijaspore.

Napredovanje bolesti je zaustavljeno i Marija je danas, uz redovne kontrole u Beogradu i Banjaluci, vrijedna učenica osmog razreda Osnovne škole „Veselin Masleša“ u Brodu na Drini.

Uz novčanu i pomoć u hrani i garderobi, Badnjarima, koji žive u alternativnom smještaju, pristizala je i pomoć u stoci i poljoprivrednim mašinama, pa su se, mada ne posjeduju vlastito parče zemlje, osmjelili za poljoprivrednu proizvodnju.

Od opštine su na korišćenje, uz stan, dobili i stari objekat bivše zadruge koji su pretvorili u staju i, kao što kaže narodna mudrost: zrno po zrno – pogača, kamen po kamen – palača, vrijednim radom uspjeli da se podignu iz beznađa i nemaštine.

Danas imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo sa kojeg dnevno mljekari u Bileći isporučuju od 100 do 140 litara mlijeka.

Trenutno drže sedam muznih krava i pet junica, a, uz goveda, imaju i dvije krmače za prašenje, tovne svinje i pedesetak koka nosilja čija jaja svakodnevno prodaju restoranima na Tjentištu.

Pet od 12 grla, Badnjari su kupili zahvaljujući republičkom podsticaju za samozapošljavanje mladih do 35 godina, koji je Njegoševa supruga tridesetjednogodišnja Tatjana, kao nezaposlena majka petoro djece, dobila ove godine.

Republički Zavod za zapošljavanje odobrio im je 20.000 KM i do sada im je isplaćeno 14.000 KM, a preostalih 6.000 KM dobiće, kako je to ugovorom predviđeno, 12 mjeseci nakon otpočinjanja posla.

Svaka od pet visokomliječnih krava koje su nabavili iz ovog programa daje od 15 do 30 litara mlijeka dnevno, a sve što proizvedu otkupljuje mljekara „Pađeni“ iz Bileće.

Kako je to definisano ugovorom, Tatjana od prihoda uplaćuje poreze i doprinose, odnosno svoj radni staž.

Badnjari pričaju da su zadovoljni prihodima od prodaje mlijeka, a, uz republički podsticaj, stado proširuju i sopstvenim sredstvima, pa su nabavili i pet junica koje će nakon teljenja od naredne zime početi da daju mlijeko.

„Svi znamo ko šta radi – suprug i ja, a i djeca kad dođu iz škole pomažu u svemu oko krava, muzemo zajedno, ništa nije teško, sve stižemo na vrijeme. Cijena mlijeka po litru je 1,10 KM sa premijama. Imamo namjeru da na proljeće proširimo stado na 15 grla“, priča Tatjana Srni.

Majka hvali kćerke da su, mada još male, izuzetno vrijedne.

Najmlađe bliznakinje Sanja i Sonja imaju tek tri godine i još ne dobijaju ozbiljnije zadatke, ali zato njihove sestre devetogodišnja Nataša, godinu starija Milica i trinaestogodišnja Marija učestvuju u svim poslovima na farmi.

NJegoš priča da supruga i on nikada nisu bježali od rada i da im je samo bilo potrebno malo podstreka i podrške.

„Nekad smo teško živjeli, dijete bolesno, imali smo mnogo problema. Poslije toga, ljudi su nam pomogli, to nam je dosta značilo, imali smo veliki odskok. Da nije bilo tih ljudi ko zna šta bi sa nama bilo i kako bi ovo sve izašlo. Onda smo mi, hvala Bogu, svojim radom i trudom dogurali dovde“, kaže NJegoš.

On dodaje da je dobra zarada i od teladi, te da će iduće godine desetoro ostati za prodaju.

Badnjari svoje krave hrane najviše ispašom i kažu da nemaju velike troškove za stočnu hranu.

Ne posjeduju svoju zemlju, ali, kako je sve manje stoke u tom kraju, komšije im ustupaju za koševinu i ispašu livade i pašnjake, pa sijena ne može nedostajati.

Izvor: Poljoprivreda.ba