понедељак, септембар 15, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 65

Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza: Savjeti baštovana

Agrosavjet
-
0
Koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza: Savjeti baštovana

Baštovani su uvijek u potrazi za najboljim metodama kako bi njihove biljke napredovale zdravo i snažno, a paradajz nije iznimka. Jedno od čestih pitanja koje se postavlja jest koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza kako bi se osigurao optimalan rast. Razgovarali smo s iskusnim baštovanima i donosimo vam njihove savjete.

Prije svega, važno je pravilno izmjeriti biljku kako biste osigurali da napravite rupu dovoljno duboku prije sadnje. „Vjerovatno će biti dublja nego što mislite“, kažu stručnjaci. Preporučuje se da se sadnja obavi kada biljka naraste na oko 15 do 30 centimetara odnosno kada biljka formira 5 do6 lisova, pa sve dok se na njima ne pojave začeci prvih cvijetnih grančica.

Jedan od savjeta koji su podijelili baštovani jest da nije potrebno uklanjati donje listove i stabljike prije sadnje, jer se oni jednostavno mogu zakopati zajedno s ostatkom biljke. Međutim, ako to olakšava proces sadnje, možete ih ukloniti.

Prije same sadnje, preporučuje se da dan prije ne zalijevate presadnice kako bi se lakše izvukle iz kontejnera.

Kada je riječ o razmaku pri sadnji paradajza, preporučeni su razmaci od 70 cm x 35 cm ili 80 cm x 40 cm. Za kalemljeni rasad paradajza, preporučuje se razmak od 50 cm x 100 cm.

Za one koji koriste crnu malč foliju, nakon sadnje preporučuje se zasipanje rasada sa malo sipke zemlje. I naravno, nakon sadnje je obavezno obaviti zalivanje kako bi se biljke dobro ukorijenile i počele rasti.

Dakle, ako se pitate koliko duboko treba saditi sadnicu paradajza, slijedite ove savjete iskusnih baštovana kako biste osigurali zdrav i uspješan rast vašeg paradajza, piše AgroSavjet.

Sačuvajte svoje omiljeno sezonsko voće: Uz ovaj trik otjeraćete sve štetočine sa jagoda

Agrosavjet
-
0
Sačuvajte svoje omiljeno sezonsko voće: Uz ovaj trik otjeraćete sve štetočine sa jagoda

Sezona je jagoda, nekima omiljenog voća. Ako imate baštu ili ih uzgajate u saksiji na terasi sigurno težite ka tome da ih sačuvate od nemilih bubica i ostalih štetočina. 

Možda mislite da je to neizvodljivo bez agresivnih hemikalija, ali istina je drugačija.

Jagode je moguće sačuvati na vrlo jednostavan način koji neće ugroziti vaše zdravlje. Ovom prilikom otkrivamo i kako.

Pročitajte: Kako pravilno oprati jagode od pesticida?

Kako biste zaštitili svoje jagode potrebne su vam samo male ukrasne vrećice u koje ćete staviti plodove dok sazrevaju na biljci, prenosi Alo.

Kako se osloboditi puževa u bašti

Agrosavjet
-
0
Kako se osloboditi puževa u bašti

Ako već nisu, puževi će uskoro otkriti vašu baštu i izabrati je za svoju trpezariju. Postoje načini da ih spriječiti u tome.

Kao svakog proljeća, i ove godine će vjerovatno početi rat protiv puževa u baštama. Za mnoge baštovane, ove spore i naizgled mirne životinje su samo „bezdušni uništavači” njihovog povrća i cvijeća.

Postoji dosta načina na koje možete spriječiti da vaša bašta postane trpezarijski sto.

Iskoristite sunce

Jedna poznata taktika je posipanje solju po puževima, što bi trebalo da ih osuši.

Ekspert za baštovanstvo Dejvid Domoni rekao je britanskoj televiziji ITV da je ovo pogrešno shvatanje. U stvari, najveći neprijatelj puževa je sunčeva svjetlost.

„Zato je moj prvi savjet da baštu ne zalivate prekasno, da je sunce više ne bi isušilo. Zalivanje stvara vlažno okruženje oko biljaka, koje puževi vole. Za njih je večernje zalivanje kao poziv na ukusnu večeru u prijatnom ambijentu“.

Takođe se uvjerite da su biljke dovoljno udaljene jedna od druge. Ovo stvara oblasti između njih do kojih dopire sunčeva svjetlost, a za spore puževe to je za nas kao prelazak male pustinje.

Pročitajte: Prirodna sredstva protiv puževa

Uspješno možemo koristiti i sakrivanje puževa od direktne sunčeve svjetlosti. Postavite drvenu dasku koja je malo podignuta od zemlje, savjetuje naš čitalac. Na vrućini sunca, puževi će potražiti sklonište ispod nje ili na strani koja je okrenuta ka zemlji. Onda samo okrenite dasku i pokupite spore uljeze ispod ili sa nje.

Iskoristite njihove neprijatelje

Iako postoji mnogo sredstava za odbijanje puževa, bolje je koristiti prirodu da bi spriječili njihovu invaziju.

„Učinite baštu privlačnom za prirodne neprijatelje puževa – ptice, žabe, insekte“, kaže Domonei u svom youtube videu.

„U baštu stavite hranilice za ptice, napravite mali ribnjak za žabe, napravite gomilu drveća ili lišća, gdje će se sakriti puževi i gdje će ih tražiti njihovi prirodni neprijatelji“.

Iskoristite prednosti mirisnih biljaka

Puževe odvraćaju i biljke jakog mirisa. U bašti posadite ruzmarin, lavandu ili mentu. Ove biljke nama mirišu, ali puževi ih izbjegavaju. Ove biljke možete saditi i među povrćem. Samo budite oprezni sa mentom.

„Morate da njen rast ili ćete pasti u nesvijest“, kaže Domonei.

Posadite mentu u saksije u bašti.

Jedan od najvećih otrova za puževe je alicin, supstanca koja se nalazi, na primjer, u vlašcu. Posadite saksije vlašca između drugih baštenskih biljaka ili na više mjesta u bašti.

Pozovite ih na posljednju večeru

Ako ste isprobali sve gore navedene metode i čini se da ih ništa ne odvraća, David predlaže da napravite zamku. Manje posude zatrpajte tako da ivica posude izgleda barem centimetar ili malo više iznad zemlje, a zatim u njih sipajte pivo“, savjetuje David, prenosi N1.

„To je skoro kao zvono za večeru za puževe. Kada dođu, možete ih ukloniti“.

Kako đubriti voćke tokom proljeća

Agrosavjet
-
0
Kako đubriti voćke tokom proljeća

Redovno godišnje đubrenje voćaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji.

Ono osigurava redovan i visok prinos, dobar kvalitet plodova i ravnotežu razvoja vegetativnih i generativnih organa, navodi stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Novi Pazar Silvija Hodžić.

Razlikuje se osnovno đubrenje, rano proljećno i prihrana.

Osnovno se obavlja u jesen poslije berbe, a predstavlja unošenje kompleksnih NPK đubriva sa nižim procentom azota u odnosu na fosfor i kalijum, kao i đubrenje stajskim đubrivom.

Po rasturanju ovih đubriva obavlja se njihovo zaoravanje, zajedno sa korovom kao zelenišom, na dubinu 10 do 14 cm.

Radi održavanja nivoa humusa na najmanje tri odsto treba svake treće jeseni, zajedno sa NPK đubrivima rasturiti i 30 t/ha stajnjaka.

Ranim proljećnim unosi se azot, najčešće 1/3 do 1/2 od ukupno potrebne godišnje količine, jednim od azotnih đubriva (UREA, KAN) ili kompleksnim NPK đubrivima sa naglašenim sadržajem azota (NPK 20-10-10, NPK 16-16-16).

„Đubrenje se obavlja prilikom prve prolećne obrade zemljišta, a gdje to nije moguće razbacuje se po travi ili pred kišu“, ističe Hodžićeva.

Prihrana se obavlja poslije zametanja plodova krajem aprila, azotnim ili NPK đubrivima sa naglašenim procentom pomenutog elementa. U slučaju da se iz bilo kog razloga osnovno đubrenje ne obavi u jesen, tada se količina predviđena za osnovno u jesen i ona za prvo prolećno unese u zemljište zajedno prilikom prve proljećne obrade zemljišta (ili razbaca po površini).

KAN u aprilu

Đubriva se primjenjuju po cijeloj površini zasada, izuzetno u zasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabla, nešto širu od krošnje. Za visok prinos koštičavog i jezgrastog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha azota (N), 70- 120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalijuma (K2O), što znači da se osnovnim đubrenjem poslije berbe pođubri sa 300-500 kg/ha(30-50g/ m2) NPK 6-18-36 ili 400-600 kg/ha(40-60g/m2) NPK 8-26-26 ili NPK 5-20-30 ili NPK 7-20-30. Najveća količina azota dodaje se u proleće UREA 150-200 kg/ha (15-20g/m2).

Druga prihrana ovim elementom obavlja se u aprilu – KAN u količini 150 kg/ha (15 g/m2). Prihrana putem lista (folijarna ishrana) od važnosti je u određenim fenofazama voćke. Prije cvjetanja prska se Fertinom B kao 0,5 procenta – rastvor (0,5 l na 100 l vode), po potrebi (nedostatak bora) i kasnije kao jedan odsto u rastvoru, kaže novopazarski stručnjak.

Dodavanje većine mikro i makro hraniva ostvarujemo putem Fertine V koji primenjujemo kao dvoprocentni rastvor, a primjenjujemo u razmacima 10-15 dana, tokom ekstremnih suša i u kraćim vremenskim periodima. Na karbonatnim zemljištima potrebno je tokom cijele godine tretirati rastvorom gvožđa Fertinom Fe u koncentraciji 0,3 odsto (0,3 l Fertine Fe na 100 l vode).

„Voće koje je osjetljivo na nedostatak kalcijuma, potrebno je bar četiri do šest puta prskati rastvorom kalcijuma putem Fertine Ca u koncentraciji dva odsto rastvora“, zaključuje Hodžićeva.

(Agroklub)

Kopriva je zeleno zlato, ali ima dana kada je nikako ne smijete brati

Agrosavjet
-
0
Kopriva je zeleno zlato, ali ima dana kada je nikako ne smijete brati

Kopriva se najčešće bere u proljeće, kada je biljka najbogatija hranjivim tvarima. Najbolje vrijeme za berbu je prije nego što počne cvjetati, jer ih tada listovi sadrže najviše.

Od davnina su poznata njena ljekovita svojstva koprive pa da navedemo samo neka, piše Jutarnji.hr.

Odlična je za podsticanje izlučivanja toksina iz tijela, pomaže u čišćenju bubrega, a koristi za i ublažavanje upala u tijelu.

Bogata je hranjivim tvarima: sadrži visoke nivoe vitamina (A, C, K) te minerala poput željeza, kalcija i magnezija. Može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi te se koristi kao pomoć u liječenju dijabetesa.

Dobra je za podsticanje cirkulacije, a smanjuje i simptome alergija kao što su kihanje, svrab i crvenilo kože. Dakle, razloga za branje koprive je više nego dovoljno.

Evo kako to učiniti.

Kada berete koprivu, nosite rukavice kako biste izbjegli ubode dlačica na listovima koje mogu izazvati iritaciju kože.

Najčešće se bere gornji dio biljke, odnosno mladi listovi i vrhovi izdanaka koji su svijetlozeleni. Možete koristiti makaze ili rukom pažljivo odrezati vrhove mladih izdanaka.

Nikako nemojte brati koprivu ako je taj dan ili dan-dva prije padala kiša.

Ako su vlažni, listovi će se sporije sušiti, što može dovesti do propadanja hranjivih tvari ili povećanog rizika od plijesni.

Listove koprive možete osušiti za kasniju upotrebu u čajevima ili kao dodatak jelima.

Za sušenje postoje dva osnovna načina:

Sušenje na vazduhu: Najjednostavniji način sušenja koprive je da je jednostavno ostavite da se suše na zraku. Možete raširiti listove na papiru ili krpi na suhom i prozračnom mjestu, daleko od direktnog sunčevog svjetla. Okrenite listove povremeno kako bi se ravnomjerno osušili. Ovaj postupak može potrajati nekoliko dana do sedmice dana, ovisno o uslovima sušenja.

Sušenje u rerni: Ako želite brže sušenje koprive, možete je sušiti u rerni. Postavite rernu na nisku temperaturu (oko 50-60°C) i raširite listove na lim za pečenje obložen papirom za pečenje.

Povremeno provjeravajte listove i okrećite ih kako bi se ravnomjerno sušili. Ovaj postupak obično traje nekoliko sati, odnosno dok listovi nisu potpuno suvi.

Nakon što se kopriva potpuno osuši, možete je pohraniti u staklenke ili vrećice za čuvanje hrane kako bi zadržala svježinu.

Osušenu koprivu možete koristiti za pripremu čajeva, dodatak jelima ili sastojak u raznim receptima. Važno je osigurati da se listovi potpuno osuše prije pohrane kako bi se spriječilo kvarenje ili razvoj plijesni.

Ova riba je najzdravija, puna je proteina, odlična za kožu i probavni sistem

Agrosavjet
-
0
Ova riba je najzdravija, puna je proteina, odlična za kožu i probavni sistem

Vrijeme je posta, pa je prilika da jedemo ribu, a svakako je i dobar izbor ukoliko želite da se zdravije hranite.

Bečki profesor Hademar Bankhofer ističe koliko je riba važna i zdrava namirnica u ishrani. Na njegovoj ljestvici visoko je pozicioniran losos, a zatim slede sardine, inćuni, som, bakalar, pastrmka i oslić.  Osim toga, o zdravstvenim pogodnostima koje ima redovno konzumiranje lososa svjedoče i brojna istraživanja.

Meso lososa obiluje proteinima i aminokiselinama. Takođe sadrži komponente koje su od velikog značaja za zdravlje zglobova, ali i pravilno funkcionisanje digestivnog trakta i regulaciju insulina. Obiluje važnim vitaminima i mineralima i drugim korisnim materijama.

Kada pogledamo nutritivni sastav lososa, vidimo da na samo 100 gr spremljenog (grilovanog, na primer) lososa dolazi čak 22 gr proteina, što je skoro polovina preporučenog dnevnog unosa.

Takođe, losos je  bogat dobrim omega 3 masnim kiselinama, vitaminima i mineralima.

Vitamini i minerali u lososu

Osim što je odličan izvor visokokvalitetnih proteina, losos sadrži prilično korisne količine drugih važnih elemenata, kao što su vitamini B grupe, te minerali poput selena, fosfora i kalijuma. Osim toga predstavlja i solidan izvor gvožđa, cinka, magnezijuma i vitamina C i E.

Količine vitamina B kompleksa su impresivne. Vitamini B grupe igraju izuzetno značajnu ulogu u većini hemijskih reakcija u našem organizmu i učestvuju u metaboličkim procesima. Dovoljan unos B vitamina obezbjeđuje kvalitetan san, izdržljivost, dovoljno energije, koncentraciju i, iznad svega, čuvaju naše srce i krvne sudove.

Zdravstvene prednosti lososa

Losos je dobar za cjelokupno zdravlje, hranljivo i ukusno lososovo meso čuva zdravlje i njeguje organizam. Konzumacija mesa lososa je dobra za:

  •     Nervni sistem i mozak
  •     Srce i krvne sudove
  •     Mišiće i koštanozglobni sistem
  •     Zdrave oči, kožu i kosu
  •     Dobar san i zdrav metabolizam

Zalivajte JAGODE ovom smjesom za bogatiji rod! PLODOVI će biti krupni, slatki i sočni

Agrosavjet
-
0
Zalivajte JAGODE ovom smjesom za bogatiji rod! PLODOVI će biti krupni, slatki i sočni

Ukoliko kod kuće imate suvi kvasac, onda možete da napravite smjesu koja će vam donijeti bujniji rod jagoda.

Suvi kvasac, osim u kuhinji može biti veoma koristan i u bašti. Činjenica je da ovaj proizvod ima pozitivan učinak na stanje tla i kao izvor korisnih tvari i elemenata u tragovima za neke biljke.

Kvasac može djelovati kao đubrivo za jagode. Ako je sve učinjeno ispravno, berba će vas veoma prijatno iznenaditi. Plodovi će biti nevjerovatno krupni, slatki i sočni, prenosi informer.rs.

Pročitajte: VRIJEME JE DA POSADITE JAGODE U SAKSIJE: Poštujte ova pravila, njegujte ih na OVAJ način i imaćete prelijepe voćke na balkonu

Kako kvasac pretvoriti u hranu za jagode

Morate uzeti staklenu posudu zapremine 3 litre. Ulijte vruću vodu u posudu. Tečnost bi trebala napuniti posudu približno 75 odsto.

U vodu dodajte paketić suvog kvasca i 5 kašičica šećera u prahu. Nakon miješanja sadržaja posude, smjesu treba ostaviti dok se ne pojavi pjena.

Dobijena masa mora se sipati u kantu skoro do vrha napunjenu vodom.

Kako pravilno hraniti jagode kvascem

Rezultat je tečnost kojom se trebaju hraniti grmovi jagoda. Uradite to odmah. Nema smisla ostavljati đubrivo „za kasnije“. Zalivanje treba obaviti u korijenu. Svaka biljka treba dobiti litar proizvoda.

Kako da „podmladite“ stare ljubičice – Trik sa kesom uspijeva svima

Agrosavjet
-
0
Kako da „podmladite“ stare ljubičice – Trik sa kesom uspijeva svima

Ako imate ljubičice koje traju godinama, a zbog starosti su počele da zaostaju u rastu, možete da ih podmladite. Upravo su proljećni mjeseci pravo vrijeme za tako nešto.

Ljubičicu izvadite iz saksije, skalpelom odrežite biljku od korijena, odstranite suve peteljke i suvo lišće, pa skalpelom lagano sastruže deblo biljke.

U saksiju sipajte novu zemlju, u nju utisnite stablo ljubičice, lagano pritisnite supstrat i umjereno zalijte. Zatim preko saksije stavite providnu kesu i ostavite je da stoji na umjerenom suncu. Za 3 do 4 nedjelje biljka bi trebalo da ima novi korijen, prenosi najzena.rs.

Razmnožavanje iz lista

Zasijecite list ljubičice pod uglom od 45 stepeni. U saksiju stavite zemlju i zalijte je odstajalom vodom, pa napravite malu rupu u zemlji i u nju stavite pripremljen list afričke ljubičice. Ukoliko imate hormon rasta, prije nego što ćete spustiti ljubičicu u zemlju zasječeni dio spustite u hormon rasta.

Preko saksije navucite plastičnu providnu kesu, pa saksiju stavite na svjetlo i toplo mjesto koje nije direktno na suncu. Zalivajte biljku povremeno, samo kada primjetite da se površinski sloj zemlje osušio. Za zalivanje uvijek koristite odstajalu vodu.

Da bi se razvila iz lista, ljubičici je potrebno oko 21 dan. Dok se ne pojave listići, ne skidajte kesu sa saksije.

Pročitajte: Ljubičice zalivajte ovim eliksirom, cvjetaće bujnije nego ikad prije

Najvažniji savjeti za njegu

Ljubičica ne voli ni previše, ali ni premalo vode. Od proljeća do jeseni zalivajte je jednom sedmično, a ljeti dva do tri puta, najbolje preko podloška saksije.

Da bi bila bujnija i cvjetala tokom najvećeg dijela godine, dodajte joj đubrivo za cvjetanje prilikom svakog drugog zalivanja.

Ljubičice su „društvene biljke“, pa više cvjetaju ako se nalaze „u društvu“. Saksije sa ljubičicama držite grupisane blizu izvora prirodnog svjetla, ali tako poređane da se listovi biljaka međusobno ne dodiruju – tako će cvjetati raskošnije.

Prašinu sa listova uklanjajte mekom čekom ili pamučnom krpicom.

VRIJEME JE DA POSADITE JAGODE U SAKSIJE: Poštujte ova pravila, njegujte ih na OVAJ način i imaćete prelijepe voćke na balkonu

Agrosavjet
-
0
VRIJEME JE DA POSADITE JAGODE U SAKSIJE: Poštujte ova pravila, njegujte ih na OVAJ način i imaćete prelijepe voćke na balkonu

Ljubitelji jagoda koji nemaju bašte ili dvorišta, mogu jagode za svoje potrebe da gaje i u saksijama kao sobno cvijeće, na balkonima ili terasama. Za sadnju se koriste saksije različitih veličina, prečnika od deset do trideset santimetara.

Ovo povrće se sadi u aprilu

Agrosavjet
-
0
Ovo povrće se sadi u aprilu

U drugoj polovini aprila sade se kukuruz šećerac, krompir, celer, pasulj, cvekla, a možete posaditi i paradajz i papriku.

Kada sadite povrće, važno je da ga sadite jedno pored drugog, kako bi lijepo napredovalo.

Evo šta je najbolje da zasadite ovih dana:

Celer

Pravi je zaštitnik ostalog povrća od štetočina, pa ga obavezno posadite u bašti.

Zemljište treba da bude neutralne kiselosti, a poželjno je da je bogato humusom. Sadi se na razmaku redova od 50 centimetara.

Celer je veoma zdravo povrće. Odličan je za zaštitu drugih kultura, jer od njega bježe šetočine koje napadaju kupus, karfiol, brokoli i kelj, ali i kupusni moljac koji napada i rotkvice.

Kukuruz

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 8°C, međutim, najbolje vrijeme za sjetvu je kada se tlo zagrije na najviše 10 stepeni.

Kako bi sjeme kukuruza moglo da klija treba da upije oko 45% vode pa mu osigurajte dovoljno vlažno tlo.

Cvekla

Posadite cveklu sada i imaćete je do jeseni.

Blaga ljeta, puno vode i hladno tlo idealni su uslovi za cveklu. Mora da se zaliva, posebno ljeti, kada su temperature visoke.

Paradajz

Zemljište za paradajz treba da bude nađubreno i bogato kalcijumom.

Posadite ga tek kada prođe mogućnost od mrazeva.

Sadnicu sadite uz kolac i tokom rasta biljku nekoliko puta privežite. Paradajz voli svjetlost, potrebno mu je od 8 do 10 sati svetlosti dnevno. Redovno ga prskajte protiv plamenjače, prenosi Informer.

1...646566...1.017Stranica 65 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia