Turska je tokom 2019. godine zaradila oko 2,3 milijarde dolara od izvoza lješnika širom svijeta.

Iljas Edip Sevinc, predsjednik Udruženja izvoznika oraha i orašastih plodova Turske (KFMIB), izjavio je da je iz te zemlje prošle godine izvezeno oko 319.772 tona lješnika.

„Ovo je najviše u istoriji Turske kada je riječ o izvozu lješnika“, kazao je Sevinc.

Istakao je kako je to 14,5 procenata više, količinski, i 24 odsto u smislu novčane dobiti, u odnosu na 2018. godin, prenijela je Agencija Anadolija (AA).

Navodeći da ovaj uspjeh nikako nije slučajnost, istakao je da turski privrednici naporno rade kako bi zadovoljili enormnu potražnju za lešnicima na svim svjetskim tržištima.

Naglasio je da je posljednjih godina posebno porastao izvoz lješnika na kinesko tržište.

„Samo Kina je 2019. godine iz Turske uvezla 11.180 tona lješnika u vrijednosti od oko 87,2 miliona dolara. Ovim se Kina svrstala na šesto mjesto najvećih uvoznika lješnika. Vjerujemo da će Kina narednih godina biti na trećem mjestu ove liste, odmah iza Njemačke i Italije“, kazao je Sevinc.

Na kraju je istakao kako svi dosadašnji pokazatelji govore da će Turska u 2020. godini dodatno povećati izvoz lješnika.

Izvor: Akta

Monitoringom prisustva salmonele kod žive peradi bilo je obuhvaćeno 29 farmi u KS-u

Po nalogu kantonalne veterinarske inspekcije, zbog prisustva salmonele u posljednja četiri mjeseca 2019. je na sanitarno klanje sa tri farme tovne peradi u KS-u upućeno 20.436 brojlera. Monitoringom prisustva salmonela kod žive peradi bilo je obuhvaćeno 29 farmi, od čega 22 farme tovne peradi, te sedam farmi koka nosilica.

U okviru provedenog monitoringa veterinarski inspektori su, za potrebe službenog uzorkovanja, radi laboratorijskih ispitivanja uzeli 108 uzoraka dijagnostičkog materijala, od kojih je kod njih 5,55 posto potvrđeno prisustvo salmonele enteritidis. S ciljem sprečavanja rizika po javno zdravstvo na tri sporne farme provedene su pooštrene biosigurnosne mjere, dezinfekcija prostora i opreme na farmama, zbrinjavanje stajnjaka i prostirke, te ostale propisane mjere.

Osim toga, Inspektorat veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove uzeo je 165 uzoraka mesa peradi i mesnih proizvoda od peradi, kao i 36 uzoraka konzumnih jaja u proizvodnji i prometu u KS-u, u kojima nije potvrđeno prisustvo salmonele.

– Podsjećamo sve subjekte u poslovanju sa hranom na obavezu provođenja općih i posebnih mjera higijene u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, u skladu sa principima HACCP sistema. Istovremeno, potrošače napominjemo da je nužno, prilikom pripreme i upotrebe hrane, održavati zavidnu razinu lične higijene, te osigurati adekvatnu termičku obradu namirnica prije konzumacije, a posebno pilećeg mesa i jaja, naveli su iz KUIP-a.

Izvor: Oslobođenje

Razvoju poljoprivrede u Republici Srpskoj ozbiljne probleme stvaraju sve esktremnije vremenske nepogode zbog čega se izdvajaju velika sredstva za izgradnju sistema za navodnjavanje, podstiče postavljanje protivgradnih mreža i jača “Protivgradna preventiva”, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić.

Farmeri iz Bosne i Hercegovine traže da dizel gorivo za poljoprivrednu proizvodnju bude oslobođeno od plaćanja akcize i putarine, kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije i CEFTA.

Naglašavaju da se, od kako se počeo primjenjivati Sporazum o stabilizaciji pridruživanja sa EU i sporazum CEFTA, poljoprivredni proizvođači u BiH nalaze u nepovoljnoj konkuretnoj poziciji.

– Pomenutim sporazumom tržište BiH je potpuno otvoreno za poljoprivredne proizvode. Tačnije, hrana se uvozi bez ikakvih carinskih obaveza što znači da je tržište BiH pod istim uslovima dostupno i proizvođačima iz BiH  i proizvođačima EU i zemljama CEFTA sporazuma – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH Vladimir Usorac.

Ističe da se, prilikom potpisivanja pomenutih sporazuma, moralo voditi računa o tome da se proizvođačima iz BiH moraju obezbijediti isti uslovi za proizvodnju kao što imaju proizvođači u EU i zemljama CEFTA.

– Pošto je proizvođačima iz EU dizel gorivo, koje se troši u svrhu poljoprivredne proizvodnje, oslobođeno plaćanja putarine i akcize, smatramo da je to trebalo učiniti odavno i proizvođačima u BiH. Kako je u BiH oslobođeno plaćanje akciza i putarina na dizel gorivo koje se troši za potrebe željeznica, avio saobraćaja i kamenoloma, smatramo da je to trebalo biti učinjeno prije za poljoprivredu, nego za one djelatnosti koje su daleko profitabilnije – kaže Usorac.

Dodaje da zahtjev farmera treba u što kraćem roku pozitivno riješiti, kako i dalje ne bi trpjeli teret nelojalne konkurencije.

– Što se tiče količina, one moraju biti definisane po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta i po grlima stoke. Krajnje je vrijeme da se ovaj problem riješi kako ne bi proizvođači i dalje bili ugroženi u uslovima proizvodnje u odnosu na proizvođače EU i zemljama CEFTA – poručuje Usorac.

Ističe da vrijednost goriva koje je potrebno u BiH iznosi oko 20 miliona KM.

– To je za poljoprivredu veoma veliki iznos, i pored toga što u RS imamo regres goriva za poljoprivredu, koji je daleko manji od stvarnih potreba – naglašava Usorac.

Izvor: SrpskaInfo

Želimo da poljoprivrednici na vrijeme mogu planirati godinu i eventualno po potrebi preorijentisati svoju proizvodnju, kazao je Aleksandar Macanović portparol Ministarstva poljoprivrede RS.

Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u ovoj godini je 173.139.931,50 litara.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu (Narodne novine“ br. 1/2019) dana 4. siječnja 2020. godine poljoprivrednicima na kartice plavog goriva dodijelila količine plavog dizela za potrošnju u 2020. godini.

Ukupan broj OPG-a/PG-a kojima je na kartice plavog goriva dodijeljena količina plavog dizela za potrošnju u 2020. godini je 97.200.

Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u 2020. godini je 173.139.931,50 litara.

Pregled dodijeljene količine plavog dizela prema potpori:

Izvor: Agroklub