понедељак, септембар 15, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 69

Kako zaustaviti naglo sušenje šimšira i žive ograde?

Agrosavjet
-
0
Kako zaustaviti naglo sušenje šimšira i žive ograde?

Naglo i brzo sušenje šimšira ili žive ograde najčeše je posljedica štete koju nanosi šimširov plamenac. Pojavljuju se kraj marta- april, te je pravo vrijeme da se reaguje.

Sušenje šimšira ili žive ograde može da se zaustavi, ako se na vrijeme reaguje. Najčešće je uzrok šimširov plamenac (šimširov moljac). U pitanju je izuzetno invazivna vrsta porijeklom sa prostora Koreje, Japana i Kine. Kod nas je došla pre nekoliko godina i izazvala pravi šok širom naše zemlje, jer je za samo nekoliko dana u stanju da pojede kompletnu lisnu masu i uništi cijeli šimšir ili gajenu živicu.

Šimširov plamenac je leptir bijele boje, sa smeđom trakom duž ivice krila i crne glave. Šimšir uništavaju kada su u fazi gusjenice. Izvode 3 generacije tokom godine i ta zadnja prezimljava između listova šimšira ili blizu biljke.

U rano proljeće, kada temperatura poraste iznad 7 stepeni (mart, početak aprila, zavisno od godine) gusjenice izlaze iz čaure i počinju da jedu lišće šimšira ili žive ograde. Jako brzo rastu i apetit im stalno raste. Krajem maja prelaze u stadijum lutke. Sakrivaju se između lišća šimšira, u kokonu sačinjenom od svilenih niti. Početkom juna izležu se leptiri, a nakon parenja ženka polaže jaja na naličju lista. Sredinom juna stiže druga generacija. Odvija se cijeli proces i ponovo polažu jaja u septembru, oktobru.

Mjere zaštite šimšira od šimširovog plamenca

Neophodno je pregledati šimšire. Razgrnite grane, jer se prvo hrane unutrašnjim listovima. Zbog toga spolja može da izgleda sve u redu, a da zapravo postoji problem. U unutrašnjosti se vide prve štete, kao i prisustvo mladih gusjenica. Inače su zelene boje, te ih je teško primijetiti.

šimširov moljac
Wikimedia/st-SaHiB

Ukoliko je napad jak, odnosno broj gusjenica je veliki, primijetićete svilenkastu paučinu. Takođe, sa spoljne strane, kada se sagnete primijetićete da se osušilo lišće na dnu šimšira. Treba napomenuti da su ose prirodni neprijatelji ove štetočine. Ukoliko ih vidite da lete oko šimšira, znaćete šta je u pitanju.

Kod nas ne postoji preparat koji je namenjen isključivo ovoj štetočini, ali postoje efikasne mere i preparati koji se mogu koristiti.

S obzirom da se gusjenice ne razvijaju istovremeno, često se dešava da neka preživi, te suzbijanje šimširovog plamenca ne može da se obavi jednokratno. Zato je neophodno biljke pregledati na dvije-tri nedelje, a mjere zaštite sprovoditi čim primetite bilo šta od gore navedenog.

  • Ispiranjem šimšira vodom pod velikim pritiskom, s tim da se gusjenice moraju pokupiti i spaliti.
  • Oštećene dijelove biljke treba odsjeći i spaliti.
  • Ukoliko su gusjenice male, može da se primijeni biološki preparat na bazi m. Bacillus thuringiensis var. kurstaki (kod nas je to Lepinox plus).
  • Ukoliko su gusjenice veće i ima ih mnogo, mogu se primijeniti preparati na bazi hlorantraniliprola, bifentrina, alfacipermetrina, dimetoata.
  • U vrijeme poleganja jaja mogu se koristiti preparati na bazi a.m. piriproksifen, koji djeluju na jaja i mlade gusjenice.

Nakon nedelju dana od prvog prskanja, preporuka je da se šimšir isprska još jednom.

Tretman treba izvoditi u večernjim časovima, jer tada pčele nisu aktivne.
Ukoliko je moguće, posle tretmana žbun treba prekriti folijom dan-dva, jer će to da pospeši učinak preparata.

Izbjegavati korišćenje nesektivnih insekticida, jer ćete sa njima uništiti i prirodne neprijatelje ove štetočine.

Ukoliko se ne primjene mjere zaštite može doći do nepovratne štete, jer starije gusjenice, pored listova, proždiru mlade izbojke, pa čak i koru biljke.

April je pravo vrijeme za sadnju i sjetvu ovog povrća i cvijeća

Agrosavjet
-
0
April je pravo vrijeme za sadnju i sjetvu ovog povrća i cvijeća

April je mjesec kada se zemlja polako zagrijeva i kada se sadi i sije većina povrtarskih kultura u baštama. Takođe, može da se posije i cvijeće, a ovo je naš prijedlog.

Nekada je mart bio prevrtljiv mjesec, a dobro poznata baba Marta bila je simbol nepredvidivih meteoroloških prilika, iznenadnog minusa, mraza, pa čak i snijega. Međutim, svedoci smo da se upravo ovakve oscilacije temperatura i varljive prirode dešavaju u prvoj polovini aprila, kada tokom noći temperatura naglo pada, nekada spuštajući se i ispod nule.

Zato je važno na početku istaći da biljke treba saditi na otvoreno kada prođe opasnost od mraza. Na početku aprila (kada vreme to dozvoli) može da se završi sadnja luka, graška, šargarepe, salate i praziluka. Takođe, mogu da se rasade kupus, karfiol, blitva i keleraba.

U drugoj dekadi aprila treba da se posadi krompir, cvekla, celer, špargla i kukuruz šećerac. Ukoliko želite da probate nešto novo, predlažemo uzgoj krompira pod slamom. Izuzetno je lako i jednostavno. U prvoj ili drugoj polovini aprila može se sijati boranija. Pasulj se može posijati u ovom periodu ili krajem aprila (zavisno od vremenskih prilika). U zatvorenom prostoru radi se pikiranje rasada paprike, paradajza i plavog patlidžana.

Poslednja nedelja aprila rezervisana je za direktnu sjetvu paradajza, paprike. Ona ima niz prednosti, ali glavni je razvoj jakog korijena, što smanjuje potrebu za kasnijim navodnjavanjem (zalivanjem). Takođe, mogu da se poseju pasulj i tikvice.

Sadnja cvijeća u aprilu

Cvijeće je neophodno u svakoj bašti., a april je pravi mjesec za sadnju lukovica. Ukoliko posadite gladiole krajem aprila nagradiće vas cvjetanjem od juna do septembra.

Osim što uljepšava baštu, određene vrste cvijeća imaju ulogu zaštitnika primarnih povrtarskih kultura. Na primjer, kadifica se može posejati u aprilu, lako se gaji, a odbija nematode. Ne treba zaboraviti ni predivni dragoljub koji se može sijejati u aprilu i maju. Osim što je izuzetno dekorativan, veoma je važan zaštitnik povrća u bašti, a pritom je i jestiv.

Pripreme za vrcanje meda

Agrosavjet
-
0
Pripreme za vrcanje meda

Nektar unesen u saće još nije zreo med – sada je tek slatka tekućina koju pčele trebaju preraditi u med.

Nektar produžava svoju zriobu u košnici, a da je med zreo, pozna se po tome što je saće s medom poklopljeno za oko 50—75% s obje strane. No dešava se da i zreo med nije svaki put poklopljen jer stanice saća zbog slabe paše nisu sasvim ispunjene. Ako takav okvir s medom držimo u rukama pljoštimice prema zemlji, ustanovit ćemo da li je med zreo ili nije.

Vidimo li da kapljice meda ispadaju iz saća i bez ikakva zamaha, znači da med nije zreo i da se mora još čekati, a ako ne curi, može se početi s oduzimanjem okvira za vrcanje. Isto tako ne treba čekati da med bude poklopljen ako se radi o medu od medljike koji se mora vrlo često vrcati jer se inače skruti u saću pa ga je nemoguće izvrcati. I ovdje ima izvjesnih izuzetaka. Tako npr. medljikovac s bjelogorice, pa i kad je saće poklopljeno, za toplog vremena može se lako vrcati, dok od većine crnogorice i u većini slučajeva mora se vrcati svakog trećeg ili četvrtog dana.

Zapaženo je da se i crnogoričin medljikovac na nekim mjestima može bez teškoća vrcati i poslije dvadesetak dana, dok s iste vrste crnogorice, na udaljenosti od svega 6—8 km, nije moguće vrcati već poslije 4—5 dana. Uzroci ovoj prirodnoj pojavi nisu objašnjeni, ali se smatra da je glavni uzrok u sastavu zemljišta i u jakim zračnim strujanjima. No ni u kom slučaju nije baš preporučljivo čekati da saće bude potpuno poklopljeno jer bi se izgubio dio prinosa.

Isto tako ni u kom slučaju ne valja vrcati med iz saća u kojem se nalazi leglo, pogotovo dok je leglo nepoklopljeno. No za vrijeme jakih paša desi se ponekad da se na nekom okviru nađe tek manja količina poklopljenog legla, a oskudica je prostora za unos novog nektara. U tom slučaju preporučuje se da se takvi okviri stave u medište i pričeka dok leglo izađe, pa se tek onda vrca.

Pročitajte: 14 zabluda o medu u koje se već godinama vjeruje

Kad se ustanovi da je u većini košnica med zreo, tj. da je što više poklopljen — osim ako je medljikovac — treba pripremiti sve što je potrebno. Pri tom valja voditi računa da pčele imaju dovoljno prazna saća za unos nektara jer bi inače prinos podbacio. Ukoliko pčelar nema dovoljno saća da se doda na vrijeme, što se obično dešava početniku, a ponekad i starijim pčelarima, mora se vrcati da bi se pčelama omogućio prostor za nov unos nektara.

Košnicama nastavljačama, na dobroj paši, preporučuje se ispod punih medišta dodati nastavak, bilo s izgrađenim saćem, bilo — ako ga nema — sa satnim osnovama. Još je bolje da se okviri s izgrađenim saćem i satnim osnovama dodaju izmjenično, tj. između svaka dva izgrađena okvira po jedan okvir sa satnom osnovom. Na dobroj paši pčele, pored unosa nektara, istovremeno izdašno luče vosak i dograđuju satne osnove, čime se dobiva novoizgrađeno saće i prinos u vosku. Na ovaj način u gornjem nastavku med bolje zri i poboljšava mu se kvaliteta.

Cvijeće koje podnosi visoke temperature

Agrosavjet
-
0
Cvijeće koje podnosi visoke temperature

Sunčeva svjetlost je neophodna za rast biljaka, bilo napolju ili u zatvorenom prostoru. S druge strane, pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti može spaliti, izbjeliti i oštetiti biljke i na kraju ih potpuno ubiti. Međutim, neke biljke uspevaju na punoj sunčevoj svjetlosti i to cvijeće koje voli sunce je vrlo zahvalno za naše podneblje.

Biljke ne mogu rasti niti cvjetati bez te energije. Ako biljka nema dovoljno svjetlosti, ona neće dovoljno rasti, a moguće je i da će čak uginuti. Treba znati da to cvijeće koje voli sunce treba redovno zalivati, posebno tokom intenzivnih sušnih perioda kada kiše nema nigde na vidiku.

Posebno treba paziti na višegodišnje biljke jer im je potrebno dovoljno vode da ojačaju svoj korenski sistem i da i naredne godine budu u punoj lepoti.

Biljke otporne na toplotu u saksijama se suše brže od onih u zemlji. A porozni materijali, kao što su posude obložene terakotom, suše se brže od onih od plastike, pa imajte to na umu kada birate u šta ćete posaditi cveće. Kako biljke napreduju, i njhov kapacitet da uzimaju vodu ubrzava tako da ćete na ekstremnoj vrućini možda morati da ih zalivate dva puta dnevno.

Baštensko cvijeće neven i suncokret

Osunčane bašte cvijeću daju uglavnom osam sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno, a to ne može svako cvijeće da podnese. Kada planirate da uredite svoj mali vrt, pazite da birate biljke koje mogu tolerisati tu količinu sunca.

Cinije su omiljeno cvijeće koje voli sunce jer su izdržaljive, a prelijepo izgledaju. Možete ih naći u bijeloj, roze, ljubičastoj i drugim nijansama. Cinije rastu visoko, što ih čini idealnim za ivice bašte. Mogu se uzgajati iz sjemena ili ih možete kupiti kao sadnice.

Neven se može naći u jarkim nijansama žute i narandžaste. To je jedna od najlakših biljaka za uzgajanje koje vole direktnu sunčevu svjetlost na otvorenom. Ako tražite cvijeće koje voli puno sunca i toplotu, posadite neven. Neven će takođe rastjerati mirisom štetočine, pa ako ga posadite po obodu bašte, to može biti od koristi. I njega možete uzgajati iz sjemena, ali ga takođe možete uzeti kao sadnice.

Suncokreti logično obožavaju sunce i otuda im i ime. Lako možete posaditi suncokret iz semena i uživati u cvatu ove visoke biljke za kratko vrijeme. Idealni su za dijeljenje bašte na cjeline ili za sijanje duž ivica.

Žalfija, limun verbena, geranijum

Čak i na vrhuncu ljeta nema razloga da vaša bašta ne bude šarena, živahna i bujna. Zapravo, vaša bašta ili terasa će biti prava mirisna oaza ako posadite cvijeće koje voli sunce.

Limun verbena je izdržljiva biljka koja voli sunce i potiče iz Južne Amerike, ali se sada uzgaja širom svijeta. Kažu da su tokom ljeta viktorijanske žene pronalazile olakšanje od vreline tako što su u maramice stavljale listove limun verbene i udisale slatku, citrusnu aromu. Danas možete jednostavno posaditi limun verbenu blizu svojih vrata i prozora za dašak prijatnog mirisa. Potrebno je samo jednom, dvaput nedjeljno zalivanje i cvjetaće od ljeta do jeseni.

Poznato je dugo da geranijumi podnose toplotu bolje od većine drugih biljaka. Međutim, da bi bili zdravi, potrebna im je konstantna vlaga i treba ih zaliti čim se površina zemlje osuši. Takođe će bolje napredovati ako ih u jeku ljeta popodne stavite u blagi hlad.

Žalfije dugo cvjetaju i lako se uzgajaju. Pošto su porijeklom sa Mediterana, tolerantne su na toplotu, preferiraju puno sunca i uspijevaju uz minimalno zalivanje ljeti, što ih čini idealnim za suve vrtove i pejzaže pogodne za sušu. Najupečatljivije žalfije imaju mnoštvo divnih plavih ili ljubičastih cvjetova koji su tu cijelo ljeto i privlače razne oprašivače.

Balkonsko cvijeće petunija, lavanda, ruzmarin

Većina krovnih terasa i balkona je direktno na sunčevoj svjetlosti. To ih čini idealnim mjestom za cveće, začinsko bilje i sezonske biljke koje vole sunce jer one samo tako mogu da se razviju u svoj svojoj ljepoti.

Te biljke treba redovno zalivati. Preporučljivo je da ih zalivate ujutru ili uveče kako biste spriječili isparavanje ili pregrijavanje. Ne zaboravite i da im date dovoljno energije iz đubriva jer to im omogućava da dobro rastu i razviju otpornost na bolesti i štetočine.

Balkonske biljke koje vole sunce su petunija, lavanda, origano, ruzmarin, žalfija, timijan, limunska verbena.

Cvijeće koje uspijeva na jakom suncu zapravo je najljepše jer mu ta energija daje ljepotu i snagu, pa je vrlo živopisno. Tim biljkama je obično potrebno šest ili više sati sunca svakog dana, iako neke vole malo popodnevne sjenke ili šarenog hlada kad sunce baš prži. Obavezno često provjeravajte svoje biljke na suncu da vidite da li im je potrebna voda. A da biste imali jedinstvenu terasu, u jednu istu veću saksiju posadite više različitih biljaka.

Izdržljivo cvijeće

Ako biste biljke koje se lako održavaju, a uz to djeluju vrlo lepo, birajte one koje tolerišu svakakve uslove. Takve biljke mogu da izdrže i sušu, i loše zemljište, i oštre zime, a prelijepo cvjetaju iznova svake godine. To su dnevni ljiljani, epimedijum, dikino oko, ruska žalfija, kukurek, sedumi, ehinacea, božur…

Cvijeće koje podnosi sušu

Kada nastupe ljetnje vrućine i suša, ove otporne biljke neće imati problem sa tim. To su hajdučka trava, gejlardija, lavanda, plava zvijezda…

Milion zvončića odlično podnosi visoke temperature

Milion zvončića voli sunce i tople temperature. To ovo cvijeće čini savršenim za ljetnju sadnju u saksije ili viseće korpe.

Verbena je izdržljivo cvijeće koje odlično trpi sunce

Izaberite mjesto sa dobro dreniranom zemljom za vaše verbene. Verbena se može sijati iz sjemena u zatvorenom prostoru od februara do aprila ili direktno u zemlju u maju.

Afrička margareta podnosi sušu

Afričke margarete su prilično tolerantne na sušu. Za najbolji rast, međutim, treba im 25 mm vode nedjeljno od padavina ili navodnjavanja. Održavajte stalno vlažnost zemljišta koje je dobro drenirano i donekle kiselo sa 5 ili 5,5 pH. Takođe, dodajte kompost u zemlju prije sadnje, prenosi Informer.

Kako rotkvicama produžiti rok i iskoristiti lišće

Agrosavjet
-
0
Kako rotkvicama produžiti rok i iskoristiti lišće

Rado jedemo rotkvice posebno zbog toga što su osvježavajuće i hrskave, pa odlično odgovaraju raznim salatama, uz domaći sir i vrhnje, pa i brzo ukiseljene kao dodatak avokado tostu, sendvičima i burgerima.

Kao povrće su prilično izdržljive kad je riječ o stajanju u frižideru, no postoji par trikova zbog kojih će potrajati što duže, a imamo i savjete uz koje nećete baciti ni komadić – bilo samog ploda ili lišća.

Kako ih održati što duže na životu

Držanje voća i povrća u plastičnim vrećicama generalno prizivanje truljenja, pa ga držite ili u papiru ili pak u posudama koje želite koristiti za čuvanje hrane u frižideru. Kod rotkvica će prvo propasti lišće, s obzirom na to da se radi o zeljastoj biljci s mekanim lišćem.

Upravo zato ga odmah odvojite, a crvene plodove operite od eventualne zemlje, pobrišite i spremite u hermetički zatvorenu posudu, pa vadite i sjeckajte po potrebi, prenosi Index.

Šta s lišćem?

Iako se lišće rotkvica najčešće baca, to je prava šteta. Još smo davno kod ekološke aktivistice Marine Matijević našli ideju kako ga iskoristiti – ona ga voli ukomponirati u salatu s ostalim povrćem, začinjenu dresingom po želji.

Osim salate, ovo lišće možete iskoristiti i za pesto, kao i niz drugih sličnih namirnica (ako vam, primjerice, rukola uvene u frižideru, nikako je ne bacajte, već obavezno iskoristite za pesto).

Kako najjednostavnije pripremiti pesto?

Ono što vam je neophodno je štapni mikser ili blender, a od sastojaka uvijek trebate imati pet glavnih komponenti. To su lišće, orašasti plodovi, ulje, bijeli luk  i tvrdi sir.

Tako u ovom slučaju slobodno kombinukte lišće rotkvica, bilo koje orašaste plodove – pinjole, orahe, čak i sjemenke suncokreta – maslinovo ulje, svježi sitno sjeckani bijeli luk i ribani tvrdi sir koji vam je pri ruci. Dakako, posolite i pobiberite svoj domaći pesto po ukusu.

Ukorenjavanje rasada: Povećajte snagu korijena potpuno prirodno

Agrosavjet
-
0
Ukorenjavanje rasada: Povećajte snagu korijena potpuno prirodno

Ukorenjavanje rasada u zemlji je najbitniji proces. Od toga, bukvalno, zavisi da li će biljka opstati. Postoje potpuno prirodni načini da biljkama pomognete da razviju dobar i jak korijen u zemlji, prije presađivanja na stalno mjesto, kao i nakon toga.

Danas ćemo da se bavimo temom kako da povećate snagu korijena svog rasada potpuno prirodno. Takođe, ovi prirodni stimulatori rasta korijena mogu da vam pomognu da ožilite reznice (lavande, ruže…).

Koliko je korijen biljke važan?

Korijen je najvažniji dio biljke. Kada se presade biljke u zemlju, one moraju da se ukorijene na svom mjestu, kako bi se oduprele sili vetra, tekućim vodama od kiša i blatu. Ovo je još opasnije ukoliko vam je parcela na obali, odnosno kosini.

Drugo, biljka preko korijenovog sistema uzima kiseonik, vodu i hranljive materije iz zemlje, da bi se sve to kretalo kroz stabljike i došlo do lišća i cvjetova. U interakciji sa sunčevom svjetlošću proizvode se šećeri i energija za biljku.

Na kraju, ali ne manje važno, naučnici su nedavno otkrili da korijen zapravo luči jedinjenja koja utiču na dobre mikroorganizme u tlu. Sa druge strane, oni svojim djelovanjima i razgradnjom hranljivih materija zapravo omogućavaju biljakama da bolje apsorbuju hranljive materije iz zemlje.

Ukorijenjavanje rasada prije rasađivanja

Jedan od glavnih sastojaka sintetičkih hormona za ožiljavanje biljaka je indol-3-buterna kiselina. U pitanju je biljni hormon iz auksinske familije koji podstiče rast korijena i štiti ga od bolesti. Međutim, on se prirodno nalazi u vrbi. Vjerovatno niste znali, ali kora od vrbe je najjači prirodni aspirin.

Čaj od vrbe

Vrlo jednostavno se priprema. Izrežete nekoliko novih izdanaka vrbe i narežete ih na komade od, otprilike, 2-3 cm. Stavite ih par dana u vodu i čaj je gotov.

Pročitajte: Zašto dolazi do poleganja rasada i kako to spriječiti?

Prilikom presađivanja umočite korijen u čaj, neposredno prije sadnje. Isto to uradite i sa reznicama. Procenat biljaka koje će preživjeti uslove sezone dramatično će da poraste.

Šta ako nemate u svojoj blizini vrbu?

Cimet

Cimet je prirodno sredstvo koje ubija gljivice i bakterije i može da se nanese direktno na korijen rasada ili donji dio reznice koji želite da posadite. Možete koristiti kupovni cimet u prahu. Možete da pospete po malo po rupi gde ćete smjestiti rasad.

Med za ukorenjavanje rasada

Med je takođe dobar ubica bakterija i sredstvo za jačanje korijena biljke. Potrebno je da pomiješate jednu kašičicu meda sa 2 šoljice vode. Voda ne smije da bude iz česme zbog kamenca i hlora. Opcija 1 je odstajala voda, a opcija 2 je prokuvana voda, koja je ohlađena do sobne temperature.

Postoji i četvrti stimulator rasta korijena biljaka koji možete naći na Internetu, a to je jabukovo sirće. Međutim, mi ga nećemo preporučivati, jer se sirće inače koristi za uništavanje korova. Vrlo lako može da se pretjera i da se biljke oštete, pogotovo ako ste početnik u baštovanstvu.

Bolje ukorenjavanje rasada nakon rasađivanja

Kada ste rasadili svoj rasad, pored osnovne prihrane, možete koristiti mikrobiološka đubriva.

Mikrobiološka đubriva se dosta upotrebljavaju u zaštiti i stimulisanju rasta korijena biljaka. Sa jedne strane, imaju odličan rezultat u kontroli štetnih patogena, jer štite korijen od toksina i bolesti u zemljištu.

Sa druge strane, oni mogu da razgrade netopive hranljive materije i mikrohranljive sastojke u zemlji i omoguće biljkama da ih bolje apsorbuju. Takođe, oslobađaju korisne prirodne supstance, kao što su auksini, citokinini koji podstiču rast korena.

Izvor: agrosaveti.rs

EVO KAKO DA NA SUVIM MJESTIMA PONOVO NARASTE TRAVA – Stari jeftin trik!

Agrosavjet
-
0
EVO KAKO DA NA SUVIM MJESTIMA PONOVO NARASTE TRAVA – Stari jeftin trik!

Jednostavnim trikom, bezbijednim za kućne ljubimce, možete se riješiti suvih, smeđih tačaka na travi uzrokovanih urinom kućnih ljubimaca.

Sve što vam treba je pivo! Može biti toplo ili hladno, svježe ili izvjetrilo. Koristite obično pivo, nikako lajt varijantu ili bezalkoholno malt pivo.

Pivo je puno hranljivih sastojaka i neutrališe azot iz urina kućnih ljubimaca. Pivo ima puno fermentisanog šećera i hranljivih sastojaka.

Pročitajte: Da li treba šišati travu u vrelim danima – Evo savjeta za lijep travnjak

Mrtva tačka u vašem travnjaku će apsorbovati šećere i hranljive materije, pomažući tako zemljištu ispod. Pivo djeluje kao đubrivo i obezbjeđuje hranljive sastojke za rast nove trave. Pivo će ojačati travu i neutralisati azot u urinu kućnih ljubimaca. Pivo takođe uklanja gljivice.

Koristite 0.33 l piva za mrlju od oko 30 cm. Potrebno je oko nedjelju dana da pivo počne da deluje, po potrebi dolijte još piva.

Kako đubriti i zalivati krompir za najbolje rezultate?

Agrosavjet
-
0
Kako đubriti i zalivati krompir za najbolje rezultate?

Kada je riječ o prihrani zemljišta za sadnju krompira, najprije je neophodno uraditi analize kako bi se utvrdilo sa kakvim zemljištem se raspolaže prije momenta sadnje. Moguće je unositi đubrivo u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi, kao i u momentu sadnje lokalno jedan dio.

– Krompir je biljka koja traži dosta kalijuma. Taj odnos u čistim hranivima po hektaru u zavisnosti od sorte, tipa zemljište i klime. Generalno potrebno je od 200 do 220 kilograma azota, 150 kilograma fosfora i oko 300 kilograma kalijuma po hektaru. Treba izabrati takvu formulaciju đubriva koja ima dosta kalijuma. U skladu s tim najveći deo se primjenjuje predsjetveno, jedan deo do 40-50 odsto u redove i ostatak azota neophodan do 200 kilograma može se primjeniti u momentu ogrtanja ili u kasnije u fazama, zavisno od toga da li se vrši navodnjavanje ili ne – objašnjava profesor doktor Zoran Broćić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Pročitajte: Drveni pepeo i SADNJA KROMPIRA – Tajna boljeg ukusa i većih prinosa

Voda je krompiru jako potrebna. Od momenta formiranja i zametanja krtola, jer sadržaj vlage u zemljištu direktno utiče na broj zametnutih krtola, kaže on i dodaje da ako nema dovoljno vlage krompir redukuje zametanje krtola. Zato da bi se obezbijedilo ono što sorta genetičkim potencijalom posjeduje, a to je formiranje određenog broja krtola, nephodno je u momentu zametanja krtola, a to je od 20 do 25 dana od nicanja krompira da se startuje sa zalivanjem, te da se takva vlažnost zemljišta drži na nivou na 80-85 odsto od poljskog vodnog kapaciteta.

– Dvije stvari su veoma bitne. Zalivna norma i učestalost zalivanja. Zalivna norma je ono što damo po jednom zalivanju, a to treba da bude od prilike što ispari vode tri-četiri dana, u zavisnosti od spoljašnje temperature. Zalivna norma se kreće od 15 do 25 litara, a učestalost zavisi od temperature i količine padavina. Danas se uglavnom ide na što češće zalivanje, kako bi se hladilo i zemljište jer za optimalno nalivanje krtola traži niže temperature, nego druge biljke. Neki optimum je 18-20 stepeni što je teško postići, naročito u ravničarskom rejonu. Ipak, to učestalo navodnjavanje može donekle da reguliše i temperaturni režim zemljišta i zone gde se formiraju krtole – pojašnjava profesor doktor.

Na višim temperaturama formiranje krtola i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast krtola potpuno prestaje.

Kako se gaji fikus?

Agrosavjet
-
0
Kako se gaji fikus?

Fikus je popularna sobna biljka poznata po atraktivnom lišću.

Sprej za suzbijanje korova: Samo pomiješajte 3 sastojka iz kuhinje

Agrosavjet
-
0
Sprej za suzbijanje korova: Samo pomiješajte 3 sastojka iz kuhinje

Korov može da upropasti svaki travnjak, a takođe je nepoželjan „gost“ i u cvjetnim lejama, oko ivica trotoara i stazica u dvorištu.

Trimeri, čupanje, plevljenje često za to nemamo ni vremena ni snage.

Ako ne želite da koristite otrovne hemikalije za uništavanje korova, pokušajte sa jednostavnim sredstvom koje možete napraviti sami.

Potrebni su vam:

  • 1 litar alkoholnog sirćeta
  • 3 kašike soli
  • 3 kašike deterdženta sa sudove
  • bočica sa raspršivačem

Primjena:

Sipajte so u sirće i miješajte dok se ne rastopi pa dodajte deterdžent i sve sjedinite. Sipajte u bocu sa rasprašivačem i prskajte po korovu. Najbolje je da to radite u podne, kad je sunce najjače.

1...686970...1.018Stranica 69 of 1.018

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia