Domaćinstvo Josipa Barišića iz Bok Jankovca nadomak Gradiške, oduvijek je bilo otvoreno za ljude dobre volje. Ni jedna svetkovina niti značajniji rad u poljoprivredi ne može se zamisliti bez komšija, ali i gostiju iz regiona.

Tako je devet generacija unazad, otkada su Barišići došli u ovo pitomo posavsko mjesto.

Svinjokolj kod Josipa Barišića je priča za sebe. Osim sinova Željka i Tonija, supruge Ljerke, snaha Božane i Silvane, te četvero unučadi, tu su i brojni pomagači sa raznih strana.

Iz susjedne Slavonije došla je ženina rodbina. Neđo je glavni majstor, to je kod njih tradicija. Iz Zagreba su došli sestra i zet. Zet Josip je inače Jablaničanin,Hercegovac. Penzioner je, hobi mu je voćarsto, a ponešto odradi i na svinjokolju. On najviše vremena utroši za pričanje svojih zgoda i nezgoda.

Kaže Josip, u selu poznatiji kao Miško.

Svinjokolj  je u ovom domaćinstvu dugo pripremani običaj, kada se pored specijaliteta od svinjetine nudi i hladna i kuvana rakija, kuvano vino, domaći kolači, žganjci, kukuruza od domaćih bijelih kukuruza i drugi specijaliteti.

Od domaćih snaga tu su Dragoslav Trkulja, nadaleko poznatiji kao Čuveni, moj prika Zoran Račić i  kum Igor Barać. Danas smo zaklali pet tovljenika, težine od 140 do 250 kilograma. Biće kulena i kobasice, ali i čvaraka, masti, šunke i slanine.

I dok traje svinjokolj Miško pogleda prema gradu, nadajući se još jednoj turi gostiju iz Zagreba. Očekuje porodicu Zvonka Gubića, privrednika porijeklom iz ovoga sela.

Zvonko mi je tetak. Dobar je čovjek. Uvijek donese prvoklasno vino, razne mirođije i veliki je ljubitelj dobre priče i roštilja. Bez njega bi sve nekako bilo nedorečeno.

Priča Miško, pripremajući prošlogodišnji kulen i kobasice za doručak i ručak.

Za Božić ugosti pola sela

U ovoj kući svakodnevno se dočekuju ljudi dobronamjernici sa raznih strana. Poseban događaj je Božić, koji se svetkuje po katoličkim običajima. Toga dana u Barišića kući bude pedesetak godtiju. Osim komšija pravoslavaca, sa njima božićuju i muslimani i svima je potaman. Sve podsjeća na Jugoslaviju u malom.

Josip je nadaleko poznat i po svojim majstorlucima. Nekada je bio  majstor, a potom i poslovođa u poznatoj fabrici ‘Standard’. U svojoj radionici , nakon penzionisanja napravio je na desetine raznih mašina, za mljevenje i krunjenje kukuruza, mješanje stočne hrane, sječenje kolača, sušare za kukuruz, te veći broj čamaca, vesala i drugih predmeta. Kaže da uspješno radi poslove  razvrstane u 25 zanata.

Bravarija mi je primarno zanimanje, ali poznajem odlično i struju, vodoinstalacije, drvenariju, preciznu mehaniku, sve poljoprivredne radove, mehaniku i naravno mnoge ženske poslove. Oduvijek sam volio žene i one i dan-danas vole mene i raspituju se za moje zdravlje. Razmijenio sam sedmu deceniju života, ali planiram i živim kao da imam upola manje godina. Zbog toga se radujem većini poslova, a posebno svinjokolju, koji se u našoj kući  doživljava kao praznik.

Rekao je Josip Barišić iz Bok Jankovca kod Gradiške.

Boško Grgić

Izvor: www.agroportal.com

Na području grada Cazina u ovoj godini, prema trenutnim procjenama, biće proizvedeno oko 15 miliona litara mlijeka, čime će biti srušeni dosadašnji rekordi i pored niza ekonomskih poteškoća u agrarnom sektoru.

Po proizvodnji sirovog mlijeka, Cazin je već godinama vodeća lokalna zajednica i to ne samo na području Unsko-sanskog kantona, već u cijeloj Federaciji BiH.

Prema riječima Zuhada Porčića, predstavnika Općinske službe za poljoprivredu, aktuelni procesi migracija nisu zaobišli ni ovu poljoprivrednu granu, te se u posljednjih nekoliko godina bilježi smanjenje broja gazdinstava i neposrednih proizvođača mlijeka.

Nažalost, bilježimo smanjenje broja farmera, ali to se kompenzuje time da veći proizvođači uvećavaju vlastita gazdinstva, broj muznih grla, a samim time i obim proizvodnje.

Kazao je Porčić.

Prema njegovim riječima, jedan broj poljoprivrednika ugasio je proizvodnju i mahom se radi o ljudima koji su otišli na privremeni rad u inostranstvo.

Većinom su to farmeri koji su imali manja gazdisntva sa po nekoliko muznih grla, a zbog promjene politike poticaja i rasta troškova, veliki broj njih je odustao od proizvodnje mlijeka, jer im se to nije isplatilo. Politika poticaja sada preferira veće proizvođače.

Prema njegovim riječima, zadržavanju pozitivnog trenda, kada je riječ o proizvodnji mlijeka, doprinijela je i redovna isplata poticaja iz općinskog i kantonalnog budžeta.

Ove godine imali smo situaciju da je lokalna vlast iz gradskog budžeta uložila 400.000 maraka u poljoprivrednu proizvodnju. Od toga je 170.000 bilo namijenjeno proizvođačima mlijeka i sva ta sredstva su isplaćena uredno i na vrijeme.

Na području Cazina proizvodnjom mlijeka se bavi preko 1.000 domaćinstava, a najveći otkupljivač na ovom prostoru je mljekara “Meggle” iz Bihaća, koja veliki broj svojih proizvoda izvozi na inostrano tržište.

Izvor

Ko se jednom napije, vode sa Baščaršije…

O Bosni i Hercegovini mnogi su napisali lijepe tekstove, divne pjesme i iz naše zemlje su ponijeli najljepše utiske. No i pored toga što znamo u kakvoj zemlji živimo ili smo živjeli, uvijek nam je drago pročitati pohvale i lijepe riječi.

Posebno je to tako kad dolaze od uglednih medija koji znaju cijeniti lijepo i koje čitaju stotine miliona ljudi širom planete. A jedan takav je upravo britanski Telegraph. Njihov novinar i putnik istraživač Anthony Cooper je otkrio šta je sve pronašao u Bosni i Hercegovini, njenim ljepotama i znamenitostima.

Privlačne destinacije
“Posljednje stoljeće u bh. historiji je bilo burno, ali prošlo je više od 20 godina od početka rata na Balkanu, višestranog sukoba koji je nastao nakon raspada bivše Republike Jugoslavije. Srećom, vremena se mijenjaju”, napisao je Anthony Cooper za Telegraph.

“Stabilnost je vraćena i zemlja je sigurna sada, a kroz predivna mjesta ponovo je otkrivana od strane posjetilaca. Za putnike koje žele izbjeći horde, BiH ima lijepe i privlačne destinacije i izvan obnovljenih gradova – Sarajeva i Mostara. Ustvari, BiH brzo raste ka jednoj od najpoželjnijih evropskih destinacija zahvaljujući nepristupačnim vrhovima, brzim rijekama, gustim šumama i prostranom okolinom”, dodao je u svom tekstu.

Od 2012. godine, zemlja je već smještena u top 10 avanturističkih destinacija magazina National Geographica.

”Srž njene netaknute divljine su središnji Dinaridi, gdje okosnicu zemlje čine Bjelašnica i Nacionalni park Sutjeska koji više aktivnosti mogu ponuditi na otvorenom. Planina Bjelašnica, koja je ugostila Zimske olimpijske igre 1984. godine, ima uzvišene vrhove,, vodenice, tradicionalna sela i najvisočije selo u BiH – Lukomir. Nacionalni park Sutjeska dom je najvisočijeg vrha u zemlji – Maglića na visini od 2,386m (7,828 stopa).

Prije nekoliko godina, penjači su shvatili da Bosna nudi svježe i zahtjevne izazove. Prenj, nazvan bosanskim Himalajima, netaknuti je alpski dragulj sa preko 11 vrhova od 2.000 metara. Jedan od njih, Vjetreno brdo, prvi put je osvojen 2003. godine”, naglasio je novinar Telegrapha.

Planinski biciklizam
Avanturisti, zemlja brzo postaje top avanturistička destinacija sa Čvrsnicom, 40 kilometara sjeverno udaljena od Mostara, ima nekoliko platoa i više od 10 vrhova preko 2,000m, a najveći je Plcono sa 2,228mi stijena od 1,300m visine. Penjači će biti oduševljeni sa kvalitetama stijene i izborom od preko 80 ruta na Drežnici u neretvanskom kanjonu, 20 milja sjeverno od Mostara.

Kanjon Tijesno obiluje nepoznatim i uglavnom neimenovanim oblicima, a u augustu će se ovdje održati drugi festival penjanja.

Ako vam ovi vrhovi nisu dovoljno visoki, uvijek možete imati bolji pogled tako što ćete otići na paragliding sa Visočice iznad kanjona Rakitnice – gornje pritoke rijeke Neretve i jednog od najdubljih kanjona u Evropi.

Ljubitelji planinskog biciklizma također otkrivaju užitke u Bosni. Via Dinarica nudi neke odlične ture, ali Prenj je pogodan za MTBers sa velikim brojem ruta.

Bjelašnica je glavni skijaški obrt, samo sat vremena udaljen od Sarajeva, i sa savršenim stazama za spuštanje. Olimpijski biciklistički park je projekat u razvoju koji će uključivati oko 600km biciklističke staze. Danas se možete voziti sa Vrela Bosne (izvor rijeke Bosne), preko planine Igman do sela Babin Do.

Riječi znače
Banj Brdo je rekreativni centar pored Banje Luke, drugog najvećeg grada u BiH, sa fantastičnom besplatnom vožnjom. Daleko od gužve, postoji još mnogo destinacija na velikim rijekama, poput Une i Neretve, koje pružaju odlične usluge kajakarenja i raftinga.

Una, izvire ispod planine Strazbenice i plovi 210 kilometara uz hrvatsku granicu, kroz hrapave krajolike i guste šume, glavna je pritoka Save. Njene smaragdne vode pretvaraju se u nekim dijelovima u velike brzake. Tradicionalna Unska regata okupi više od 500 učesnika i više od hiljadu gledalaca svake godine iz cijele Evrope, pa čak i SAD-a.

Neretva izvire ispod Dinarskih planina i plovi 240km ispod famoznog Starog mosta u Mostaru do Jadranskog mora u Hrvatskoj, bivajući najdužom rijekom u regiji. Kanjoni između Glavatičeva i Konjica nude neke veoma izazovne vode. Za sve koji su u potrazi za novim uzbuđenjem, Bosna i Hercegovina bi trebala biti sljedeća destinacija na avanturističkoj karti”, isipisao je u svom tekstu Cooper. Hvala mu na lijepim riječima, znače nam mnogo, posebno u ovo vrijeme velikih napada koje naša domovina trpi iz susjedstva…

Izvor: bboy-news.info