Naslovnica Blog Stranica 326

Ovo je šest najaktivnijih rasa pasa

Ako je na popisu vaših novogodišnjih odluka više kretanja, zašto u svoje šetnje ne biste uključili i ljubimca?

Psi uglavnom vole izlaziti u šetnje i ljudima mogu pomoći u održavanju zdravog načina života.

Ako razmišljate o tome da vam pas bude prijatelj za treniranje i partner u trčanju, važno je istražiti koje su pasmine tome sklonije od drugih.

Šest najaktivnijih rasa su labrador i zlatni retriver, dalmatiner, sibirski haski, njemački ovčar i border koli. Oni zahtijevaju više fizičke aktivnosti od drugih.

S druge strane, ako ne uživate u dugim šetnjama i to vam nije visoko na listi prioriteta, birajte manje aktivne vrste kao što su maltezer, čivava, kovrčavi bišon, čau čau i kavalirski španijel kralja Charlesa, prenosi Index.

Uzgoj mikrobilja – Mladi izdanci hranljiviji od odraslih biljaka

Mikrobilje (mikropovrće, mikrozeleniš ili microgreens) su mlade biljke povrća, aromatičnog i ljekovitog bilja, kao i žitarica, koje se koriste u ishrani nakon što se razviju prvi pravi listići. To su mladi izdanci biljaka, veći od klica, a manji od rasada. Upravo u toj fazi biljka je veoma bogata hranljivim materijama, a istraživanja su pokazala da je nutritivni sastav mikrobilja bogatiji od četiri do čak čerdeset puta u odnosu na odraslu biljku. Sastav varira od vrste do vrste, najčešće sadrže visok nivo kalijuma, gvožđa, cinka, magnezijuma, bakra, uz obilje aminokiselina, enzima i antioksidantnih materija, najviše polifenola. Vrlo je karakterističan ukus ovih biljaka koji je veoma intenzivan i to u maloj količini, što ih čini posebno popularnim u savremenoj kuhinji.

Upotreba mikrobilja posljednjih godina dobija sve više na popularnosti. U početku se mikrobilje koristilo samo u dekorativne svrhe u odabranim restoranima, te je bilo dostupno vrlo malom krugu ljudi. Međutim, osim u estetske svrhe, zbog bogatog nutritivnog sastava, mikropovrće je izuzetno poželjno uključiti u prehranu.

Prednost mikrobilja je mogućnost uzgoja tokom čitave godine, bilo da se radi o profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili u kućnim uslovima uz minimalna ulaganja.  Kao mikrobilje i začinsko bilje najčešće se uzgajaju: repa, rotkvica, cvekla, šargarepa, korijander, bosiljak, razne salate, matovilac, rukola, blitva, kupusnjače, pšenica, kukuruz, grašak, luk iz sjemena, špinat itd.

Pročitajte: Mini-povrće u vrtu i na vašoj terasi

Način gajenja mikropovrća i začinskog bilja je dosta jednostavan. Zbog kratkog vegetacionog perioda, biljke nemaju dovoljno vremena da razgrade hemijske supstance, pa se pesticidi i mineralna đubriva u njihovom uzgoju ne koriste. Prilikom odabira prostora, poželjnija je južna strana, gdje ima dovoljno svjetlosti, koja je neophodna za cjelokupan razvoj biljaka koje zahtijevaju do 12 sati dnevne svjetlosti. Ako su dani kraći, potrebno je obezbijediti dodatno osvjetljenje lampama, da se biljke ne bi izduživale i bile podložne napadu patogenih mikroorganizama. U njihovoj neposrednoj blizini nije dobro držati uređaje za grijanje.

Optimalna temperatura za uzgoj mikrobilja je oko 20°S. Cijeli proces treba obavljati čistim rukama ili koristiti rukavice. Za sjetvu se koriste plitke posude sa otvorima za drenažu koje se pune supstratom ili podlogom koja dobro zadržava vlagu. Supstrat treba da bude kvalitetan, dobro propustan, a posipa se u sloju 4 do 6 cm debljine zavisno od krupnoće sjemena. Prije sijanja, supstrat je potrebno zaliti filtriranom vodom.

Pročitajte: Mikropovrće – Načini uzgoja i zdravstvene prednosti!

Sjeme treba da bude organskog porijekla ili sjeme koje nije tretirano pesticidima. Preporučljivo je da se potopi u vodi nekoliko sati prije sjetve, što će dosta ubrzati proces klijanja. Sije se gusto ravnomjerno raspoređeno, malo se pritisne i pažljivo prekriva tankim slojem supstrata. Zatim slijedi zalivanje koje se vrši isključivo iz pumpe orošavanjem, kako ne bi došlo do spiranja supstrata i pomjeranja sjemena u stranu. Prekriva se poklopacem, kartonom ili tankom folijom koja će zadržati vlažnost u zoni sjemena, spriječiti variranje temperature i osigurati bolje klijanje.

Uklanja se čim biljke počnu nicati, a dalje se održavaju redovnim i umjerenim zalivanjem, kako ne bi došlo do propadanja istih. Ciklus razvoja mikrobilja traje od 7 do 15 dana. Visina biljaka u trenutku berbe je od 2,5 cm do 10 cm u zavisnosti od vrste, a obavlja se ručno pomoću makaza odmah iznad zemlje. Kod mnogih berba se vrši višekratno.

Sijanje u vremenski kratkim razmacima, omogućava neprekidnu berbu svježih biljaka. Konzumiraju se listovi i stabljike u svježem stanju. Mogu se čuvati u zip kesicama u frižideru par dana, a pojedine vrste i nedjelju dana.

Da li uzimate razne suplemente za jačanje imuniteta i bolje zdravlje? Budite pažljivi!

Da li uzimate razne suplemente za jačanje imuniteta i bolje zdravlje? Budite pažljivi!

Nesporno je da neke biljke mogu da pomognu u očuvanju zdravlja i rješavanju tegoba. Ipak, u nekim slučajevima trebalo bi da budete posebno pažljivi.

Ulje jagorčevine

Ulje noćurka je sredstvo za koje se kaže da pomaže u smirivanju valunga. Neki ljekari ga preporučuju i trudnicama. Međutim, ulje noćurka takođe može izazvati niz neželjenih efekata, uključujući upale, probleme sa zgrušavanjem krvi, mučninu, dijareju i da oslabi imuni sistem.

Dong Kuai (kineska anđelika)

U kineskoj medicini koristi se više od 1200 godina u liječenju ginekoloških bolesti. Kinesku anđeliku apsolutno ne bi trebalo da uzimaju osobe sa miomima ili problemima zgrušavanja krvi, jer može dovesti do krvarenja i raznih komplikacija – kaže dr Nensi Belčer u intervjuu za eatthis.com.

Pročitajte: Šta je spirulina i zašto je dobra za zdravlje

Kantarion

Kantarion je jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka. Koristi se, između ostalog, kao sredstvo za ublažavanje simptoma depresije i nesanice. Preporučuje se i kod poremećaja varenja ili problema sa jetrom. Međutim, ljudi koji ga uzimaju treba da budu veoma oprezni.

– Uvijek obavijestite ljekare ili farmaceute o suplementima i vitaminima koje uzimate, jer neki od njih mogu da stupe u interakciju sa lijekovima. To je slučaj sa kantarionom – upozorava Ani Rostomjan, doktor farmacije, holistički farmaceut i praktičar funkcionalne medicine.

Biotin

Biotin je popularan dodatak koji ljudi uzimaju iz raznih razloga. Najčešće se koristi za jačanje kose i noktiju. Međutim, doktori tvrde da ne postoje naučni dokazi da biotin to zaista radi.

– Uzimanje biotina može izazvati lažnu dijagnozu hipertireoze ili sugerisati da je doza tiroidnog hormona previsoka. Ovaj dodatak ometa laboratorijske testove koji mjere funkciju štitne žlijezde – rekla je dr Dina Stračan, dermatolog iz Njujorka.

Sadnja i njega smokve u saksijama u kući ili stanu

Smokva je biljka koja veoma voli svjetlost, najbolje mjesto za nju je južna strana sa punim osvetljenjem. U hladu plodovi ne sazrijevaju i ne otpadaju. Izolovani balkon, gdje nema jakog mraza, pogodan je za uzgoj smokava. Biljku treba zaštititi od propuha.

Smokve nemaju velike zahtjeve prema zemljištu, u divljini rastu na golim stijenama i teškim zemljištima. Međutim, za uzgoj u zatvorenom, zemljište mora biti rastresito, propusno za vodu i vazduh i dovoljno plodno. 

Važna stvar je osigurati smokvi period zimskog mirovanja. Listopadna je biljka kojoj opada lišće u jesen te zahtijeva oko dva mjeseca hladnog održavanja. Obično listovi opadaju u novembru – početkom decembra, a do februara počinje nova sezona rasta. Tokom perioda mirovanja, smokvama je potrebna temperatura ne viša od 6-10 °C. Opadanje listova možete podstaći ako smanjite zalivanje i stavite saksiju na hladno mjesto. Biljka bez listova ponekad se drži u podrumu, ali po mogućnosti u svijetloj prostoriji. Zalivanje je rijetko, jednom u 5-10 dana, kada se zemlja počne sušiti.

Pročitajte: Kako se OREZUJE SMOKVA i kakvo je ZEMLJIŠTE potrebno ovoj voćki

Smokve daju dvije berbe godišnje, prvu – na prošlogodišnjim izbojcima, drugu – na izbojcima tekuće godine. Plodovi prve berbe su obično veći, sazrijevaju krajem juna – jula, druge – sitniji su, kod nekih se sorti razlikuju po boji, sazrijevaju u jesen. Biljka dobijena iz reznica daje prvi rod u drugoj godini uzgoja.

Svake godine u rano proljeće, smokve se prebacuju u  novu malo veću saksiju sa svježom zemljom i to se radi prije vegetacije. Prihranjivanje počinje tokom perioda rasta, sa početkom bubrenja pupoljaka. Prihrana je potrebna svake dvije sedmice.

U ovom periodu biljci je potrebno redovno zalijevanje mlakom vodom i što je moguće više svjetla.

Ljeti se smokve mogu držati u prostoriji, iznijeti na balkon zaštićen od vjetra. 

U zatvorenom prostoru, smokve su pogođene  različitim insektima, bijelim mušicama, lisnim všima i paukovim grinjama. Pod jakim pritiskom vode. Pogodini su i različiti prirodni preparati od biljaka kao što su češnjak, luk, ljute paprike, duvan. U krajnjem slučaju mogu se koristiti biološki preparati.

Gmizavci u Semberiji ne spavaju zimski san, pune ruke posla za zmijara Miću Pantića: Zmija se uvukla u korpu sa bebom

Zmija duga skoro dva metra uvukla se u korpu u kojoj je spavala tromjesečna beba u kući u semberskom selu Modran, a ovaj nesvakidašnji događaj krajem decembra prošle godine, koji je imao srećan epilog, uznemirio je ne samo roditelje već sve mještane toga kraja.

Ovim riječima je za „Glas Srpske“ priču o nesvakidašnjim događajima koji ovih dana zabrinjavaju Semberce počeo zmijar Mićo Pantić iz Modrana kod Bijeljine koji već decenijama iscjeljuje one koji se nađu na putu šarke, poskoka i drugih otrovnica.

Ovim riječima je za „Glas Srpske“ priču o nesvakidašnjim događajima koji ovih dana zabrinjavaju Semberce počeo zmijar Mićo Pantić iz Modrana kod Bijeljine koji već decenijama iscjeljuje one koji se nađu na putu šarke, poskoka i drugih otrovnica.

O Mići, za kojeg mnogi vjeruju da govori „nemušti jezik“, čulo se nadaleko jer već decenijama liječi ljude protivotrovom koji sam pravi. – Slučaj sa bebom dogodio se skoro, nema ni deset dana. Bila su otvorena ulazna vrata kuće i zmija je kroz hodnik ušla u sobu, a zatim i u korpu u kojoj je beba spavala. Ona neće ujesti dijete, ali ju je privuklo to što beba miriše na mlijeko – rekao je Pantić. Ispričao je da su po njega došla dva dječaka, koja su mu usplahireno saopštila da se na bebi nalazi zmija.

– Ja sam na prvu mislio da se šale, ali sam ipak otišao. Kada sam ušao u sobu, ugledao sam bogami golemu zmiju, dužu od 180 centimetara. Uzeo sam je i odnio preko rijeke i bacio da ostane živa – veli Pantić.

Zmije u decembru, kako kaže, održalo je toplo vrijeme pa nisu ni imale vremena da se sakriju.

– Čim sunce izađe, mami ih vani. Sad se stanje malo umirilo kako je zahladilo, ali bilo je nekoliko ujeda tokom decembra. Dvije žene je iz slame ujela zmija za ruku, dok je jednu ujela iz kante sa drvima koja je prenoćila vani. Dolazio mi je i jedan muškarac kojeg je zmija ujela za nogu – ispričao je Pantić po čiju su pomoć dolazili ljudi koji žive i preko granice, jer seruma počesto manjka.

Kako kaže, visoke temperature i dugotrajna suša koja je ljetos zadesila naše krajeve poremetili su ove gmizavce i istjerali ih na površinu zemlje, pa u samoodbrani napadaju ljude čak i u decembru.

– Bile su jako ljute, da bog sačuva – kaže Pantić i dodaje da prošle zime nije bilo sličnih situacija.

Među najopasnijim zmijama na našim prostorima izdvaja poskoka i šarku.

– Prvi simptomi nakon ujeda mogu se odmah osjetiti. Mjesto počinje da bridi i otiče, a čovjek se sve više osjeća uspavano – rekao je ovaj hrabri starac. Kako je ispričao, zmije su ga za života ujele više od 300 puta.

– Svaka zmija me ujede zato što mora. Ipak ja nemam nikakav strah od njih – zaključuje Pantić.

TradicijaMićo Pantić borbu sa zmijama vodi više od 60 godina, a svoj „zanat“ će, kako kaže, prenijeti na sina.

– To se prenosi s koljena na koljeno. Moj đed je prenio na mene, a sad ću ja svom sinu, to se lančano radi. Meni je više od 80 godina i vrijeme je da znanje prenesem sinu. On polako uči, ali još ja pravim protivotrove – rekao je Pantić.

Zašto je konjsko meso zdravo?

Konjsko meso ili konjetina kod nas i nije toliko popularna kao u Francuskoj, germanskim zemljama i zemljama centralne Azije, pa možda nije loše da se malo više informišemo o njoj.

U zemljama koje najviše konzumiraju konjetinu, godišnje se pojede oko 4,7 miliona konja. U mnogim kuluturama se konjsko meso ne koristi u ishrani zbog činjenice da je konj čovjeku ljubimac, saputnik i radna snaga, ali i religioznih razloga. Zbog tabua, konje gotovo da i ne jedemo, a da li znamo koliko je meso konja bolje od teletine i svinjetine? Očigledno, ne.

U praistoriji, divlji konji su bili važan izvor hrane, a trend konzumiranja konja se u Evropi nastavio sve do srednjeg vijeka. U paganskim ceremonijama u sjevernoj Evropi se jela konjetina i katolička crkva je 732. godine zabranila upotrebu konjskog mesa. Ta zabrana je naravno uticala da se upotreba konjetine smanji, ali ne i iskorijeni. Konji su zbog raznih razloga uglavnom bili na „meniju“ kada nije bilo druge stoke, u doba oskudice i gladi.

Pročitajte: Testirajte uzorke mesa – spriječite zarazu trihinelom (VIDEO)

Danas se konjsko meso u našoj zemlji i mnogim drugim državama preporučuje u ishrani, pa čak i u bolnicama. U drugima je potpuno zabranjeno, recimo u Australiji, Novom Zelandu i u Izraelu. U mnogim zemljama se smatra da je to meso za sirotinju, jer je jeftinija od recimo teletine ili svinjetine.

U odnosu na stoku, konji relativno mnogo konzumiraju trave i žita za svoj rast, pa je i logično da se ne uzgajaju primarno radi dobijanja mesa. Umjesto toga, konji završavaju u klanicama kada više nisu za jahanje ili rad.

Nutritivna vrijednost konjskog mesa je sljedeća: 100 g mesa daje 133 kcal, bjelančevina ima 21 g, masti 5 g, gvožđa 3,8 mg, natrijuma 53 mg, holesterol 52 mg. Kao što vidite, meso konja je bogato gvožđem i preporučuje se malokrvnim, anemičnim osobama. Kao i svako drugo meso i konjsko sadrži holesterol, pa ni u njemu ne treba pretjerivati.

Ukus konjskog mesa je slatkast i podsjeća na kombinaciju srnetine i teletine. Meso mladih konja je svjetlije boje, dok staro konjsko meso ima tamniju boju, baš kao i kod drugih životinja. Konjsko meso veoma dobro može da zamijeni teletinu, junetinu, svinjetinu, ovčetinu, srnetinu i drugu divljač, a u receptima se termički priprema nešto kraće nego recimo teletina i svinjetina.

Pročitajte: Ovo su najbolje i najgore vrste mesa koje možete pojesti, tvrde stručnjaci

Konjsko meso je uglavnom nemasno i mekano. Kod većine drugih životinja mlado meso je mekše što je mlađe, dok je kod konja upravo suprotno – što je konjsko meso starije, to je mekše.

Od mesa konja se prave i suhomesnati proizvodi, a njih možete naći na većim pijacama, u specijalizovanim mesarama koje prodaju konjsko meso. U svakom slučaju, meso konja je jeftinije i po svemu sudeći zdrava alternativa drugim vrstama mesa. Ako vas ne sprečavaju tabui i religija, probajte ga.

Rezidba oraha određuje brojnost i kvalitet ploda

REZIDBA ORAHA – Postoji nedoumica da li orah treba rezati ili ne. Orah se, kao i sve druge voćne vrste orezuje.

Ovo znaju svi veći proizvođači i oni koji žele da im to makar i jedno stablo lijepo izgleda i da donosi stalan i maksimalan rod. Rezidbom se postiže stalna ravnoteža između rasta i rodnosti stabla. Dobijaju se krupniji i kvalitetniji plodovi , bolja osvjetljenost krune i stalno podmlađivanje stabla. U prirodi orah najčešće obrazuje piramidalnu krunu. U intenzivnoj proizvodnji najčešće se sreće kotlasta kruna, a nešto rjeđe poboljšana piramidalna kruna.

Rezidbu vršimo od momenta sadnje formirajući oblik buduće voćke i u toku plodonošenja. Nakon sadnje oraha sadnica se skraćuje. Visina zavisi od visine stabla koju želimo i od veličine sadnice.

Stablo ne treba da bude predugačko, niti prenisko. Predugačko stablo odlaže vrijeme plodonošenja, otežana je rezidba, berba, zaštita itd. Ako želimo stablo visine 1-1,2 m rezaćemo ga na 1,2 do 1,5 m, znači 20 do 30 cm iznad. Presjek treba izvesti 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka blago ukoso od pupoljka. Presjek treba obavezno premazati nekim od sredstava za zarašćivanje presjeka. Ovu mjeru treba izvesti odmah po prestanku mogućnosti izmrzavanja sadnica (kasno proljeće).

Pročitajte: Klimatski činioci koji utiču na gajenje oraha

Male sadnice se ne prekraćuju sve dok ne izrastu do željene visine. Rezidba oraha u periodu plodonošenja nije intenzivna kao kod jabučastih i koštičavih voćnih vrsta. Obavlja se neposredno pred kretanje vegetacije, od sredine marta i tokom aprila, kada prođe opasnost od poznih proljećnih mrazeva, kao i tokom vegetacije, tzv. zelena rezidba. Orah ima osobinu ogoljavanja grana i prenošenja vegetacione mase i ploda na periferiju.

Rezidbom se nastoji da se ovi procesi uspore, a da se dobije što više kvalitetnih plodova. Ovo se najlakše postiže zelenom rezidbom. Zelena rezidba se sastoji od zakidanja vrhova mladara (pinciranja) dugih 10 – 15 cm, u prvoj polovini juna. Kasnija rezidba, tokom jula  ili avgusta može dovesti do produžetka vegetacije i nedovoljnog sazrijevanja ljetorasta.

REZIDBA ORAHA

Jaku (kratku rezidbu kod bujnih stabala treba izbjegavati, jer to vodi u kasnije stupanje na rod.

Blaga (duga) rezidba bujnih stabala povoljno utiče na smanjenje bujnosti i ubrzava stupanje na rod.

Kotlasta kruna je osnovni uzgojni oblik kod oraha. Za razliku od ostalih vrsta voća ona u osnovi ima 4 -5 skeletnih grana raspoređenih kružno na stablu sa vertikalnim rastojanjem 15 do 20 cm (ne polaze sve iz istog mjesta). Oko njih se uklanjaju sve druge iznikle grane koje mogu da konkurišu skeletnim granama.

Odabrani ljetorasti se pred početak sljedeće vegetacije skraćuju za 1/3 svoje dužine. Slabiji ljetorasti mogu se ostaviti da pojačaju lisnu masu radi boljeg prirasta osnovnih grana i grana koje će se razviti iz njih. Ti mali prirasti ukloniće se u narednim godinama.

U drugoj godini tokom vegetacije na osnovnim granama razviće se veći broj mladara. Biraju se mladari koji će predstavljati buduće sekundarne grane. One treba da se nalaze na rastojanju od 50 cm od osnove skeletnih grana i treba da budu naizmjenično raspoređene na primarnoj grani. Kako u drugoj tako u narednim (trećoj i četvrtoj godini) grane iznikle iz grana od prethodne godine se skraćuju za 1/3 do 1/4 pravilnog rasporeda, a ostale se uklanjaju (posebno one koje rastu uspravno i u sredini krune).

Pročitajte: Kopanje jama za sadnju oraha

Poboljšana piramidalna kruna je drugi uzgojni oblik koji se sreće u zasadu oraha. Iz prekraćene sadnice tokom proljeća razviće se više mladara. U julu se odaberu 2-3 mladara od kojih izdvojimo jedan najrazvijeniji za vođicu, a ostali se rasporedjuju za bočne osnovne grane. Njihov razmak treba da bude po visini 30-  40 cm. U narednim godinama postupak se ponavlja i skeletne grane se spiralno raspoređuju po cijeloj dužini vođice. Poslije četvrte godine vođica se prekraćuje na posljednju skeletnu granu. Iz krune se izbacuju svi vertikalni prirasti koji konkurišu vođici. Raspored grana treba da omogući ravnomjerno osunčavanje cijele krune bez međusobnog zasjenjivanja grana. Poželjno je sve presjeke premazati nekim sredstvom za zarašćivanje i dezinfekciju.

Savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo: Dipl.inž. Ivana Gligorijević

Koraci kojih se morate pridržavati prilikom zasnivanja povrtanjaka

Mnogi poljoprivrednici već sada razmišljaju šta bi ove godine mogli saditi u bašti. S obzirom na to da postoji veliki broj biljaka koje biste mogli da gajite, sada vam sve to djeluje zbunjujuće. Imajući to na umu, evo našeg savjeta čega se sve morate pridržavati prilikom izrade dobrog plana za novi povrtnjak.

Kada planirate povrtnjak, morate znati da previše zasađenih biljaka može biti samo izvor problema. Mnogi iskusni povrtari će vam reći da veliki broj kultura u bašti neće uroditi plodom. Naprotiv, one mogu dovesti do prenatrpavanja i stvaranja korova. Prije svega morate znati koje biljke saditi zajedno, a koje su, ukoliko se nađu jedna pored druge najveći neprijatelji.

Zato je bolje da napravite listu svojih omiljenih vrsta povrtarskih kultura i da tu listu dodatno suzite na one koje su najukusnije kada su svježe ili na one koje koštaju mnogo u trgovinama. Planirajte da pravite po nekoliko uzdignutih leja svake godine. A  proširite svoj zasad onda kada postanete sigurni i kada pronađete trikove koje štede vrijeme i koje vam odgovaraju.

Ako je zemljište koje ćete koristiti za vaš povrtnjak novo, onda je sljedeća odluka kakav stil bašte i sistem sadnje želite da koristite: uzdignute leje, klasični redovi, zasadi u kocakama.

Pročitajte: Ove biljke je dobro saditi pored crnog i bijelog luka

Udružena sadnja

Ovakva sadnja usjeva u bašti biće od velike koristi ako želite da se zaštitite od klimatskih uslova i štetočina. Jednostavno, nemaju sve biljke jednaku otpornost na određene stvari, pa im u tome mogu pomoći druge biljke koje ćete saditi u njihovom društvu.

  1. Pomiješajte biljke kako biste zbunili štetočine: Velike površine pod jednim usjevom (ili iz jedne porodice) automatski privlače i veliki broj štetočina, dok ih udružena sadnja može zbuniti.
  2. Sadite biljke koje privlače insekte: Postoji veliki broj poznatih cvjetova koji privlače korisne insekte (kao što su bubamare) koje će prirodno kontrolisati štetočine.
  3. Vodite računa o zasjenjivanju i visini: Biljke koje su visoke mogu ponudti dobar oslonac za biljke puzavice ili hladovinu biljkama kojima je to potrebno.

Na osnovu ovih principa sa vama dijelimo savjete kako treba saditi biljke u novu baštu:

Nježne biljke

Biljke kao što su paradajz, paprika, patlidžan, bosiljak i slične su vrlo nježne. Osim ako ne živite u predjelima sa izuzetno toplim klimama, onda bi trebalo  da dobro procijenite i rezervišete najsunčanija mjesta u vašoj bašti za ove visokokvalitetne, a opet nježne usjeve. Zato je potrebno da njih prvo dodate u svoj plan. Južne strane mogu biti posebno dobri za obezbjeđivanje topline koju ove biljke vole da bi proizvele obilnu žetvu.

„Lutajuće“ biljke

Nakon njih posadite biljke koje imaju lozu koja luta koja se pruža svuda po bašti, kao što su dinje, tikvice i slično. One treba da se nalaze po ivicima vaših uzdignutih leja, tako da široki listovi sa loze ne pokrivaju druge biljke. Sadnjom ovakvih biljaka po obodima omogućiće im da se rašire preko staza ili trave, a ne da smetaju drugim biljkama.

Biljke koje rastu vertikalno

Sve što raste naviše može biti oslonac za grašak, pasulj, tikvice ili krastavac. Te biljke će morati da budu locirane tamo gdje neće zasjeniti drugo povrće. Jedini izuzetak su oblasti sa veoma vrelim ljetima gdje će nekim biljkama kao što su spanać i zelena salata prijati malo hladovine.

Navodnjavanje

Neke biljke se ponašaju loše u suvim uslovima – takve biljke su celer, luk, jagode i slično. Kako biste postigli stalni prinos ovih biljaka najbolje je da ih posadite na niže dijelove vaše bašte koje zadržavaju više vode ili da im obezbijedite im stalni izvor vode.

Pročitajte: Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

Oprašivanje

Određene biljke moraju biti blizu drugih kako bi se oprašile.

Pristupačnost

Plodove koje biljke želite da ubirate stalno? Bilje, salata, paradajz ili nešto drugo? Koja god to kultura bila, jedno je sigurnu njih bi trebalo posaditi što bliže vašoj kuhinji. Ne samo da ćete kasnije biti u mogućnosti da ih koristite, već ćete ih držati na oku i vodite računa o korovu i puževima.

Nemojte pretrpavati baštu

Iako sve djeluje primamljivo, budite veoma oprezni da ne pretjerate sa sadnjom iste biljke dok ne dodate preostale kao prema svom planu. Ovo je najveća greška koju su napravili novi povrtari.  Biljke izgledaju tako male kao sadnice i svima nam je teško da predvidimo rezultate našeg napornog rada, ali morate voditi računa o mjestu koje je svakoj biljci potrebno da bi se pravilno razvijala.

Očekuju nas nove cijene brašna – Pekarski proizvodi sve skuplji

Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto, kaži sagovornici „Nezavisnih novina“ iz ove oblasti i dodaju da se rast cijena očekuje i u narednom periodu.

Naime, kako kaže Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 KM.

„Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju, jer su imali zalihe pšenice koje su nabavili po cijeni od oko 200 evra po toni, dok će sada svaka nova nabavka pšenice podizati cijenu brašna, jer je pšenica prešla cifru od 300 evra po toni“, kazao je  Kos za „Nezavisne novine“.  Dodao je da se u narednom periodu očekuje dodatni rast cijene brašna, jer je pšenica sve skuplja.

Pročitajte: Kad upotrijebiti oštro, a kad glatko brašno?

„Tako da možemo reći da nas svaki naredni mjesec očekuju nove cijene brašna“, ističe Kos.  Dragan Vučić, izvršni direktor za operativno poslovanje sarajevske kompanije „Klas“, kazao je za „Nezavisne novine“ da cijene pekarskih proizvoda, ali i brašna rastu, te da se očekuje poskupljenje njihovih proizvoda.

„Što se tiče cijene brašna, ona je i u prethodnom periodu rasla za nekih 20 odsto, tako da sada očekujemo dodatni rast više od pet odsto, a što se tiče pekarskih proizvoda, očekujemo da cijene porastu od 10 do 20 odsto“, kazao je Vučić i dodao da sve opet zavisi od vrste proizvoda.

„Iako već duži period polubijeli hljeb košta 0,50 KM, a narodni jednu KM, vidjećemo koliko ćemo moći to držimo upravo zbog visokih cijena sirovina“, kazao je Vučić.  Kako je rekao, na cijenu koštanja utiče i veliki rast cijene pšenice, a i poskupljenje električne energije, koja je pored brašna jedan od sastavnih dijelova troška.  Ističe da, kada je u pitanju nabavka sirovine, odnosno nabavka pšenice i dalje je cijena visoka, te s tendencijom rasta.

Pročitajte: Proja i kukuruzno brašno – Saveznici našeg zdravlja!

„Danas pšenica košta 305 evra po toni. Mi smo očekivali da će u nekom periodu doći do stangiranja cijena, ali berza pokazuje da će do sredine 2023. godine cijene da rastu“, kazao je Vučić i zaključio da u ovoj godini sigurno neće doći do vraćanja na staro, odnosno do pojeftinjenja.  Da je cijena brašna visoka, te da je u proteklom periodu porasla za nekih 30 odsto, kaže i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva „Krajina klas“.

„Brašno je skuplje za 30 odsto, dok je električena energija poskupjela više od 30 odsto, tako da se može očekivati da u narednom periodu dođe do većih cijena pekarskih proizvoda za 10 odsto“, naglasio je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da je u ovoj regiji došlo do poskupljenja pekarskih proizvoda za 20 odsto zbog većih cijena pšenice i brašna, ali i ostalih energenata.  Da su veće cijene udar na džep potrošača, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „Don“ Prijedor.

„U ovu godinu smo ušli s velikim poskupljenjima, a posebno osnovnih životnih namirnica, što utiče na veliki broj građana“, kazala je Marićeva za „Nezavisne novine“ i dodala da je u posljednjih pet-šest mjeseci prisutan trend rasta cijena, te da se tome ne nazire kraj.

Ručna muža – 10 razloga zašto se vaša krava rita i kako to sprečiti

Kažu da je za ručnu mužu krava potrebno preko 200 pokreta rukom da bi se izmuzao litar mlijeka. Zato i ne čudi da spada među najteže i najodgovornije poslove na farmi.

A šta je ručna muža?

Ručna muža predstavlja skup određenih pokreta šake i prstiju muzača, koje moraju biti oprane prije muže. Zatim se vrši dezinfekcija vimena toplom vodom (35-40 ºC) krpom ili mekim sunđerom, prosušuje (briše) suvom i čistom krpom.

Prvi mlaz se izmuza iz svake sise u posebnu posudu kako bi se provjerilo da nema ugrušaka, krvi, sluzi i slično. Kada se utvrdi da je sve u redu, počinje se sa mužom koja se mora vršiti cijelom šakom i ispruženim palcem, sise se ne smiju povlačiti između dva prsta (kažiprsta i palca) jer to izaziva bol i može doći do oštećenja vimena. Muža može maksimalno da traje 6-8 minuta i mora biti sprovedena do „posljednje kapi“ mlijeka, jer sadrži najviše mliječne masti, a i da ne bi došlo do upale vimena zbog zaostalog mlijeka usljed čega može doći do razvoja bakterija.

Osim toga kravi morate obezbijediti mir i tišinu, bez nepoznatih ljudi, bez vike i udaranja kako bi se osjećala spokojno, treba joj jednostavno obezbijediti uobičajenu svakodnevnu rutinu. Ovako dobijate ne samo pomuženu, već i srećnu kravu koja je sve ovo mirno izdržala, iako joj je rep bio eventualno vezan za nogu. Ali šta ako je krava uznemirena i nemirna, a vi tada dobijate kravu koja se rita, a pride i prosuto ili nepomuženo mlijeko?!

Pročitajte: Mliječna groznica krava – Zašto se javlja i kako je spriječiti?

Ručna muža i što se krava rita?

1. Ovo joj je prva muža

Ukoliko ste neiskusni u ručnoj muži, najbolje je da pronađete nekog ko je stručan, kako bi vas naučio.

2. Skoro se otelila

Krava se nedavno otelila, još uvijek je nervozna zbog hormonalnog disbalansa, ali i to je rješivo kao i sve – potrebno je vrijeme.

3. Odvojena je od svog teleta

Ukoliko mlijeko „dijelite“ sa teletom, želite da je pomuzete, a tele nije u blizini. U početku je poželjno dovoditi tele, dok se krava ne privikne.

4. Krava je u „tjeranju“ (estrusni ciklus – polni žar)

Kod krava i junica estrusni ciklus traje 21 dan (18-25). Prihvaćeno je da kod junica u prosjeku iznosi 20, a kod krava 21 dan. Tokom muže u ovom periodu može se očekivati ritanje – prosuto mlijeko, smanjena količina pomuženog mlijeka, te se mora primijeniti brža muža.

5.  Preselili ste je na drugo mjesto

Novo okruženje, novi ljudi, nove rutine u muži. U ovom periodu (nedjelju-dvije) možete očekivati promjene u ponašanju, manje mlijeka i ponovno upoznavanje sa karakterom vaše krave.

6. Plaši se kofe (krave mužene mašinski prije ručne muže)

Krava je prije prelaska na ručnu mužu, mašinski mužena, navikla je na određene vibracije aparata za mužu. Jednostavno joj je potrebno vrijeme da se navikne na dobovanje mlijeka po kanti. Kako se kanta, između kravljih nogu, puni mlijekom u mlazevima koji izazivaju vibracije, tako se krava umiruje i prestaje sa ritanjem. Možete očekivati samo malo „stepovanja“.

7. Gladna je i nestrpljiva

U ovakvoj sitaciji, krava je nemirna, ne rita se, ali podiže noge. Pokušava na sve načine da vam stavi do znaja da je gladna ili da joj ponestaje hrane.

8. Promijenjena joj je hrana

Promijenili ste proizvođača njene omiljene hrane ili ste joj ponudili nešto na šta nije navikla. A domaća krava to itekako umije da prepozna.

9. Bolno vime i blokirani mliječni kanali

Dovoljno je samo da joj dodirnete vime, i krava koja se inače ne rita će odmah ustuknuti, a možda početi i da se rita. Provjerite da u mlijeku nema ugrušaka, crvenih pjega na vimenu (zapaljenski proces, povišena temperatura) i zapušene kanale. Mastitis je bolje na vrijeme spriječiti, nego liječiti.

10. a) Možda vas jednostavno ne voli

Moguće je i jedno i drugo. Ne postoji objašnjenje za ovo ponašanje kod krava, jednostavno imaju i ovakve faze – možda ste je uštinuli prilikom muže ili se osjeća zapostavljeno u odnosu na druge krave ili je takve naravi.

      b) Takva joj genetika

Kravlje osobine mogu sadržati i ovako naslijeđe: ritanje. O ovome su posvjedočili neki iskusni farmeri – ako se mama krava ritala, moguće da će i njena „ćerka“.

Kako možete sprečiti ritanje krave?

Fiksiranje krave kanapom, kukama ili brnjicom

Kao prvo, da bi krava prihvatila lakše kanap tokom muže, bilo bi dobro vezivati je tokom hranjenja dok je još tele. Farmer ujedno treba da navikava tele na štalu u kojoj će kasnije boraviti, tako što će je povremeno vezivati i brižljivo primjenjivati prividnu mužu.

Evo nekoliko savjeta:

  • dvije kuke spojiti jačim kanapom koji ide iznutra, a kuke idu na zadnje noge iznad zgloba ili koljena, tako su joj noge bliže jedna drugoj. Međutim može se desiti da krava počne da skače i padne, što nikako nije cilj.
  • krava se stavi do zida, pa se jedna noga veže i zategne prema nazad, a kanap se veže za nešto u zidu (metalna alka), ovim se postiže da krava stoji na tri noge i vremenom se može navići
  • fiksiranje kravine glave, tačnije rogova uz valov (hranilicu) kravu će natjerati da stoji potpuno mirno
  • postoji i varijanta stavljanja brnjice (alke) i povlači se kanapom ili hvatanje prstima za nos, što će joj odvlačiti pažnju sa muže (i za ovu opciju su potrebne dvije osobe)
  • korišćenja ritulje (blokator – metalna naprava u obliku iskrivljene cijevi) koja se zakači za slabinu i leđa, te se krava neće ritati na toj strani sa koje se muze, jer je previše pokreta boli. Ovo je djelotvorno samo ako se krava umjereno rita i unazad, ukoliko je „bijesna“ nemoguće je uopšte postaviti spravu. Korišćenje ritulje može izgledati nehumano, međutim pokazalo se uspješnim i bez povređivanja krave.

Postoji i opcija vezivanja kanapom oko stomaka, po principu omče i povlačenjem sa druge strane

Pročitajte: Zašto dolazi do neplodnosti kod krava

Držanje kravinog repa

Za ovo su potrebne dvije osobe, jedna koja podiže rep kravi u vis i vuče ka glavi, a druga da muze. Može se dešavati da u početku krava klekne na prednje noge, ali poslije par dana se navikne. Postoji i varijanta, da se rep provuče između buta i vimena i jako se zategne ka napred. Ovo su sve oprobane metode iskusnih farmera.

Spremite rezervnu posudu za mlijeko

Ovim je možda nećete spriječiti da se rita, ali bar vam mlijeko neće biti prosuto. Gledajte da vam kofa bude što bliže, da nije velika i napunjena, kako bi ste brzo mogli da odreagujete ako se krava naglo cimne.

Brže muzite ili dodajte još jedan par ruku

Brzo ćete završiti, a najidealnija je možda varijanta dva para ruka, dakle skraćujete vrijeme muže duplo, krava neće stići da se unervozi, a kamoli rita.

Ako ste joj promijenili mjesto, pokušajte da joj dočarate njeno staro mjesto

Ova metoda možda djeluje čudno, ali može biti djelotvorna. Donesite poznate predmete, položaj zida, ne morate štalu baš da okrenete naopačke, možda će biti dovoljno da joj dovedete telence ukoliko je vaša krava muzara mama.

Muzite u manju posudu, da smanjite buku

Ovako mlijeko neće dobovati toliko, ukoliko budete muzli jednom rukom, a posudu držali što bliže vimenu kako bi pravili što manje buke.

Ručna muža drugim redosljedom ili je muzite odpozadi

Ukoliko ste prvo muzli prednje dvije sise, počnite sledeći put, od zadnje dvije, ili dvije koje su vam bliže, jednu sa lijevom rukom, a drugu desnom.

U varijanti muže otpozadi, ne postavljate se iza, već pored krave. Podvucite joj rep između vimena i nogu, držite kofu iza nje jednom rukom, uz noge, a drugom muzite unazad (povlačenje sisa ka nazad). Ovo najbolje djeluje, ako ste joj posudu sa hranom malo povukli unapred, pa prosipa hranu, ona će malo krenuti unapred, i naći se u idealnoj poziciji za mužu na ovaj način. Jednostavno možete isprobavati dok ne pronađete najidealnije rješenje.

Pročitajte: Ketoza krava – smanjena proizvodnja mlijeka, opadanje plodnosti, opadanje imuniteta

Stanite, postavite se drugačije

Ovo se odnosi i na vas i na kravu. Jednostavno postavite se onako kako kravi najviše odgovara, neke stane sa obe noge raširene u ravni što je idealno, ali neke  krave jednu nogu izbace malo napred, a drugu povuku unazad. Nemojte je forsirati da se prilagođava vama, nego se vi prilagodite njoj za početak.

Neka je pomuze neko u koga krava ima povjerenje

Ovo u mnogome zavisi do krave, a i to se otkrije veoma brzo. Ovo ne možete znati kada kupujete kravu, ali vrlo brzo nakon par ispobavanja se vidi koga krava poštuje više, ko je jednostavno dominantniji.

Ako sve ostalo omane, izmuzite je na pod

Iako je ovo prilično demorališuće, ali mlijeko jednostavno mora da se izmuze iz vimena. Krava može da postane nemirna pred kraj muže i ako brzinski ne izmuzete tih nekoliko mlazeva mlijeka, može doći do upaljenskog procesa (mastitisa). Tako da ukoliko se nađete u ovakvoj situaciji, ne oklevajte izmuzite do kraja, ako treba i na pod.

Autor: Svetlana Stanković Avakumović