Četvrtak, 30 Maja, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneUkrasno i ljekovito biljeKako zaustaviti naglo sušenje šimšira i žive ograde?

Kako zaustaviti naglo sušenje šimšira i žive ograde?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Naglo i brzo sušenje šimšira ili žive ograde najčeše je posljedica štete koju nanosi šimširov plamenac. Pojavljuju se kraj marta- april, te je pravo vrijeme da se reaguje.

Sušenje šimšira ili žive ograde može da se zaustavi, ako se na vrijeme reaguje. Najčešće je uzrok šimširov plamenac (šimširov moljac). U pitanju je izuzetno invazivna vrsta porijeklom sa prostora Koreje, Japana i Kine. Kod nas je došla pre nekoliko godina i izazvala pravi šok širom naše zemlje, jer je za samo nekoliko dana u stanju da pojede kompletnu lisnu masu i uništi cijeli šimšir ili gajenu živicu.

Šimširov plamenac je leptir bijele boje, sa smeđom trakom duž ivice krila i crne glave. Šimšir uništavaju kada su u fazi gusjenice. Izvode 3 generacije tokom godine i ta zadnja prezimljava između listova šimšira ili blizu biljke.

U rano proljeće, kada temperatura poraste iznad 7 stepeni (mart, početak aprila, zavisno od godine) gusjenice izlaze iz čaure i počinju da jedu lišće šimšira ili žive ograde. Jako brzo rastu i apetit im stalno raste. Krajem maja prelaze u stadijum lutke. Sakrivaju se između lišća šimšira, u kokonu sačinjenom od svilenih niti. Početkom juna izležu se leptiri, a nakon parenja ženka polaže jaja na naličju lista. Sredinom juna stiže druga generacija. Odvija se cijeli proces i ponovo polažu jaja u septembru, oktobru.

Mjere zaštite šimšira od šimširovog plamenca

Neophodno je pregledati šimšire. Razgrnite grane, jer se prvo hrane unutrašnjim listovima. Zbog toga spolja može da izgleda sve u redu, a da zapravo postoji problem. U unutrašnjosti se vide prve štete, kao i prisustvo mladih gusjenica. Inače su zelene boje, te ih je teško primijetiti.

šimširov moljac
Wikimedia/st-SaHiB

Ukoliko je napad jak, odnosno broj gusjenica je veliki, primijetićete svilenkastu paučinu. Takođe, sa spoljne strane, kada se sagnete primijetićete da se osušilo lišće na dnu šimšira. Treba napomenuti da su ose prirodni neprijatelji ove štetočine. Ukoliko ih vidite da lete oko šimšira, znaćete šta je u pitanju.

Kod nas ne postoji preparat koji je namenjen isključivo ovoj štetočini, ali postoje efikasne mere i preparati koji se mogu koristiti.

S obzirom da se gusjenice ne razvijaju istovremeno, često se dešava da neka preživi, te suzbijanje šimširovog plamenca ne može da se obavi jednokratno. Zato je neophodno biljke pregledati na dvije-tri nedelje, a mjere zaštite sprovoditi čim primetite bilo šta od gore navedenog.

  • Ispiranjem šimšira vodom pod velikim pritiskom, s tim da se gusjenice moraju pokupiti i spaliti.
  • Oštećene dijelove biljke treba odsjeći i spaliti.
  • Ukoliko su gusjenice male, može da se primijeni biološki preparat na bazi m. Bacillus thuringiensis var. kurstaki (kod nas je to Lepinox plus).
  • Ukoliko su gusjenice veće i ima ih mnogo, mogu se primijeniti preparati na bazi hlorantraniliprola, bifentrina, alfacipermetrina, dimetoata.
  • U vrijeme poleganja jaja mogu se koristiti preparati na bazi a.m. piriproksifen, koji djeluju na jaja i mlade gusjenice.

Nakon nedelju dana od prvog prskanja, preporuka je da se šimšir isprska još jednom.

Tretman treba izvoditi u večernjim časovima, jer tada pčele nisu aktivne.
Ukoliko je moguće, posle tretmana žbun treba prekriti folijom dan-dva, jer će to da pospeši učinak preparata.

Izbjegavati korišćenje nesektivnih insekticida, jer ćete sa njima uništiti i prirodne neprijatelje ove štetočine.

Ukoliko se ne primjene mjere zaštite može doći do nepovratne štete, jer starije gusjenice, pored listova, proždiru mlade izbojke, pa čak i koru biljke.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI