Krompir je većini omiljeno povrće jer je od njega moguće spremiti bezbroj jela, a osim toga, svako će biti preukusno. Oni koji imaju svoje parče zemlje mogu ga i sami posejati i ubirati njegove plodove. A ukoliko želite da celo leto uživate u mladim krompirićima, mart je idealno vreme da ga posadite.

Mladi krompir se obično seje kao krtola. Krtole su poznate i kao semenski krompir i mogu se sejati od ranog proleća pa nadalje. Ključno je da se uverite da je rizik od mraza prošao pre nego što posadite krompir, jer bi to moglo da ugrozi vaš usev.

Mladi krompir možete sejati između marta i aprila, iako to može da varira u zavisnosti od temperature.

Pre sadnje krompira, pripremite svoj povrtnjak i podesite optimalne uslove za uzgoj dodavanjem kvalitetnog komposta u zemlju. Takođe možete dodati specijalno đubrivo za krompir u zemlju kako biste ovom korenu dali podsticaj.

Pročitajte: Kako uzgojiti mladi krompir u plasteniku?

Iskopajte rupu duboku oko osam centimetara gde želite da posadite krompir. Uzmite semenski krompir i isecite ga na komade, pazeći da svaki komad ima najmanje dve klice. Stavite komade krompira na udaljenosti od oko 30 centimetara, sa izbojcima okrenutim nagore, i prekrijte ih slojem zemlje – možda su i dalje ispod nivoa zemlje, ali to je u redu.

Kako izdanci krompira budu rasli, dodavaćete slojeve zemlje da pokrijete izdanke, tako da u ovoj fazi nemojte zakopavati krompir preduboko.

Generalno, mladi krompir je spreman za berbu oko 100 dana nakon što je posejan. Da li je vaš krompir spreman za berbu, možete reći kada mu se cvetovi otvore.

To obično bude u junu ili julu, za one zasađene u martu.

(Stil/agromedia.rs)

Ova metoda pedsadnje luka pogodna je za jesen i proleće. Moj deda je radio isto i ja se i danas pridržavam njegovih saveta. Namakanje luka u ovom domaćem rastvoru može pomoći u povećanju prinosa i sprečiti bolesti i štetočine da oštete vaše useve.

Cijela tajna odličnih rezultata ove metode leži u antiseptičkim svojstvima soda vode i temperaturi rastvora.

Voda bi trebalo da bude skoro vruća! Najmanje 45 stepeni, najbolje 55-60 stepeni. Ovo će dati najbolji efekat namakanja.

Kako pripremiti rastvor za namakanje?

• 1 kašičica sode bikarbone
• 1 litar vrele vode (temperatura 45-60°C).
• Vrijeme namakanja je 30 minuta.

Kako biste spriječili da se rastvor brzo ohladi, stavite poklopac na posudu i umotajte je u staro ćebe.

Prije namakanja luka potrebno je ukloniti opuštenu gornju ljusku, a ostatak ljuske ostaviti na njoj.

Soda se takođe koristi za zakiseljavanje tla. Može se koristiti umjesto pepela ili dolomita u prahu za uzgoj luka. Rupu za sadnju lagano pospite sodom bikarbonom i odmah posadite luk.

Još jedan savjet za sadnju luka i bogat rod

Još je rano, ali evo mog savjeta kada sadite luk u redove. Moja baka je to radila na ovaj način, a i ja. Uzgajam luk dugi niz godina i uvijek sam imao dobre rezultate koristeći ovu metodu.

Pripremite sve sadnice tako što ćete otopiti tri šolje soli u 10-litarskoj kanti vode.

Pomiješajte ova rastvor, stavite sve lukovice koje želite da posadite u njega i ostavite da se namače 1-2 dana za najbolje rezultate.

Umjesto da prospete rastvor vode i soli, prelijte ga po zemlji prije sadnje ili zemlju pospite kuhinjskom solju. To će sprečiti pojavu lukove muve i drugih parazita tokom vegetacije. Radi se o sterilizaciji tla prije sadnje.

Kako ubrzati rast luka i povećati odbranu

Ako imate problema sa nematodama (valjkastim crvima), ljudi u našem selu će luk potopiti u razblaženom rastvoru 2% kalijum permanganata 10-20 minuta pre sadnje.

Steriliše i štiti seme od bolesti koje se mogu pojaviti u zemljištu, a djeluje i stimulativno.

Ako kalijum permanganat nije dostupan, potopite seme barem u vodu (temperatura 20-25 °C) pre sadnje.

Sjemenke povrća sadrže hemikalije koje sprečavaju klijanje, a one se ispiru namakanjem, uzrokujući da sjeme nabubri i počne brzo klijati.

Sjeme luka potopimo 30-60 sati prije sadnje, a zatim pustimo da se osuše oko 1 sat.

Izvor: https://www.krstarica.com

Mart je idealno vrijeme za započinjanje sjetve mnogih biljaka koje će kasnije krasiti vaše bašte. Ako do sada niste započeli s pripremom rasada, sada je pravi trenutak da se posvetite sjetvi kultura koje ćete presaditi na otvoreno u maju.

Povrće za sjetvu:

Među biljkama koje se u martu mogu sijati u zatvorenom prostoru su:

• Paradajz
• Paprika
• Patlidžan
• Krastavci
• Tikvice
• Prokulice
• Kupus
• Raštika
• Brokula
• Cvjetača
• Bamija
• Lubenica
• Dinja

Začinsko bilje:

• Bosiljak
• Origano

Početak proljeća savršena je prilika da uz malo truda i pažnje osigurate bogatu i raznoliku berbu u nadolazećim mjesecima! 🌱

Mladi luk je bogat hranjivim tvarima te sadrži brojne vitamine i minerale.

Budući da je započela sezona mladog luka, poželjno bi bilo da što prije uvrstite u svoju svakodnevnu ishranu.

Dok se u Kini i nekim drugim azijskim zemljama češće koristi u kuhanim jelima, mladi luk u našim krajevima obično se servira kao salata.

Jestivi su i zeleni lisnati dio i bijela lukovica, a obično je blaži od običnog luka.

Pomaže kod prehlade i gripe

Budući da ima antibakterijska i antivirusna svojstva, odličan je za liječenje virusnih infekcija i infekcija gripe. Takođe, smanjuje višak sluzi i bori se protiv zimske hladnoće.

Pomaže kod probave

Mladi luk možete redovno konzumirati kako biste ubrzali probavu ako patite od ekstremnih problema s probavom sistemom kao što su gastritis, zatvor i drugi poremećaji.

Liječi natečena crijeva i zbog vlakana čini vaš probavni sistem vrlo aktivnim. Osobe koje imaju problema s probavom trebale bi dva puta dnevno konzumirati između 20 i 30 grama mladog luka, jednom ujutro i naveče.

Snižava nivo šećera u krvi

Spojevi sumpora prisutni u zelenom luku smanjuju nivo šećera u krvi povećanjem nivoa inzulina. Inzulin je neophodan za prenos šećera iz krvotoka u tjelesne stanice.

Dobar je za vaše oči

Osim karotenoida kao što su lutein i zeaksantin, zeleni luk sadrži vitamin A, koji igra vitalnu ulogu u održavanju normalnog vida i održavanju vaših očiju zdravim i jakim. Takođe, bore se protiv makularne degeneracije, stanja koje rezultira gubitkom vida te štite oči od upala.

Održava vaše srce zdravim

Vitamin C pomaže u snižavanju visokog holesterola i krvnog pritiska u tijelu, što smanjuje rizik od srčanih bolesti. Spojevi sumpora prisutni u ovom luku takođe pomažu u smanjenju rizika od koronarnih bolesti srca.

Jača imunitet

Budući da sadrže vitamine C i A, jačaju imunološki sistem i štite od infekcija. Takođe, kao bogat izvor vitamina C, štite tjelesno tkivo od oštećenja i upala djelujući kao antioksidans.

Sprečava želučane komplikacije

Mladi luk učinkovit je prirodni lijek za liječenje probavnih problema i sprečavanje dijareje, mučnine i drugih želučanih komplikacija. Osim toga, pomažu u poboljšanju vašeg apetita.

Pomaže u izgradnji zdravlja kostiju

Jedenjem tri glavice mladog luka svaki dan, naše tijelo dobiva dovoljno vitamina K za cijeli dan, blagotvorno kod gastrointestinalnih problema. Ovaj vitamin je važan za zgrušavanje krvi, ali i za zdravlje kostiju, a istraživanje izričito povezuje luk sa smanjenim rizikom od osteoporoze, prenosi Klix.ba.

Svi ih jedemo, svi ih volimo, ali rijetko razmišljamo o tome koju vrstu odabrati – crveni ili bijeli krompir?

Na prvi pogled izgledaju slično, no postoje razlike koje mogu uticati na njihovu hranjivu vrijednost i učinak na zdravlje.

Crveni krimpir prepoznatljiv je po svojoj crvenkastoj koži, koja sadrži veliku količinu antioksidansa, ponajviše zahvaljujući pigmentima zvanim antocijanini. Ovi antioksidansi pomažu tijelu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju oksidativni stres, čime doprinose smanjenju rizika od hroničnih bolesti.

Jedna od njegovih prednosti je niži glihemijski indeks, što znači da sporije podiže nivo šećera u krvi u poređenju s bijelim krompirom. To ga čini boljim izborom za dijabetičare i osobe koje žele stabilizovati nivo energije i izbjeći nagle skokove šećera u krvi.

Bijeli krompir ima svjetliju kožu i mekšu teksturu, što ga čini idealnim za pire krompir i složence. Sadrži više skroba, što znači da ima viši glihemijski indeks i brže otpušta energiju u krvotok.

Zahvaljujući većem udjelu skroba, bijeli krompir pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Takođe je bogat određenim mineralima, posebno željezom i kalcijumom. Željezo igra ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica i prenosu kisika kroz tijelo, dok kalcijum doprinosi zdravlju kostiju i zuba.

Crveni krompir sadrži više dijetalnih vlakana koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i pomažu u regulaciji apetita. Zahvaljujući tome, dulje pruža osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli tjelesne težine.

Bijeli krompir ima nešto manje vlakana, ali je bogatiji rezistentnim skrobom, koji djeluje slično vlaknima i pozitivno utiče na crijevnu mikrofloru. Rezistentni škrob služi kao hrana dobrim bakterijama u crijevima, što pomaže održavanju zdravog probavnog sistema.

Razlika u kalorijama između crvenog i bijelog krompira nije velika:

• Crveni krompir – prosječno 151 kalorija po porciji
• Bijeli krompir – prosječno 159 kalorija po porciji

Iako je ta razlika minimalna, može biti važna za one koji paze na unos kalorija. Bijeli krompir zbog višeg udjela škroba daje brzu energiju, što može biti korisno za sportiste i osobe kojima je potreban brzi izvor energije. S druge strane, crveni krompir postupnije oslobađa energiju, što pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.

Sadržaj vitamina i minerala

Obje vrste krompira bogate su vitaminom C, koji jača imunitet i doprinosi zdravlju kože. Ali, postoje određene razlike. Crveni krompir sadrži više vitamina B6, koji podržava metabolizam proteina i zdravlje živčanog sistema. Bijeli krompir ima više željeza i kalcijuma, što ga čini boljim izborom za osobe s manjkom željeza, vegetarijance ili one koji žele poboljšati zdravlje kostiju.

Koji krompir odabrati?

Crveni krompir bolji je izbor za:

• Osobe koje žele unositi više antioksidansa
• One koji žele stabilizovati nivo šećera u krvi
• One koji žele više vlakana za zdravu probavu i duži osjećaj sitosti
• One koji paze na unos kalorija

Bijeli krompir pogodniji je za:

• Osobe kojima je potreban veći unos željeza i kalcijuma
• One koji žele brzi izvor energije
• One koji preferiraju mekšu, kremastu teksturu za pire i složence

U konačnici, oba su krompira hranjiva i zdrava opcija – važno je prilagoditi izbor ličnim prehrambenim potrebama i preferencijama, piše City Magazine, a prenose Večernji list.