Naslovnica Blog Stranica 875

ZAŠTO TREBA DA JEDETE KISELE KRASTAVCE

Kiseli krastavci čuvaju zdravlje creva, smanjuju šećer u krvi, a sok od kiselih krastavaca umiruje grčeve u mišićima.

Kiseli krastavci podstiču zdravlje crijeva, smanjuju šećer u krvi, a sok od kiselih krastavaca umiruje grčeve u mišićima. Kiseli krastavci sadrže veliku količinu vode, proteine, vrlo malo masnoće i prehrambena vlakna. Isto tako, ova kisela salata bogat je izvor minerala, među kojima su i gvožđe, kalijum, natrijum i fosfor. Sadrže i vitamine, poput vitamina C, A, B6, B12, riboflavin, niacin i tiamin.

Gotovo da i ne postoji domaćinstvo u čijem se frižideru ne krije barem jedna teglica kiselih krastavaca. I dok je salata od svježeg povrća prilog broj jedan, ove kisele poslastice i te kako bi trebalo da se nađu na vašem meniju. Povrće koje se uzgaja već hiljadama godina i danas je među omiljenim plodovima iz bašte. Za zimnicu se kiseli, a nekima je najslasniji u svežem obliku.

Krastavac sadrži visok udeo vode i obilje minerala (kalijum, magnezijum, mangan, molibden), pa je odličan za hidrataciju i detoksikaciju, uravnotežuje krvni pritisak, poboljšava probavu. Dobar je izvor koji pospešuje izbacivanje štetnih supstanci iz organizma. U krastavcima se nalaze i značajne količine vitamina A, vlakana i silicijum-dioksida, koji je važan za zdravlje kože.

Snažan su antioksidans

Štite tijelo od slobodnih radikala – nestabilnih hemikalija koje oštećuju ćelije u našem organizmu.

Dobar su probiotik

Balansiraju probavu i ubrzavaju stvaranje „dobrih“ bakterija, koje su ključne za zdravu probavu.

Čuvaju jetru

Osim što poboljšavaju probavu, kiseli krastavci štite i jetru, te joj pomažu da filtrira toksine iz organizma.

Sprečavaju nastanak čira na želucu

Čir je unutrašnja rana na zidu želuca, odnosno oštećenje membrane nastalo djelovanjem kiselina. Kiseli krastavci štite želudac i sprečavaju nastajanje čireva.

Pomažu kod dijabetesa

Istraživanje je pokazalo kako kiseli krastavci stabilizuju nivo hemoglobina – proteina u crvenim krvnim zrncima koji prenose kiseonik. Kiselost krastavaca pomaže u kontroli dijabetesa.

Sok od kiselih krastavaca

Ako volite kisele krastavce, za vas imamo dobru vijest! I sok od kiselih krastavaca može da bude dobar za zdravlje. Ako ste veoma žedni, žeđ će najbrže smiriti sok od krastavaca jer vam je potreban napitak koji sadrži natrijum i kalijum. Kako ovaj napitak sadrži oba elementa, osveženje ćete osetiti trenutno.

Pomozite „nemirnim nogama”

Sok od krastavaca tradicionalan je narodni lijek koji može pomoći u liječenju sindroma „nemirnih nogu”.

Ispijanje „kiselog soka” može da umiri grčeve u mišićima

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Medicina i nauka u sportu, pijuckanje kiselog soka od krastavaca djeluje na grčeve u mišićima kod muškaraca koji su dehidrirali.

Izvor: Magično bilje

Srbija dobila aplikaciju za otkrivanje opasnih hemikalija u proizvodima

Osvješćivanju kupaca mogla bi da pomogne aplikacija za mobilne telefone Scan4Chem, preko koje će korisnici moći da saznaju da li roba na rafovima sadrži neku od 201 supstance koje izazivaju zabrinutost po kriterijumima EU.
Ova aplikacija je već dostupna za korišćenje, a dio je projekta koji u Srbiji sprovodi Alternativa za bezbjednije hemikalije (Alhem), uz još 20 evropskih organizacija koje predvodi Državna agencija za životnu svojinu Njemačke. Ova organizacija okuplja hemičare i stručnjake koji imaju iskustva sa upravljanjem opasnim hemikalijama.
Supstance koje izazivaju zabrinutost inače se mogu naći u proizvodima za svakodnevnu upotrebu, koncentracija im je ograničena na 0,1%, a njihov uticaj na zdravlje može biti kancerogen, mutagen i toksičan za reprodukciju.

– Najpoznatije među ovim supstancama su ftalati, koji su česti u proizvodima od plastike, usporivači gorenja u sunđerastim dijelovima namještaja i recikliranoj plastici, bisfenol A, koji se može naći u plastičnim bocama za vodu, i perfluorovane supstance, česte u nepromočivoj odjeći i oštećenom posuđu od teflona – navela je programska direktorka Alhema Jasminka Ranđelović.

Na koji način će ova aplikacija biti od koristi potrošačima?
Kako su objasnili u ovoj organizaciji, bitno je da korisnici što češće skeniraju barkod proizvoda (ili unošenjem podataka dostupnih na deklaraciji) i na taj način pošalju snabdjevaču ili proizvođaču upit o tome da li sadrži neku od opasnih hemikalija.
Prema Zakonu o hemikalijama, koji je već devet godina na snazi u Srbiji, snabdjevač je dužan da na taj zahtjev odgovori u roku od 30 dana. Potrošač, prema odredbama Člana 27. Zakona o hemikalijama, ima pravo na informaciju o prisustvu supstanci koje izazivaju zabrinutost u proizvodu ukoliko je njihova koncentracija iznad 0,1%.
Masovno korišćenje ove aplikacije, osim dobijanja informacije o robi koja se kupuje, trebalo bi da stvori i veliku bazu podataka o sastavu proizvoda različitih kompanija. Ali niko ne očekuje da će to ići lako. Zato je i potrebno da se stvara pritisak na kompanije kako bi one vremenom shvatile da je jednostavnije da same izlaze s podacima o sastavu proizvoda i smanje upotrebu štetnih supstanci i zamijene ih bezbjednijim alternativama.
Aplikacija se istovremeno pojavljuje na 13 jezika, od kojih je Srbija jedina zemlja van EU koja je uključena u ovaj projekat za ostvarivanje prava građana koji imaju pravo da bi biraju zdravu robu kada kupuju.
– Aplikacija je adaptirana za naše tržište. Naše iskustvo, pošto smo već slali pisma kompanijama, pokazalo je da će se onaj ko odgovori u roku dvije nedjelje i obratiti potrošaču, dok drugi neće ni odgovoriti. Primjetili smo da su oni koji su se odazvali uglavnom kompanije čiji proizvodi ne sadrže štetne hemikalije – rekla je Jelena Milić iz Alhema.U ovoj organizaciji kažu da se sve ovo odnosi na hemikalije za koje je dokazano da imaju štetno dejstvo i koje su ušle u proceduru za zabranu. Taj postupak traje dugo, ali u tom vremenu potrošač ima, po propisima, pravo da zna gdje su te supstance prisutne.

Prema onlajn istraživanju Alhema sa početka ove godine, 90% ispitanika je svjesno problema, a različiti stepeni zabrinutosti postoje kod ukupno 72%. Polovina anketiranih odgovorila je da ne zna koji proizvodi mogu biti rizični i zašto, a više od 8% se izjasnilo da bi koristili aplikaciju kako bi saznali da li proizvodi sadrže supstance koje izazivaju zabrinutost.

Izvor: Politika

Domaće rakije često mogu da „zamirišu” na plastiku

Uzrok toga su najčešće sirove vrste plastike, od kojih se prave vrioni, ili sudovi za odležavanje destilata koji su, inače, predviđeni za korišćenje u industriji, a ne za čuvanje prehrambenih artikala i alkoholnih pića.

Takva burad u dodiru sa alkoholom nepriajtan miris i ukus lako otpuštaju u rakiju, koja time postaje neuporebljiva za piće.

Nešto boljeg kvaliteta su specijalne vrste sudova i buradi predviđeni za korišćenje u prehrambenoj industriji (za sirće, kupus i drugo). Oni, međutim mogu samo privremeno da posluže za vrenje i držanje – starenje alkoholnih pića, pošto će vremenom doći do rastvaranja štetnih sastojaka sudova i ekstrakcije mirisa. Tako će alkoholna pića, više ili manje, biti neupotrebljiva za piće.

Izvor: Domaćinska kuća

Mliječni proizvodi mogu negativno da utiču na zdravlje

Ljudi koji piju mnogo mlijeka i jogurta i jedu dosta sira ne moraju nužno da žive duže od onih koji to ne rade, pokazuje nedavno istraživanje.

Naučnici su proučili podatke o konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda kod više od 168.000 žena i više od 49.000 muškaraca u SAD zaposlenih u zdravstvu koji nisu do tada bolovali od srčanih bolesti ili karcinoma. Tokom oko tri decenije, koliko su praćeni, preminulo je ukupno 51.438 osoba.

U poređenju s ljudima koji su unosili najmanje mliječnih proizvoda, prosečno 0,8 porcija dnevno, oni koji su jeli najviše mliječnih proizvoda, prosječno 4,2 porcije dnevno, imali su 7 odsto veće šanse da umru tokom posmatranog razdoblja.

Oni koji su po konzumaciji mliječnih proizvoda bili negdje na sredini s oko tri porcije dnevno imali su podjednake šanse da dožive kraj studije kao i grupa koja je konzumirala najmanje količine mliječnih proizvoda.

„Ukupni unos mliječnih proizvoda nije bio povezan s manjim rizikom od ukupnog mortaliteta“, napisao je tim predvođen autorom Mingom Dingom s harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu u časopisu BMJ.

Neka ranija istraživanja povezivala su konzumiranje mliječnih proizvoda s nešto nižim rizikom od niza zdravstvenih problema među kojima su i povišeni krvni pritisak, dijabetes, srčane bolesti i neke vrste karcinoma, navode autori istraživanja. Ali i povećana konzumacija mlečnih proizvoda bila je povezana s povećanim rizikom od nekih vrsta karcinoma.

Mliječni se proizvodi mnogo konzumiraju širom sveta i važan su izvor bjelančevina, vitamina D i kalcijuma, navode autori istraživanja. Mliječni proizvodi takođe mogu da sadrže zasićene masti i holesterol, koji mogu negativno da utiču na zdravlje, ističu naučnici.

Istraživanje je utvrdilo da je bilo manje vjerovatno da će ispitanici koji su konzumirali najviše mliječnih proizvoda konzumirati alkohol i pušiti i bili su fizički aktivniji od onih koji su unosili najmanje mlečnih proizvoda u ishrani.

U nekim se slučajevima činilo da vrsta mliječnih proizvoda utiče na mortalitet. Veći unos nemasnog mlijeka, na primer, bio je povezan s nešto većim rizikom od smrti od svih uzroka kao i s većim izgledima smrti od srčanih bolesti ili raka debelog crijeva i rektuma. Punomasno mlijeko bilo je povezano s većim rizikom od smrti od svih uzroka kao i kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Nije utvrđeno da sir i jogurt utiču na dugovječnost.

Ljudi koji su jednu porciju mliječnih proizvoda dnevno zamijenili orašastim plodovima i mahunarkama imali su 14 odsto manje šanse da umru tokom istraživanja.

Zamjena jedne porcije mliječnih proizvoda jednom porcijom cijelih žitarica bila je povezana s 11 odsto manjim rizikom od smrti tokom istraživanja.

No, zamjena jedne porcije mliječnih proizvoda jednom porcijom crvenog ili prerađenog mesa bila je povezana s pet odsto većim rizikom od smrti tokom studije.

Iako studija ima ograničenja, jer ispitanici ne predstavljaju reprezentativni uzorak čitavog stanovništva, rezultati sugerišu da umjerena konzumacija mliječnih prozivoda može da omogući duži život, u zavisnosti od toga šta je još u ishrani ljudi, zaključuje tim.

„Dve porcije mliječnih proizvoda dnevno povezane su s najmanjim kardiovaskularnim mortalitetom, ali veći unos od toga povezan je s nešto višim mortalitetom, posebno od karcinoma“, zaključuju naučnici.

Izvor: Nezavisne Novine

Najveće žrtve predrasuda: 5 zanimljivosti o crnim mačkama

Nepravedno optužene, crne mace vjekovima su proživljavale progon i torturu. Međutim, u mnogim zemljama svijeta crne mačke smatraju se amajlijama i daruju se kako bi donijele sreću, novac, uspjeh, sigurnost.

Crne mačke su najveće žrtve predrasuda, iako je jedino po čemu se izdvajaju zapravo samo boja njihovog krzna.

Ovo su samo neke od zanimljivosti o ovim slatkim macama:

1. CRNE MAČKE SE SMATRAJU NAJBOLJIM PRIJATELJIMA MORNARA

Mačke su bile rado viđene na brodovima kako bi hvatale miševe, ali mornari su uglavnom preferirali crne mačke vjerujući da donose sreću i da će im osigurati bezbedan povratak kući.

2. SVE CRNE MAČKE SU U STVARI TAMNO PLAVE

Na odgovarajućem svijetlu nijanse dlake crnih mačaka variraju od crne kao ugalj, sivo-crne do braon-crne. Postoje 22 razlačite vrste crnih mačaka, a jedina zvanično priznata je bombajska rasa čija pigmentacija crne dlake je mnogo veća kod mužjaka nego kod ženki, a visok nivo melanina u pigmentu prouzrokuje žute oči.

3. EGIPĆANI SU IH OBOŽAVALI KAO BOGOVE

Stari Egipćani su izrazito cenili crne mačke. Jedna od najpoznatijih figura crne mačke iz tog doba je Bastet, poznata kao Mačija boginja. Za sve crne mačke koje su lutale gradovima smatralo se da su reinkarnacija te boginje. Svatko ko bi naneo štetu crnoj mački bio bi kažnjen!

4. IMAJU SVOJ DAN

Malo njih zna da se 17. avgusta proslavlja Svjetski dan crnih mačaka. Ovaj dan ustanovljen je kako bi se odala počast ovim prelijepim mačkama o koje smo se kroz vjekove mnogo ogrešili zahvaljujući predrasudama i sujeverjima.

5. VERUJE SE DA ODRŽAVAJU SREĆAN BRAK

U Midlandsu (Velika Britanija) vjeruju da je crna mačka povezana sa srećnim brakom, te su crne mace često naslikane na pozivnicama za vjenčanje, karticama za mladence, kao i drugim ukrasima povezanim s venčanjem.

Izvor: National Geographic

Medena čarolija: Pretvorite čaj ili tinkturu u sirup protiv kašlja

Ljekovito bilje poput kadulje, trputca, majčine dušice ili ružmarina možete upotrijebiti za izradu brzih sirupa, a u nedostatku bilja možete posegnuti za zimskim povrćem poput crne rotkve

Sirupi se upotrebljavaju kako bi se prikrio neugodan okus bilja, posebno djeci, i da se lijekovi protiv kašlja lakše uzimaju. Najbolje je pridržavati se recepata navedenih uz odabranu biljku, no možete se poslužiti i univerzalnim receptom. Lagano kuhajte 500 ml odabranog čaja s 2-4 jušne žlice (20-60 ml) meda dok se mješavina ne zgusne i postane slična sirupu. Čuvajte u hladnjaku. Ova mješavina neće se očuvati tako dugo kao sirup na bazi šećera, no mnogo je zdravija. Sirup od biljne tinkture Kako biste tinkturu pretvorili u sirup, najprije zagrijte 570 ml vode s 4-6 jušnih žlica meda i miješajte dok mješavina ne počne kuhati. Uklonite s plamena. Dodajte 1 dio tinkture na 3 dijela sirupa. Čuvajte u hladnjaku.

Biljni ‘namaz’ Sitni biljni prah tradicionalno se najčešće miješa s medom. Narežite na manje dijelove velike sušene dijelove bilja, poput korijenja, grana ili debelih stabljika, a zatim ih zdrobite u mužaru ili mlincu za kavu. To možete napraviti i s lišćem i cvijećem.

Med od bundeve
Izrežite vrhove zrele bundeve i uklonite sjemenke i vlakna. U rupu koju ste izdubili naspite med (ili šećer) i poklopite vrhom bundeve. Ostavite da odstoji deset dana na hladnome mjestu – u međuvremenu će se šećer otopiti. Dobiveni pripravak najbolje je čuvati u hladnjaku u čistoj staklenci s poklopcem najdulje mjesec dana. Kako biste ga dulje sačuvali, možete ga prokuhati dok se ne zgusne, ali u tom slučaju izgubit će se dio korisnih sastojaka. Možete ga jesti kao poslasticu, od dvije do tri žlice na dan ili s njim zasladiti čaj. Zbog velikog sadržaja vitamina i karotena, ovaj med ojačava imunitet. Zahvaljujući svojem blago laksativnom i diuretskom djelovanju, odličan je izbor kod problema kroničnog zatvora i različitih oboljenja debelog crijeva. Posebno je djelotvoran kod izlučivanja žuči i problema s jetrom i bubrezima, a dobar je izbor i za osobe s povišenim kolesterolom. Smatra se i prirodnim lijekom za mokraćne puteve.

Sirup od crne rotkve

Crnoj rotkvi odrežite gornji dio kao poklopac, a unutrašnjost izdubite tako da dobijete ‘posudu’ debljine od 1 do 1,5 cm. U udubinu stavite žlicu cvjetnog meda i ostavite da poklopljeno odstoji dok ne nastane sirup (od četiri do pet sati). Kad potrošite sirup, ponavljajte postupak dok se rotkva ne smežura. Uzimajte po žlicu triput na dan. Učinkovit je protiv bronhitisa, osobito kod djece.

Sirup od čuvarkuće

Uberite 100 g svježih listova čuvarkuće, sameljite ih, pomiješajte sa šećerom i ostavite da odstoji nekoliko sati na toplom dok se šećer ne rastopi. Dodajte 100 g meda i kremasto umiješajte. Sirup ulijte u staklenku i čuvajte na hladnom. Uzimajte 2 puta na dan po 1 žličicu sirupa, ujutro na prazan želudac i navečer prije spavanja. Čisti krv, jača organizam i pomaže kod srčanih smetnji.

Izvor: 24h

John Deere i Volocopter predstavili mega dron za poljoprivredu /VIDEO/

John Deere i Volocopter predstavili su VoloDrone – mega dron za poljoprivredu. Ova prva velika poljoprivredna bespilotna letjelica rezultat je saradnje Johna Deera, koji donosi znanje o poljoprivredi, i pionira Urban Air Mobility Volocopter.

Veliki dronovi postaju sve važniji, ne samo u području logistike, već i u putničkom prometu. Istovremeno, mali dronovi se već koriste u poljoprivredi kako bi dali uvid u stanje polja, moguću bolest usjeva, nedostatak vode ili đubriva.

S potencijalnim opterećenjem od 200 kg, VoloDrone može da pokrije ogromno područje, posebno u teškim radnim uslovima.

VoloDrone pokreće 18 rotora ukupnog promera 9,2 m, a odlikuje se potpuno električnim pogonom koristeći litijum-jonske baterije koje su zamjenljive. Jedno punjenje baterije omogućuje vrijeme leta do 30 minuta, a VoloDronom se može upravljati daljinskim ili automatski, na unaprijed programiranom putu.

Okvir drona opremljen je fleksibilnim standardiziranim sistemom pričvršćivanja korisnog tereta. To znači da se na okvir mogu ugraditi različiti uređaji, u zavisnosti od primjene. Za zaštitu usjeva, dron je opremljen s dva rezervoara, pumpom i šipkom za prskanje. Zahvaljujući maloj visini leta bespilotne letjelice, može se postići vrlo velika pokrivenost područja do 6ha/sat i poboljšati upravljanje prskanjem. Zbog velike fleksibilnosti i GPS kontrole, mogući su i selektivniji tretmani u području.

Tokom sljedeće vegetacijske sezone biće sprovedeno odgovarajuće ispitivanje leta, kako bi dron što prije izašao na tržište.

Izvor: Agroklub

Beč će od božićnih jelki proizvoditi električnu i toplotnu energiju

Svake godine se u Beču prije Božića proda oko 400.000 prazničnih jelki. Jelke koje za vrijeme Božića i Nove godine ukrašavaju domove u Beču se poslije praznika termički obrađuju i koriste za proizvodnju struje i toplotne energije.
Na mnogobrojnim prodajnim mjestima austrijske prijestolnice drveće je dostupno u svim vrstama i veličinama – od domaće jele do danske smreke.
Na bečkim štandovima ukrasno drveće se obično može kupiti direktno od lokalnog proizvođača. Preferira se obična jela zbog svoje jake boje i zbog relativno tupih iglica. Miris četinjača, međutim, izraženiji je u smreci.
Ukupno 294 prodajna mjesta biće otvorena od 8 do 20 sati sve do 24. decembra. Osim jelki tu se prodaju i grmlje, grančice imele i ukrasi.
Tržišni ured kontroliše raspodjelu prodajnih mjesta, reguliše cijene i poštivanje odobrene veličine.
Nakon praznika, od 27. decembra, Bečlije će imati na raspolaganju više od 500 sabirnih mjesta za odlaganje jelki, čime se bavi služba magistratskog odjela MA 48.
Na ovaj način se u Beču ukrasna drvca odlažu još od 1990. godine.
Javno preduzeće Wien Energie koristi energiju dobijenu tolotnomm obradom jelki za proizvodnju električne energije i opskrbu domaćinstava grijanjem.
Energijom dobijenom obradom jelki se jedan mjesec dana može opskrbiti oko 1.060 domaćinstava strujom i oko 2.470 domaćinstava grijanjem.

Goveda otporna na bolesti, mlijeko kvalitetnije – Prijeti nestanak autohtonim bušama

Na prostranom imanju, smještenom ispod planinskih visova Grmeč planine, u Gornjoj Sanici, nadomak Ključa, može se vidjeti rijedak prizor stada buša.

Imanje i goveda pripadaju Mujagi Selmanu, prosvjetnom radniku u penziji, koji se već decenijama iz hobija bavi uzgojem autohtonih vrsta životinja karakterističnih za naše podneblje. Selman kaže kako su buše autohtona vrsta goveda, a smatra se kako su ih uzgajali još stari Iliri.

– Zbog neselektivnog uvoza i ukrštanja, domaćem govedu prijeti nestanak. Naši poljoprivrednici više cijene uvozne pasmine, tako da rapidno opada broj buša na našim prostorima – smatra ovaj uzgajivač.

Kaže kako se one danas mahom mogu pronaći u zabačenim planinskim područjima, gdje su uzgojne prilike ekstenzivne, a glavni izvori hrane su planinski pašnjaci.

U težnji da se dobije što više mlijeka, na ostalim područjima najčešće se javljaju križanci buše s pasminama sivog alpskog i smeđeg goveda.

Ističe kako se radi o vrlo izdržljivom govedu koje je znatno otpornije na klimatske uslove i životinjske bolesti od plemenitih pasmina.

– Ono što je karakteristično jeste da drugi više cijene ono što je naše, nego mi sami. Tako je i u ovom slučaju. Naši poljoprivrednici su potpuno okrenuti uzgoju stranih i uvoznih pasmina – rekao je Selman za Nezavisne.

Inače, ova goveda su otporna na sve vrste bolesti, niskog su rasta i manje tjelesne mase. Njihovo mlijeko je kvalitetnije od mlijeka ostalih vrsta goveda, jer u sebi ima mnogo više masnoće pa je pogodno za proizvodnju kvalitetnog kravljeg sira.

Selman uzgaja i autohtone bikove, koji važe za nenadmašne borce i bodače te su poznati po svojoj snazi i izdržljivosti.

U organizaciji Kluba ljubitelja bosanskog bika, čiji je jedan od osnivača, svake godine se u blizini Gornje Sanice održava tradicionalna korida.

Izvor: Nezavisne Novine

PIJE SE DVA PUTA DNEVNO I ČINI ČUDO ZA TIJELO – Ova biljka će vas oduševiti

U poslednje vrijeme kod nas se sve češće priča o aceroli i njenim blagotvornim svojstvima koje ima na naše zdravlje. Puni nevjerice, odlučili smo da saznamo više podataka o ovim crvenim bobicama i moramo priznati da smo se zaista iznenadili.

Za početak, ova žbunasta biljka potiče iz južne i centralne Amerike, iako se danas uzgaja širom svijeta, a najviše u Indiji. Poznata je i pod nadimcima karipska, barbadoska i tropska trešnja.

Za njene bobice kažu da, od sveg voća na svijetu, u sebi sadrže najvišu koncentraciju vitamina C, ali i da su bogate vitaminima A, B1, B2 i B3, karotenima i bioflavonoidima, što acerolu čini jednom od najmoćnijih antioksidanasa u prirodi.

Da bi postigla pun efekat na naše zdravlje, najbolje ju je uzimati uz prirodna vlakna, kao i kultura iz jogurta, koje ne samo da podstiču naše varenje, već imaju i važnu ulogu u jačanju imunog sistema.

Upravo ova kombinacija je baš ono što nam preko potrebno u hladnijim mjesecima, kada na sve strane na nas vrebaju virusi i drugi opasni bacili.

Ovih dana iz Imlek porodice stigla nam je potpuno nova linija Balans+ IMUNO jogurta, koji u sebi sadrže sve preko potrebne nutrijente važne za prevenciju viroza.

Ako ove jogurte budemo redovno konzumirali, dva puta dnevno, oni će nam pomoći u naporima da se nijednom ne razbolimo ove zime. Oni imaju jedinstvenu i, prije svega prirodnu, formulu. Bogati su vitaminima B6, B12 i D3, koji doprinose održavanju i jačanju normalne funkcije imunog sistema. U ovoj liniji nalaze se Balans+ IMUNO jogurti u ekološkom kartonskim pakovanjima.

Međutim, nama se posebno dopao voćni jogurt jagoda acerola. I to ne samo zbog toga što je zaista fantastičnog ukusa, već što znamo da nas vitamin C i drugi moćni sastojci acerole dodatno čuvaju od prehlade i gripa.

Izvor: Srbija Danas