Naslovnica Blog Stranica 850

Ogorčeni mljekar Mario Beclin: ‘Svaki drugi dan prolijevam 50 litara mlijeka jer nekome smeta moj pas’

Nesvakidašnja situacija nastala je posljednjih desetak dana u križevačkom selu Donjem Dubovcu na porodičnom gazdinstvu Maria Beclina. Naime, on od utorka, 7. januara svaki drugi dan baca oko 50 litara svježeg, kvalitetnog mlijeka. No, razlog zbog kojeg to čini uistinu  je nevjerojatan.

Kako kaže, problem je njegov pas bernardinac Amigo. Kao dugogodišnji kooperant Dukata redovno je predavao mlijeko i cisterna je dolazila. Saradnja je bila dobra, trajala godinama, a onda se promijenio termin dolaska Dukatovih sakupljača. Počeli su stizati tokom noći.

– Kako su mi rekli momci koji su dolazili, bojali su se psa koji je lajao i nisu htjeli ulaziti u dvorište. Naravno, dok sam to rekao nadležnima u Dukatu nisu mi htjeli to potvrditi i za nekoliko dana nakon što sam im poslao službeno upit zašto više ne dolaze po mlijeko, odgovorili su nam kako je to zbog racionalizacije – objasnio je Mario koji je ogorčen što je do ovoga došlo.

Na svojoj farmi ukupno ima 12 krava i svakog drugog dana prikupi oko 50 kg mlijeka. Kaže kako je to isto mlijeko do prije par dana bez problema predavao mljekari pa je riječ o ispravnom i kvalitetnom proizvodu s kojim sada nema kuda. Također, već nekih sedam godina posjeduju i laktofriz.

– Kupili smo par telčeka pa njima dio mlijeka dajemo, ali svejedno ne možemo tolike količine iskoristiti. Bacamo mlijeko! Zovemo i ljude da si dođu besplatno po mlijeko koliko hoću jer prodavati ne smijemo, a opet bolje da neko to koristi nego da ode u zemlju – zaključio je.

Komentar cijele situacije zatražili smo i od prozvanog Dukata. Zanimalo nas je jesu li tačni navodi oko psa, odnosno koji su tačno uzroci ukidanja spomenutog punkta za sakupljanje mlijeka jer kako saznajemo, u okolini se mlijeko i dalje uzima. Također, pitali smo je li moguća neka vrsta naknadne obnove saradnje s Beclinovim gospodarstvom, no do zaključenja članka nismo dobili odgovor.

Ako stigne, objavit ćemo ga u potpunosti.

Izvor: Prigorski.hr

ČIME OČISTITI PLUĆA PUŠAČA

Pušači su najčešće žrtve raka pluća i zbog svoje navike moraju više paziti na svoje zdravlje
Istraživanja pokazuju da jedna od deset odraslih osoba svake godine umire od raka pluća. Bez sumnje, među njima je najviše pušača, koji zbog svoje navike moraju više paziti na zdravlje svojih pluća. Ovo je deset namirnica koje svojim djelovanjem čiste pluća i imaju blagotvorni učinak na njih:
1. Grejp Konzumiranje jednog do četiri grejpa tjedno smanjuje šansu od raka respiratornih organa.
2. Brazilski oraščići Brazilski oraščići bogati su selenom i vitaminom E i smanjuju rizik od raka pluća.
3. Luk Antioksidansi prisutni u luku čiste pluća od toksina izazvanih pušenjem.
4. Voda Pijte osam čaša vode dnevno.
5. Sok od mrkve Popijte 300ml soka od mrkve dok doručkujete.Sok od mrkve pomaže alkaliziranju organizma.
6. Đumbir Đumbir pomaže u uklanjanju sluzi koja nastaje unošenjem mliječnih proizvoda, pšenice i soje. Takođe sadrži i antioksidanse koji će ukloniti toksine izazvane pušenjem.
7. Biljni čaj Biljni čaj će potaknuti vaša crijeva da ‘se rješe’ toksina.
8. Sok od brusnice Pijte svakog dana 400ml soka od brusnice prije odlaska na spavanje. Ovaj sok eliminira bakterije u plućima koje izazivaju infekcije.
9. Sok od ananasa Pijte 300ml cijeđenog soka od ananasa jer sadrži antioksidanse koji su korisni za naš respiratorni sustav.
10. Topla voda i limun Iscijedite dva limuna u toplu vodu i popijte prije doručka.

Izvor: Novosti 

PRIRODNA ZAMJENA ZA SEDATIVE – AŠVAGANDA

Ašvaganda je biljka porijeklom iz Indije, a povoljno djeluje zglobove, poboljšava rad mozga i ima antikancerogeni efekat.

Ašvaganda pomaže organizmu u periodima jakog stresa i sve više dobija na popularnosti zbog svojih jedinstvenih zdravstvenih svojstava.

Ova biljka odličan je antioksidans, antidepresiv, snižava krvni pritisak, olakšava učenje i dodaje energiju.
Ašvaganda je popularna biljka koja se koristi u Ajurvedi i često je nazivaju „stabilizatorom raspoloženja“. Takođe je cijene i sportisti jer poboljšava efikasnost tijela i jača zglobove.
Ova biljka se adaptogen, što znači da pomaže u stanjima ekstremne mentalne i fizičke napetosti. Pored toga, jača fizičke performanse, psihomotornu koordinaciju i smanjuje vrijeme reakcije. Obezbjeđuje pravilnu ishranu tkiva, posebno mišića i kostiju.
Široko se koristi kao sedativ, smirujuće sredstvo i donosi zdrav san, npr. nakon stresnih situacija.
Pomoć je kod depresija, anksioznosti i neuroza. Sprječava bolesti izazvane stresom.
Podržava liječenje hipertenzije, dijabetesa tipa II i hroničnog umora.
Plodovi povoljno utiču na krvni sistem i poboljšavaju prodor hranljivih sastojaka u ćelije.

Takođe ima podmlađujuće dejstvo.

Pored toga, poboljšava pamćenje, seksualni učinak i sprječava opadanje kose, jača imuni sistem i regulišu endokrini sistem.
Ašvaganda se preporučuje zbog nedostatka gvožđa (u slučaju anemije). To je biljka sa visokim sadržajem gvožđa, koja povećava nivo hemoglobina u krvi, zahvaljujući čemu utiče na pravilnu oksigenaciju tijela i na njegov pravilan rad.
Ašvaganda je na tržištu dostupna uglavnom u obliku praha i ulja od ekstrakta korijena ove biljke.
Korisne efekte ove biljke primijetićete već nakon nekoliko nedelja upotrebe.
Ašvaganda u obliku ulja ima posebno podmlađujuće dejstvo, jer povećava elastičnost kože.
Ne preporučuje za konzumiranje trudnicama i ljudima koji uzimaju određene lijekove: sedative, hipnotike, antiepileptike. Za druge lijekove i hronične bolesti, konsultujte se sa ljekarom oko uzimanja ove biljke.

Izvor: Magično bilje

PROČITAJTE:

Taheebo čaj – Ovaj čaj se koristi za liječenje širokog spektra infekcija

Ovako kombinujte ČAJEVE i iskoristićete sva ljekovita svojstva biljaka!

Sve o KOPRIVI – Uzgoj, branje, sušenje, priprema za lijek i upotreba u vrtu

Kako da sami napravite jeftin plastenik?

Plastenik, manji ili veći možete kupiti, ali i napraviti. Ako ga sami uz pomoć prijatelja pravite, koštat će vas znatno jeftinije. Osim izbora mjesta za postavljanje plastenika, obratite pažnju i na izbor konstrukcije (metalne ili plastične) i debljinu folije.

Posljednjih godina gajenje povrća u plastenicima uzelo je velikog maha jer su njegove prednosti višestruke. Moguće su tri-četiri berbe na istom zemljišnom prostoru tokom godine, kao i dvostruko-trostruko veći prinosi plodova nego na otvorenom prostoru. Takođe, ranijim sazrijevanjem plodova u plasteničkoj proizvodnji postižu se veće cijene na pijaci.

Prije nabavke potrebnog materijala za gradnju morate se odlučiti za veličinu plastenika. Po veličini i obliku plastenici se dijele na: niske, srednje i visoke. Niski su visine oko pola metra i služe za proizvodnju rasada. Srednji ili poluvisoki su oko jedan metar visine, široki dva-tri metra, a dugački 20 metara. Visoki plastenički tuneli (od dva do tri i po metra), široki su od 4,5 do 7,5 metara, a dugački prema prostornoj mogućnosti i potrebama od 20 do 100 metara.

Savijanje konstrukcije (cijevi u lukove)

Ceijvi možete saviti u lukove tako da im krajevi budu udaljeni pet metara. Lukovi se postavljaju na svakih 1,5 metra. Za plastenik (tunel) dug 30 metara, potrebno je 20 lukova. Da bi se povećala zapremina tunela i omogućili lakši radovi, bolje korištenje prostora i sunčeve energije, lukovi se „nasađuju“ na drvene stubiće ukopane u zemlju najmanje pola metra. Čelo stubića se izbuši burgijom i u tu rupu zavuče kraj cijevi. Vrh stuba se stegne debljom gvozdenom žicom ili specijalno napravljenom metalnom grivnom, kako bi se spriječilo pucanje drveta.

Cijevi i stubići mogu se spajati i na drugi način: u njih se mogu izbušiti rupe široke 12 i duboke 10 centimetara, onda zavući parče gvozdene šipke dužine 15-20 centimetara, na čiji se gornji kraj navlači cijev.

Za pokrivanje tunela izgrađenih od cijevi dugih šest metara, potrebna je folija širine osam metara. Stubići koji imaju duže lukove treba da budu iznad površine zemlje 60-70 centimetara, tako da ostaje 30 cm folije za zatrpavanje zemljom sa strane. Ako su cijevi duge osam metara, onda je za pokrivanje takvog tunela potrebna folija širine deset metara.

Sastavljanje (varenje) folija manjih dimenzija

Folija mora da bude određene debljine i dobro da propušta sunčevu svjetlost. Najčešće se koriste folije debljine od 0,10 do 0,20 milimetara. Period trajanja folije je od jedne do dve godine, zavisno od njenog kvaliteta.

U nedostatku folija potrebnih širina, dvije-tri trake se mogu sastaviti vrelom peglom. Dvije trube (kotura) folije stave se jedna pored druge iza stola na kome će se „peglati“ ivice. Lenjirom i olovkom izvuče se linija udaljena pet centimetara od ivice stola. „Varenje“ obavljaju tri radnika. Jedan odmotava, drugi zateže folije na drugom kraju stola, a treći postavlja traku čvršćeg papira iznad folije, provjerava zategnutost folija i preklapanje do označene linije i vrelom peglom pritiska po papiru iznad folije, vodeći računa da peglom ne izgori foliju,“ objašnjava dr Ivo Đinović.

Pročitajte: Provjetravanje plastenika i zalivanje biljaka tokom zime

Kasnije se zavarene folije polako odljepljuju od stola, jer je plastika topla i mekša, pa se lako može pokidati. Važno je da gornja ivica bude stopljena sa masom, tako da površina bude glatka, bez „džepova“. Dalji postupak varenja sastoji se u pomjeranju folija napred i sljepljivanju čitavom dužinom.

Završna postavka sklopljenih dijelova

Prije nego što se folija postavi, naprave se vrata i zatvori čelo plastenika, kako bi se spriječilo da vjetar podigne foliju. Folija smotana na već opisani način se donese na vrh konstrukcije, zategne po dužini koliko je to moguće i krajevi opruže niz obje strane do zemlje. Odmah se pristupa zatezanju, uspravljanju i vezivanju spolja kanapom, na nekoliko mjesta, kako bi se spriječilo nadimanje i kidanje.

Poslije svega na red dolazi jedna od najvažnijih radnih operacija u ovom poslu – zatvaranje čela. Folija mora da strši preko čeonih lukova da bi mogla za njih da se fiksira rasječenim plastičnim prstenovima. Dužina folije mora biti tri-četiri metra duža sa obje strane, jer će se njome zatvarati čeone strane. Jedan dio će biti isječen za izgradnju vrata, a drugi će zatvarati šupljine između lukova, vrata i površine zemljišta“, naglašava dr Đinović.

Kada je plastenik postavljen, pristupa se pripremi zemljišta za sjetvu i rasađivanje povrća ili jagodastog voća, jer se prilikom izgradnje zemlja ugazi i sabije.

Izvor: Agroklub

Čudo u Bosni: „Kameni sat“ ova pojava zaista je nevjerovatna!

Vjerovali ili ne, ali na Hateljskim gredama Straževice, ponad istoimenog sela Hatelji, ima „kameni sat“ koji stoljećima pokazuje vrijeme: „Čim sunce ogrije Crvenjušu, tačno je 12 sati!“

U planinskom vijencu Trusine, Straževica je gospodarica i dominantna „stražarica“ hercegovačkog krša.

Iznad plodonosnog Dabarskog polja, u kome leže Berkovići, uzdiže se preko hiljadu metara nadmorske visine. Moćan izgled ove kršne planine je oduvijek bio magnet za ljudski pogled iz doline.

Stoljećima je čovjek odgonetao tajne koje su se zagonetno ukazivale u kršu, pripisujući Straževici i nadnaravne moći. Brojne su legende koje se vezuju za ovu „gospodaricu krša“, ali prioritet dajemo priči kako su ljudi u ovom kraju stoljećima mjerili vrijeme po „kamenom satu“, piše Aura.

Mjerenje vremena

Vjerovali ili ne, ali na Hateljskim gredama Straževice, ponad istoimenog sela Hatelji, ima „kemeni sat“ koji stoljećima nepogrješivo pokazuje vrijeme. Nalazi se na stijeni zvanoj Crvenjuša! O ovom jedinstvenom satu, Sava Đurica, mještanin Hatelja, kaže:

– Čim sunce ogrije tri kamena Crvenjuše, tačno je 12 sati! Sa koljena na koljeno se prenosilo kako se jedino tako mjerilo vrijeme, pogotovo kada se u Dabarskom polju ralima oralo i motikama kopalo. Sat na Crvenjuši, koji se lijepo može vidjeti iz Dabarskog polja, još nikada nije ni kasnio ni brzao. Tačno u podne sunce obasja Crvenjušu. Ljudi su još u davna vremena donosili zlatne satove iz Amerike i upoređivali vrijeme, ostajući bez daha. I danas je tako. Pozivam svakoga da dođe i neka se uvjeri po svom časovniku, samo pod uslovom da sat mora biti tačan!

Zabranjeno blago

Za Straževicu se vezuju brojne legende. Po jednoj, tri bezimene sestre su na Straževici sagradile tri crkve, koje su vremenom zatrpane kamenom i zemljom, pa se i danas po kazivanjima nekih mogu čuti crkvena zvona, a po drugoj narodnoj predaji, na Staževici je zakopano zlato.

Legenda kazuje da se u kamenim njedrima ove planine nalaze zakopani „badanj goveđeg mesa i badanj zlata“, te predaja pretkazuje da će „doći vrijeme kada će badanj mesa biti vredniji od badnja zlata.” Do tada bilo ko da pokuša otkopati blago, stići će ga proklestvo.Neki su pokušali, pa su po Dabarskom polju kopači jedva iznijeli živu glavu od oluje koja se uz crnu maglu obrušila niz Straževicu i obigrala đavolje kolo.

Crvenjuša ne griješi

Prema kazivanju mještana Hatelja i danas stariji ljudi ravnaju vrijeme po Crvenjuši, kao i čobani koji čuvaju stoku u polju, ali koji znaju „čitati“ i druge tajne Straževice, čije strme stijene, po sjenkama, kako reče Sava Đurica, takođe pokazuju određeno vrijeme po kome se Hateljani orijentišu bez ručnih i džepnih satova.

Izvor: Bboy-news

Pas fenomen: Pomaže domaćinima u poljoprivrednoj prozivodnji /VIDEO/

Psi često mogu biti korisne životinje na domaćinstvu. A osim toga najbolji su čovekovi prijatelji. Ali koliko ste puta vidjeli da pas pomaže pri obavljanju poljoprivredne proizvodnje i to da radi one najdosadnije poslove, kao što je recimo da donese lopatu koju ste zaboravili u šupi. Ali to nije sve, Ari je toliko posvećen i lojalan pas, da svojim gazdama donosi čak i kanister od 5 litara ulja ili motornu testeru. Jer to je za njega, kako kažu, igračka. Ako nama ne vjerujete pogledajte sami.

Izvor: Agromedia

Ako se u potpunosti odreknete hljeba, vaš organizam će pretrpjeti ovih 8 promjena!

U nastavku vam donosimo posljedice koje bi došle nakon što bismo potpuno izbacili hljeb iz jelovnika

Hljeb je namirnica koja je važna za naš organizam i utiče na naše zdravlje, ali za one koji pokušavaju da smršaju ili za osobe koje boluju od dijabetesa njegovo konzumiranje može biti kontraproduktivno.

Jeste li pomislili šta bi se dogodilo sa vašim tijelom kada biste potpuno izbacili ovu namirnicu iz upotrebe?

Bez obzira da li ste izbacili rafinisane žitarice, žitarice cijelog zrna ili ugljene hidrate, učinci mogu da variraju. Od odličnih i potpuno očiglednih, pa do nekih koji i nisu baš tako sjajni.

Gubitak kilograma

Kada smanjimo unos ugljenih hidrata, najprije ćemo primjetiti gubitak kilograma. Ali, nismo izgubili masnoću, već težinu vode koja se nakuplja u organizmu.

Kada su ugljeni hidrati u tijelu u obliku glikogena, svaki gram hrani tri do četiri puta svoje težine u vodi.

Kako smo odustali od ugljenih hidrata, tijelo je počelo da troši zalihe glikogena, te se gubi velika količina vode.

Osjećaj prividnog gripa

Kako bi tijelo iskoristilo mast kao gorivo, najprije se mora razgraditi na male komadiće koji se nazivaju ketoni. Povišenje ketona uzrokuje zadah, suva usta, umor, slabost, vrtoglavicu, nesanicu i mučninu.

Imamo osjećaj kao da nas je uhvatio virus. Tijelo se polako prilagođava da funkcioniše na ketonima, te prestajemo da se osjećamo loše, ali oni tijelu još uvek nisu omiljeni izvor energije.

Povećana potreba za slatkišima

Prerađeni šećeri podižu vrijednosti šećera do velikih razmjera da bi se ubrzo naglo spustila. Na taj način se aktivira centar za zavisnost u mozgu vodeći ka stalnoj žudnji za slatkišima.

Ako konzumiramo hranu bogatu vlaknima nivo šećera možemo da održimo stabilnim i smanjimo potrebu za slatkim.

Srčane bolesti

Rizik od srčanih bolesti može da pada ili raste. Ta velika razlika zavisi od toga koju vrstu žitarica prestajete jesti. Studija objavljena 2014. u PLOS ONE našla je da rafinirani šećeri podižu nivo masnih kiselina u tijelu koje povećavaju rizik oboljevanja od srčanih bolesti i dijabetesa tipa II.

S druge strane, cjelovite žitarice poboljšavaju nivo holesterola i smanjuju rizike pojave srčanih bolesti, moždanog udara, gojaznosti i dijabetesa tipa II.

Osjećaj tromosti

Žitarice cijelog zrna su bogate gvožđem, magnezijumom i vitaminom B, koji su svi važni za održavanje nivoa energije, a mnogim ljudima već ionako nedostaje magnezijuma.

Osim toga, kako su ugljenI hidrati telu omiljeni izvor energije, njihov nedostatak usporava sve ćelije u tijelu.

Neredovna probava

Žitarice cijelog zrna igraju najvažniju ulogu u tome koliko smo vlakana unijeli hranom. Istraživanje u Americi pokazalo je da 92 odsto odraslih hranom ne unosi dovoljno žitarica.

Vlakna pomažu da stabilizujemo vrijednost šećera, a smanjuju i rizik od gojaznosti i hroničnih bolesti. Osim toga, pomažu rad probave i pražnjenja crijeva.

Razdražljivost

Ugljeni hidrati, cjeloviti ili rafinisani, povećavaju serotonin u mozgu. Kada prestanemo da jedemo zdrave žitarice i naše raspoloženje se mijenja.

Niži nivo energije

Smanjenjem ugljenih hidrata opada energija, u tijelu se smanjuje i nivo uskladištenih ugljenih hidrata pa pada i sposobnost vežbanja, a rezultati treninga su slabiji.

Izvor: Stil

Sljedećih nekoliko strategija zasigurno će vam pomoći da PRODATE VIŠE svojih proizvoda na pijaci

Strategija cijena može da pomogne poljoprivredicima da privuku nove kupce, povećaju količinu prodaje, povećaju prihode i dobiju pristup novim tržištima.

Sljedećih nekoliko strategija cijena dobro funkcionišu kada svoje proizvode prodajete direktno kupcima, kao što je na tezgama na pijaci ili na manifestacijama, prodavnicama, restoranima.

Cijena prodora

Ovako osmišljenom strategijom cilj je da privučete kupce sa niskom cijenom u ograničenom vremenskom periodu, a obično se koristi kod novih proizvoda.

Kombinacija visoka cijena i nov proizvod, kao što je neka nova sorta povrća, može da odbije kupca jer, zašto bi neko platio nešto mnogo, a nikada se sa time nije susreo ili nikada nije probao. Niska uvodna cijena smanjiće rizik da se ništa ili malo proda.

Ovakav pristup ulaže neposredan profit za izgradnju dugoročnog odnosa sa kupcima. Strategija se temelji na dobrom kvalitetu proizvoda i pretpostavci da će se zadovoljan kupac vratiti da kupi proizvod po punoj cijeni, nakon što istekne period promotivne cijene.

Primjer: Farmer nudi lokalnom restoranu goveđe meso po nižoj, promotivnoj cijeni. Kuvar iz restorana kupuje i oduševljen povratnom informacijom od gostiju kojima je to meso spremio ubuduće kupuje meso po punoj cijeni.

Kada koristite ovu strategiju važno je da naglasite da je riječ o promotivnoj cijeni i da informišete kupca koja će biti puna cijena i kada se proizvod vraća na punu cijenu. Potpuna transparentnost je presudna za izgradnju zdravog i dugoročnog odnosa sa kupcima.

Paket ponuda

Paket ponuda je upravo ono što i samo ime kaže. Nekoliko sličnih proizvoda ili različitih koje služe istoj svrsi pakuje se u paket za koji se određuje cijena. Ova strategija navodi kupce da kupuju više proizvoda odjednom čime se poveća obim prodaje i prihodi.

Primer: Povrtar je spakovao u paket 2 srednje glavice crnog luka, par šargarepa i jedan celer i malo peršuna – idealan paket za pravljenje supe.

Koncept lidera-gubitnika

U ovoj strategiji na odabrane proizvode se stavlja jako niska cijena, pod pretpostavkom da će kupac da kupi dodatne proizvode i da će se na taj način nadoknaditi gubici. Strategija se pokazala efikasnom u povećanju ukupne prodaje.

Primjer: Postavili ste tezgu sa povrćem ispred kuće koja se nalazi pored prometnog puta i postavili ste znak na kome piše izuzetno niska i primamljiva cijena bundeva. Kupci se zaustavljaju kako bi ih kupili ali takođe kupe i kilo breskvi, 2kg paprika.

Ovu strategiju poljoprivrednici mogu da koriste i kako bi stekli pristup novim tržištima.

Cijena na veliko i cijena na malo

Sa ovom strategijom daje se popust, odnosno kupca manje košta ako kupi veću količinu nekog proizvoda.

Primjer: Poljoprivrednik prodaje kilogram graška po jednoj cijeni ali, ako se kupac odluči za 3kg graška, cijena će biti manja za 30%. Iako mu najvjerovatnije ne treba toliki grašak, mamac je bačen, a ako ima dovoljno novca i sjeti se (ili mu prodavac sugeriše) da grašak može da stavi u zamrzivač, kupac će se najvjerovatnije odlučiti za veću kupovinu.

Ovu strategiju poljoprivrednici mogu da koriste kada imaju velike količine proizvoda za prodaju na pretrpanom i konkurentnom tržištu.

Dobra, bolja, najbolja cijena

Ovu strategiju karakteriše formiranje različitih cijena za srodne proizvode ali se razlika u cijeni pravi na osnovu potražnje ili atributa proizvoda.

Primjer: Poljoprivrednik prodaje na tezgi jabuke i ima 3 različite vrste. Sve tri vrste jabuka imaju različite cijene. Iako su slične po kvalitetu, jedne su manje, druge dvije imaju veće plodove ali se jedna više traži, a druga manje.

Dobra, bolja i najbolja cijena će omogućiti poljoprivredniku da se suprotstavi tvrdnji kupca da je proizvod preskup: „Ako vam je cijena prve jabuke visoka, razmislite o naše druge dve sorte koje su isto ukusne i slatke“.

Izvor: Farmanddairy

PROČITAJTE:

Pojavio se GMO krompir – Evo kako ga prepoznati!

Student sa Pala se školuje kroz proizvodnju i prodaju jaja

Kako da napravite tečno organsko đubrivo od koprive

Godišnje se ukrade dva miliona kubika šume

Bosna i Hercegovina je kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije prekrivena najvećim prirodnim bogatstvom, šumama. Međutim, kako tvrde bh. stručnjaci, ilegalna sječa šuma je jedan od glavnih problema s kojima se susreće naša zemlja, a posljedice osjećamo već sada, kada se gušimo u smogu i zagađenom zraku.

Nesavjesno ponašanje
Nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti. Niko nema tačnih podataka koliko se u BiH godišnje šume „ukrade“, no, nije teško pretpostaviti da se radi o hiljadama kubika.

Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić za „Avaz“ ističe kako je glavni problem što u Federaciji BiH nije donesen zakon o šumama, koji bi za kratko vrijeme riješio problem.

– To je politički problem. Ilegalne sječe samo pokazuju koliko je država, kao vlasnik šume, neodgovorna prema svom najvažnijem prirodnom resursu. Ilegalne sječe se mogu spriječiti u roku od tri dana. Zna se gdje, ko i kako siječe. Lako je sve riješiti – istakao je Dautbašić.

Eko-aktivisti, također, nemaju precizne podatke o razmjerama štete koja nastaje krađom šume, ali nemaju dileme da se njom u BiH loše gospodari.

Porasla cijena
Anes Podić iz Udruženja građana „Eko-akcija“ za „Avaz“ pojašnjava da se više od dvije trećine stanovništva u BiH snabdijeva drvima.

– Ove godine porasla je cijena ogrjeva, negdje je i vladala nestašica. Mi imamo podatke da se godišnje ukrade oko dva miliona kubnih metara – istakao je Podić.

Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume još velike i bogate, ali da im prijeti nestanak. Zato će se, prognoziraju, sve češće događati poplave, pokretati klizišta, a sve manje proizvoditi kisik.

Fikret Dedić i ostali
Godinama traju dogovaranja ko će upravljati šumskim resursima, a ko i koliko od njih ubirati prihoda. Za to vrijeme država gubi milione, krade se samostalno, organizirano, po planu i uglavnom neplanski.

Dok se neki bogate na krađi šume, jer zakona praktično i nema, drugi, poput demobiliziranog borca Fikreta Dedića iz Bužima, završe u zatvoru zbog tri metra drva.

Izvor: Avaz

Iz BiH izvezene prve količine konzumnih jaja na tržište Evropske unije

Firma za proizvodnju konzumnih jaja „Agreks“ iz Donjeg Žabara izvezla je prve količine od 302.400 komada konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju na tržište EU, odnosno za jednu hrvatsku firmu.

Direktor „Agreksa“ Predrag Miličić rekao je da će sljedeće sedmice istu količinu jaja isporučiti još jednoj hrvatskoj firmi sa kojom su, takođe, sklopili ugovor.

„Naše su procjene da će u ovim prvim mjesecima za sada to biti tržište, odnosno fabrike Hrvatske. Uporedo pregovaramo sa još dvije fabrike iz Austrije i Italije“, istakao je Miličić.

On je podsjetio da je „Agreks“ jedina firma u BiH koja je 24. decembra prošle godine dobila zvaničnu potvrdu iz Brisela da je na listi izvoznika jaja za industrijsku preradu iz BiH, te da su početkom ove godine pokrenuli prve poslove.

On je napomenuo da ovaj poslovni korak za firmu znači mnogo jer su dobili priliku da nastupe na tržištu sa 500.000.000 ljudi, što podrazumijeva da su prošli sve provjere domaćih i evropskih institucija.

„Tako veliko tržište otvara nam mogućnosti. Planiramo proširenje kapaciteta. Sada imamo kaveznu i proizvodnju u slobodnom držanju, a u ovoj godini se spremamo i za takozvanu `fri renč` ili natura proizvodnju koja podrazumijeva hranjenje kokošaka u potpuno prirodnom ambijentu“, istakao je Miličić.

Izvor: Klix