Naslovnica Blog Stranica 294

Otkrivamo koje će tri cvjetnice biti najtraženije ovog proljeća, a lako ih je uzgojiti

Agrosavjet
-
0
Otkrivamo koje će tri cvjetnice biti najtraženije ovog proljeća, a lako ih je uzgojiti

Krećete li ove sezone ambiciozno sa sadnjom omiljenog cvijeća, otkrivamo koje tri cvjetnice će dominirati u vrtovima, na balkonima i prozorskim daskama.

Frezija

Frezija spada u omiljene lukovice poznate kao cvijeće za rez, a njena najveća prednost možda leži i u tome što ima mirisne cvjetove. Pripada porodici Iridaceae, a porijeklom je iz južne Afrike. Mjesto na kojem se uzgajaju frezije mora biti sunčano i zaklonjeno od jačih vjetrova.

Stabljika je dosta žilava, a cvjetovi su u svim mogućim bojama cjevasti i dosta zbijeni. Postoji više od dvadeset kultivara i varijeteta veličine i boje; vrlo često su cvjetovi dvobojni i uglavnom se na jednoj stabljici uvijek istodobno nalaze već sasvim otvoreni cvjetovi zajedno s pupoljcima. Posebno u vazi, upravo iz tog razloga, osigurana je dugotrajna ljepota buketa.

Na otvorenom se može saditi već u aprilu i važno je da su odabrane lukovice zaista ”vanjske frezije” jer u suprotnom kod uzgoja običnih frezija može se dogoditi da uzgoj ne uspije.

S obzirom na to da je frezija pogodna i omiljena za rez, najbolje ju je saditi na miješanoj gredici. U vazi će duže izdržati ako stavite stabljike s više pupoljaka.

Pročitajte: Flamingov cvijet – Nezahtjevna biljka u obliku srca u koju ćete se zaljubiti

Zumbul

Zumbul je lukovičasta trajnica, a hibridni kultivari dolaze u gotovo svim bojama. Brojni jednostavni ili ispunjeni cvjetići gusto su poredani na cvatnim stapkama čineći grozdove duge i do 20 cm.

Cvate od marta do aprila ispunjavajući vrt intenzivnim slatkastim mirisom. Najčešće se sadi na osunčane gredice u kombinaciji s potočnicama, maćuhicama, jaglacima, tratinčicama, anemonama, narcisima i tulipanima.

Sadi se i u kamenjarima, posebno kultivari nižeg rasta. Koristi se i kao rezano cvijeće. Lijepo ga je vidjeti posađenog u malim skupinama između trajnica rane cvatnje: iberisa, gušarke ili doronikuma.

Odgovara mu plodno tlo dobre ocjeditosti na osunčanu položaju. Najbolje ga je posaditi u razdoblju od kraja septembra do početka oktobra.

Za vrtnu sadnju idealne su lukovice promjera 15 cm. Sade se na dubinu 15–20 cm, a jednak je i razmak sadnje. Lukovice se nakon sadnje mogu izvaditi iz zemlje i spremiti do ponovne sadnje, a ako ostanu u zemlji, cvjetaće nekoliko godina uzastopno, ali oskudnije i manjim cvjetovima.

U miješanim gredicama ide s trajnicama, dvogodišnjim ili lukovičastim vrstama, u kamenjarima, za rez.

Odstranjivanjem ocvalih cvatova energija biljke usmjerava se u rast lukovice.

Pročitajte: Nebeske biljke – Ne sade se, a rastu!

Gladiola

Ovaj se rod sastoji od oko 180 vrsta lukovičastih trajnica, čija su osnovna obilježja lišće poput mača, cvjetovi od šest istosmjernih latica i uspravna stabljika. Prirodno stanište im je Afrika, Evropa i Srednji Istok, iako većina vrsta s najistaknutijim, raznobojnim cvjetovima dolazi iz Južne Afrike.

Kultivari uglavnom imaju goleme, trubaste cvjetove (koji cvatu dosta kratko, uglavnom dvije sedmice), zbog čega se često uzgajaju u vrtovima. Mogu se koristiti i za rez.

Biljke iz ovog roda jako variraju: od dosta sitnih i ponekad mirisnih vrsta do vrsta nalik zanimljivim, šarenim klasovima. Tri glavne hibridne skupine su Grandiflorus ili Velikocvjetne, Primulinus i Nanus.

Potrebno ih je posaditi na dubinu od oko 10 cm u dobro drenirana, pjeskovita tla, na sunčanim položajima.

U hladnijim predjelima treba ih saditi početkom proljeća, a u toplijima od jeseni. Krajem ljeta treba ih premjestiti na hladna, od mraza zaštićena mjesta da bi se mogle ponovno posaditi u proljeće.

Najčešće se koristi za sadnju u gredice, vrtne posude, za rez za vazu i cvjetne aranžmane.

Ljeti ih je potrebno dobro zalivati i odrezati uvele cvjetne stabljike. Visoke stabljike katkad trebaju potporanj.

Kako da gajite lozicu brojanicu

Agrosavjet
-
0
Kako da gajite lozicu brojanicu

Lozica brojanica dobro podnosi vrućinu i zahtjeva minimalno zalivanje, zbog toga je veoma jednostavna za održavanje u kući ili stanu.

Ceropegia woodii je naučni naizv za ovu biljku uspinjaču, ali ona je u svijetu poznata kao brojanica jer njen rast podsjeća na perle na brojanici.

Njena stabljika je veoma duga i končasta, tako da visi pravo prema dole i može da dostigne dužinu do jednog metra. Listovi su svjetlo zeleni sa naličja, a odgozgo tamnozeleni sa ljubičastim mozaikom žila.

Pročitajte: Isusov vijenac – Loza sa najljepšim cvijetom!

Cvjeta tokom lujetnjih meseci, a cvjetići su ružičasti, mali i viseći, tako da podsjećaju na starinske ručne sijalice. Ovaj cvijet je zapravo zamka za male insekte, a sličan imaju i biljke mesožderke.

Briga o brojanici je minimalna: ima visoku toleranciju na vrućinu i traži svjetlost, tako da je najbolje uzgajati u najsunčanijoj prostoriji u kući.

Potrudite se da saksija u kojoj se nalazi ima veće rupe za oticanje vode, jer joj zemlja ne smije biti dugo vlažna, pogotovo tokom zimskih mjeseci, kada ova biljka miruje i zahtjeva jako rijetko zalivanje. Kada je zalivate tokom ostatka godine – pustite da se zemlja potpuno osuši između dva zalivanja. Kada počne proljeće đubrite je jednom mesečno, sa duplo razređenim đubrivom nego po upustvu.

Brojanica je svakako najčešća kod nas, ali i postoje druge vrste ovog roda: Cereopegia linearis woodii, cereopegia pachystelma, ceropegia linearis woodii, ceropegia meyeri, ceropegia sandarsonii, ceropegia amliata i ceropegia debilis. Održavaju se na prilično sličan način, a zbog puzavica i prošaranog lišća ih je divno vidjeti.

Zimska rezidba veoma bitna za rodnost plodova

Agrosavjet
-
0
Zimska rezidba veoma bitna za rodnost plodova

Zimska rezidba veoma je bitna za buduću rodnost i kvalitet plodova u voćnjaku, a cilj svake rezidbe je osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti.

Za pravilno obavljanje rezidbe treba puno stručnog znanja iz morfologije, fiziologije i ponašanja voćaka prema rezu, zavisno o ostalim uslovima uzgoja. Za provođenje rezidbe potreban je kompletan stručnjak.

Rezidbom treba održavati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Rezidbom je nužno regulisati i alternativnu rodnost, što podrazumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina uzrokovanu nedovoljnom prehranom voćaka u rodnim godinama.

Pročitajte: Zimska rezidba vinove loze

Rezidbom je bitno regulisati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima.

Rezidbom se u velikoj mjeri može uticati na poboljšanje kvaliteta i trajnosti plodova, što znači da je zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redone rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda.

Kako se često iz neznanja ili zato što je voćnjak izuzetno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. tijekom rane jeseni, voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice.

Rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika, te uticaju niskih zimskih temperatura.

Treba znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod nule, da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mikroorganizama. Ista ta mjesta odmah po rezidbi treba zaštititi, odnosno, premazati voćarskim voskom.

Na taj način se potpomaže brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom uticaju iz okoline poput mraza, štetočina i bolesti. Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu mogu se koristiti četkice ili kistovi s tim da se veća rezna mjesta moraju premazati dva puta.

Uz pomoć mente otjerajte insekte iz vašeg doma

Agrosavjet
-
0
Uz pomoć mente otjerajte insekte iz vašeg doma

Niko ne voli kada se na zidovima i u ćoškovima plafona pojavljuje paučina. Naravno, čista i sređena kuća nije tako privlačna za insekte kao neuredna, ali čak, i kod čestog čišćenja – pojava insekata je uobičajena stvar.

Ma koliko čistim držali vaš dom, dvorište ili terasu, pauci će uvijek naći načina da se nastane u vašem neposrednom okruženju, piše Factaholics.com.

Kako ih se riješiti?

Da li znate da pauci i drugi sitni insekti uopšte ne podnose miris nane (mente)?

Odlična ideja – zasaditi kod kuće ovu biljku. Nana ima jaku aromu, a zaštitit će vaš dom, ne samo od paukova, nego i od različitih buba, insekata i voćnih mušica.

Pročitajte: VILOTRIN – Insekticid odličan za suzbijanje bubašvaba, muva, mrava…

Možete takođe pomiješati manju količinu eteričnog ulja nane sa vodom (10-ak kapi na pola litre vode) i sipati u raspršivač.

Ovom mješavinom možete poprskati sve mračne uglove vašeg stana, terase, ostave u dvorištu, kao i sva mjesta gdje su pauci viđeni.

Prijatan miris ovog spreja poslužit će vam i kao prirodni osvježivač vazduha koji je potpuno neškodljiv za ljude.

Od ovih ostataka hrane i pića, vaše cvijeće će da buja

Agrosavjet
-
0
Od ovih ostataka hrane i pića, vaše cvijeće će da buja

Ako želite da cvijeće u vašem domu raste i napreduje, morate đubriti zemljište, a ako nemate novca za vještačka đubriva, to možete učiniti sastojcima iz vaše kuhinje.

Pivo

Zbog obilja šećera, vitamina B i fermentisanih materija (kvasca), pivo je izvanredna prihrana za biljke, naročito za muškatle. Ukoliko ostatke ovog pića (ono što se zadržalo na dnu čaše, boce ili konzerve) sipate u vodu za zalivanje, vaše cvijeće će dobiti odličan podsticaj za razvoj i cvjetanje. Ovim rastvorom zalivajte biljke jednom nedjeljno. Kad smo već kod kvasca, koristan je i pekarski, koji se koristi za pripremanje tijesta i hljeba: ukoliko ga pomiješate sа vodom za zalivanje (biće dovoljna četvrtina pakovanja na 5 l), pretvara se u moćno đubrivo za bilo koju biljku u vrtu, povrtnjaku ili u kući.

Kora šargarepe

Ako ljuštite šargarepu, znajte da odbacujete njen najbolji i najzdraviji dio, jer je tu koncentrisana najveća količina hranljivih materija. Ukoliko ipak nemate namjeru da je konzumirate, isjecite je na krupno i rasporedite po žardinjerama na terasi, u podnožju sobnih biljaka ili u vrtu. Kora ovog zdravog korijena bogata je vlaknima koja omekšavaju zemlju, kao i dragocjenim mineralima kao što su kalijum, bakar, mangan, veoma korisnim za zdravlje biljaka.

Ljuska crnog luka

Prilikom čišćenja crnog luka uvijek bacamo ljusku, što je velika šteta, jer ovaj papirasti omotač sadrži dosta kalijuma, natrijuma, fosfora, kalcijuma, magnezijuma i cinka. Da biste ih iskoristili na najbolji mogući način, ostavite ljuske potopljene u vodi 24 sata kako bi otpustile kiselinu i upotrebite ih za đubrenje zelenih i cvjetnih, baštenskih i saksijskih biljaka.

Voda iz akvarijuma

Ako držite ribice, poznato vam je da s vremena na vrijeme morate mijenjati vodu, kako biste im obezbijedili dodatnu dozu kiseonika. Međutim, otpad iz akvarijuma sadrži obilje korisnih materija – prije svega algi i mikroorganizama, koji i te kako prijaju biljkama. Vodu koju izbacite možete upotrijebiti za direktno zalivanje sobnog bilja ili je prosuti po po cvjetnim lejama, piše portal „Agroklub“.

Kora banane

Visok sadržaj kalijuma, jednog od tri esencijalna elementa, koji su sastavni dio svakog đubriva, pospješuje i ubrzava cvat. Odsijecite peteljku banane, isijecite koru na sitne dijelove i pomješajte je sa zemljom. Kako se bude razlagala, tako će postepeno otpuštati u zemlju hranljive supstance.

Talog kafe

Soc kafe bogat je kalijumom, fosforom, bakrom i magnezijumom, otpušta azot i podstiče bujanje listova. Ako se pospe u podnožju baštenskih biljaka, biće odlična odbrana od puževa i mrava. Izvanredno je đubrivo za acidofilne biljke (prija im kiseliji teren) kao što su ruže, kamelije, azaleje, rododendron i hortenzije, jer povećava kiselost terena i neutrališe kamenac u vodi za zalivanje.

Voda u kojoj ste kuvali povrće

Nikada nemojte bacati vodu u kojoj ste kuvali povrće, jer je to pravi rudnik korisnih materija. Ostavite je da se ohladi i iskoristite za zalivanje biljaka u kući, vrtu ili na terasi – zemlju u koju su posađene vaše ljubimice obogatićete mineralima koji stimulišu njihov rast i razvoj.

 

Prah od listova duda može biti izvor proteina za svinje?

Agrosavjet
-
0
Prah od listova duda može biti izvor proteina za svinje?

Kineski istraživači nedavno su sproveli testiranja o tome da li lišće duda može predstavljati izvor protena i zaključili da se ono može efikasno koristiti u ishrani tovljenika.

Naučnici, koji su povezani sa nekoliko istraživačkih instituta u gradu Čangšu, objavili su svoju studiju u časopisu „Animal Nutrition“ u kome kažu da se u svjetlu rastuće potražnje za jeftinom stočnom hranom razmatra nekoliko nekonvencionalnih izvora hrane kako bi se djelimično zamijenile žitarice.

Drveće duda je, kako kažu, potencijalni izvor proteina za biljojede, a lišće duda je mogući dodatak fermentabilne energije i proteina za ovce. Takođe, rađena su istraživanja za mjerenje efekta na kokoši nesilice.

Nekada su sadnja i uzgoj dudova bili veoma popularni u Vojvodini, gde je bio običaj da se dud sadi ispred svake kuće. Sadio se bijeli i crni dud, bijeli za ishranu svilenih buba, a crni za preradu u sokove, džemove i rakiju. Nakon Drugog svjetskog rata svila je zamijenjena sintetikom, a mnogobrojna stabla duda su posečena.

Kako su kineski istraživači sproveli istraživanja na svinjama?

Istraživački tim je ubrao svježe lišće duda koje su nakon toga sušili 4 dana u sušari na temperaturi od 60 stepeni. Potom su ih usitnili i procijenili njihov nutritivni sastav.

On je glasio: 23,5 posto suve materije, 22,66 posto sirovih proteina, 4,93 posto ektrakta etra, 12,06 posto sirovih vlakana, 9,60 posto sirovog pepela i 15,27 megadžula po kilogramu svarljive energije.

Pročitajte: Simbolika DUDA – Vjerovanja kod nas i u svijetu

Istraživanje je sprovedeno na 180 crnih svinja kineske lokalne rase Xiangcun sa prosječnom početnom tjelesnom težinom od 72 kilograma.

Nasumično su ih podelili u pet grupa. Jedna grupa je dobijala ishranu sastavljenu od kukuruza, sojinog brašna i pšeničnih mekinja, a u ostalim grupama ove komponente su zamijenjene sa 3, 6, 9 ili 12 posto praha od lista duda u obliku paleta i to 50 dana.

Rezultati su pokazali da nema uticaja na rast svinja, već se čak poboljšala oksidaciona stabilnost kod ovih životinja.

Takođe ova ishrana je uticala na ekspresiju gena koji su usključeni u lipidni metabolizam i odvajanje mitohondrija u svinjskim skeletnim mišićima. Ove promene mogu efikasno da regulišu svinjske masne kiseline i spriječe oksidaciju lipida što pozitivno utiče na zdravlje potrošača.

JAGORČEVINA – Za miran san, zdravo srce i više energije

Agrosavjet
-
0
JAGORČEVINA – Za miran san, zdravo srce i više energije

Jagočevina se u narodnoj medicini koristi za razrjeđenje gustog bronhijalnog sekreta i olakšavanje iskašljavanja, nervne uznemirenosti, straha, histerije i kod slabosti srca.

1. PROTIV PROLJETNOG UMORA

Usitnite 10 g sušenog korijena jagorčevine, 10 g cvjetova majčine dušice i 10 g anisa. Mješavinu prelijte šoljom kipuće vode, zatim procijedite. Pijte po jednu šolju dnevno.

2. ZA MIRAN SAN

Izmiješajte 50 g jagorčevine, 25 g cvjetova lavande i 10 g kantariona. Prelijte s pola litra vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijedite i pijte po jednu šolju svako veče, neposredno prije spavanja. Zasladite ga sa malo meda.

Pročitajte: Zdrava SALATA od lista JAGORČEVINE – Iznenadićete se ukusom

3. PROTIV SRČANIH TEGOBA

Flašu od dva litra napunite svježim cvjetovima jagorčevine i nalijte domaćim bijelim vinom. Cvjetovi treba da plivaju u vinu. Zatvorite, ostavite na sunčanom mjestu 14 dana. Tri puta dnevno uzimajte po jednu kašiku ovog napitka.

4. PROTIV PREHLADE I SUVOG KAŠLJA

50 g usitnjenih cvjetova jagorčevine, prelijte litrom vrele vode i ostavite da odstoji pola sata. Procijedite i prespite u stakleni bokal. Pijte pet šoljica dnevno.

Poboljšavaju pamćenje i koncentraciju: Studenti „navalili“ na ove biljke

Agrosavjet
-
0
Poboljšavaju pamćenje i koncentraciju: Studenti „navalili“ na ove biljke

Studenti su poznati po tome što su zainteresovani za biljke koje poboljšavaju koncentraciju, a najnovija istraživanja pokazuju da je došlo do navale na ruzmarin.

Nakon izveštaja da drvenasta biljka može poboljšati pamćenje, studenti su je tražili kako bi imali bolje rezultate na ispitima.

Prodavnica zdravlja u Engleskoj prijavila je povećanje prodaje ulja ruzmarina od 187% u prošloj godini. Portparol je rekao da većina pitanja u prodavnici o ruzmarinu „dolazi od roditelja koji se nadaju da će poboljšati uspjeh svoje djece tokom ispitne sezone“. Iz prodavnice su takođe rekli da su sredstva za opuštanje i „prirodna energetska pića… bili popularni ovog puta na ispitu kao alternative kofeinu“.

Prema Marku Mosu, šefu odsijeka za psihologiju na Univerzitetu Nortambrija, molekuli u ulju ruzmarina ranije su pokazali da „imaju sposobnost interakcije sa neurotransmiterima mozga“. Jedinjenja se apsorbuju u krv udisanjem arome.

„Oni su u interakciji sa onim što se zove holinergički sistem, koji je uključen u pamćenje“, dodao je on.

Biljni lijekovi, kaže Mos, nisu „magični“. „Nije samo jedan molekul; postoji veliki broj njih i potrebni su vam pravi molekuli u pravim razmjerama da biste postigli blagotvoran efekat. Možda ćete zaista dobiti ulje ruzmarina koje nema nikakav povoljan efekat.“

Takođe je vrijedno zapamtiti, možda uz pomoć šolje čaja od ruzmarina, da dokazi o prednostima biljnih lijekova uglavnom potiču iz studija manjeg obima. U svakom slučaju, evo još nekih prirodnih izbora koji bi mogli biti korisni studentima i svima koji žele da poboljšaju pamćenje.

Menta

Prošle godine Mos je predstavio nalaze koji su pokazali da su volonteri koji su pili čaj od mente prije testova imali bolje pamćenje i budnost od onih kojima je davan čaj od kamilice. U SAD, studije koje je vodio Brajan Rodenbuš, vanredni profesor psihologije na jezuitskom univerzitetu Viling u Zapadnoj Virdžiniji, otkrile su da miris peperminta smanjuje anksioznost i umor.

Cimet

Rodenbuš je takođe proučavao efekte cimeta, testirajući ga u simuliranom eksperimentu vožnje. Otkrio je da to povećava budnost i smanjuje frustraciju.

Žalfija

Mos je takođe proučavao žalfiju. Otkrio je „poboljšanja performansi u aspektima pamćenja, a takođe i pažnje – brzine kojom možete da se posvetite nečemu. To su mali efekti, ali izgleda da su korisni“.

Ginko biloba

Za ovaj dodatak, ekstrahovan iz listova ginko drveta, tradicionalno se vjeruje da daje kognitivne prednosti, ali jedno veliko istraživanje o tome da li bi moglo da pomogne u sprječavanju ili odlaganju početka Alchajmerove bolesti ili djemencije nije pokazalo pozitivne rezultate, dok jedna recenzija nije pokazala da ubjedljivi dokazi da je ginko biloba bio od pomoći zdravim mladim ljudima.

„Ponekad smo pronašli korisne efekte, a ponekad nismo“, kaže Mos. On dodaje: „Ovi ekstrakti se znatno razlikuju u zavisnosti od toga odakle su dobijeni“.

GREŠKA KOJA UBIJA CVIJEĆE – Kako pravilno očistiti sobne biljke od prašine

Agrosavjet
-
0
GREŠKA KOJA UBIJA CVIJEĆE – Kako pravilno očistiti sobne biljke od prašine

Kako da pravilno očistite sobne biljke od prašine – ovo su savjeti koji će učiniti da duže cvjetaju i listaju!

Adekvatno zalivanje, prihrana, presađivanje biljaka, sunčeva svjetlost i njega neophodne su za razvoj sobnog cvijeća. Međutim, jednu grešku mnogi prave, a uzrokuje da liske požute i biljka uvene. Riječ je o prašini koja se često nahvata na liskama i ne dopušta da biljke normalno dišu.

Takođe, prašina može spriječiti biljke da upijaju sunčevu svjetlost, a kao posljedica toga smanjiće se nivo hlorofila koji je neophodan da bi biljka bila zdrava. Zbog toga je jako važno da liske biljaka redovno čistite i uklanjate sloj prašine. Osim što će izgledati ljepše, učiniće da budu zdrave, bogatije i bolje se razvijaju. Da bi vaše sobne biljke što bolje cvjetale i listale, neophodno je da ovo uradite bar jednom sedmično!

Pročitajte: Flamingov cvijet – Nezahtjevna biljka u obliku srca u koju ćete se zaljubiti

Ovaj postupak je vrlo jednostavan, potrebna vam je samo vlažna krpa sa kojom ćete nježno obrisati biljke. Važno je da očistite površinu i ispod lista, kao i stablo. Najbolje je koristiti običnu mlaku vodu, ali se za njegu nekih biljaka (na primjer, fikusa) preporučuje da očistite biljku pivom – poslije toga će liske posebno sijati.

U ovu svrhu možete koristiti i bocu sa raspršivačem, pa poprskati biljke vodom, a zatim prebrisati. Važno je da ne pretjerate sa količinom vode kod biljaka koje ne trpe prekomjerno zalivanje. Manje sobne biljke možete i „istuširati“ u kadi ili tuš kabini.

Tokom čišćenja listova, ne zaboravite da uklonite stare liske ili uvenule cvjetove kako bi nove mogle neometano da se razvijaju.

 

Vrijeme je za sjetvu MLADOG KROMPIRA – Korisni savjeti za postizanje uspješnog roda ove godine

Agrosavjet
-
0
Vrijeme je za sjetvu MLADOG KROMPIRA – Korisni savjeti za postizanje uspješnog roda ove godine

Ako želite da uzgajate svoj mladi krompir u čijim ukusnim krtolama ćete uživati tokom ljeta, sada je vrijeme za sjetvu. Mladi krompir je lako proizvesti, a evo šta treba da znate o sjetvi mladog krompira.

Sadnja novog krompira znači da ćete imati ukusan usjev spreman za žetvu tokom ljeta.

Kada se sije mladi krompir?

Mladi krompir se obično sije kao krtola. Krtole su poznate i kao sjemenski krompir i mogu se sijati od ranog proljeća pa nadalje. Ključno je da se uvjerite da je rizik od mraza prošao prije nego što posadite krompir, jer bi to moglo da ugrozi vaš usjev.

Mladi krompir možete sijati između marta i aprila, iako to može da varira u zavisnosti od temperature.

Pročitajte: Zaštita i njega KROMPIRA tokom vegetacije

Kako se sadi mladi krompir?

Prije sadnje krompira, pripremite svoj povrtnjak i podesite optimalne uslove za uzgoj dodavanjem kvalitetnog komposta u zemlju. Takođe možete dodati specijalno đubrivo za krompir u zemlju kako biste ovom korijenu dali podsticaj.

Iskopajte rupu duboku oko osam centimetara gdje želite da posadite krompir. Uzmite sjemenski krompir i isijecite ga na komade, pazeći da svaki komad ima najmanje dvije klice. Stavite komade krompira na udaljenosti od oko 30 centimetara, sa izbojcima okrenutim nagore, i prekrijte ih slojem zemlje – možda su i dalje ispod nivoa zemlje, ali to je u redu.

Kako izdanci krompira budu rasli, dodavaćete slojeve zemlje da pokrijete izdanke, tako da u ovoj fazi nemojte zakopavati krompir preduboko.

Kada se vadi mladi krumpir?

Generalno, mladi krompir je spreman za berbu oko 100 dana nakon što je posijan. Da li je vaš krompir spreman za berbu, možete reći kada mu se cvjetovi otvore.

To obično bude u junu ili julu, za one zasađene u martu.

Evo nekoliko korisnih koraka za postizanje uspješnog roda krompira ove godine:

  • Isijecite krompir 6 do 10 dana prije željenog datuma sadnje; uvjerite se da svaki komad sjemenskog krompira sadrži najmanje 1 ušicu (sitne izrasline)
  • Čuvajte rezano sjeme krompira na hladnom, tamnom mjestu sa dobrim protokom vazduha
  • Uvjerite se da je vaša zemlja rastresita, krompir ne cijeni tvrdu zemlju.
  • Otprilike 60 dana nakon sadnje počeće da se formiraju krtole (nezreli krompir). Ako je jun vruć, održavajte vlažnost tla. Vlažna zemlja će pomoći razvoju krtola krompira da ostanu hladni
  • Krtole krompira koji se razvijaju nabreknemo kako bismo izbjegli njihovo izlaganje sunčevoj svjetlosti. Ako se to dogodi, krtole će postati zelene i postati blago otrovne!

Koristite oštre makaze da isiječete korijenje koje pričvršćuje gomolj za biljku. Nježno rukujte krtolama tokom žetve.

Pročitajte: Zašto i kada se zagrće krompir?

Najveći neprijatelj mladog krompira – krompirova zlatica

Krompirova zlatica je definitivno jedna od najvećih štetočina krompira. U borbi protiv nje postoji veliki broj preparata, kako onih na hemijskoj, tako i onih na prirodnoj osnovi. Neophodno je spomenuti jedan vrlo zanimljiv metod borbe protiv krompirove zlatice, koji se zasniva na tome da se jedna vrsta ne hrani svojom vrstom (nekanibalizam). Ovaj postupak se sastoji od toga da se u posudu kojoj znamo zapreminu (0,25L, 0,5L, i tako dalje) prikupi što više krompirovih zlatica.

Zatim se te zlatice istucaju tučkom ili nekim drugim predmetom (kamenom), i ta zapremina zlatica se prelije sa dvadeset puta većom količinom vode. Recimo, ako imamo posudu od jednog decilitra zlatica, prelijemo je sa dva litra vode. Zatim se takav rastvor ostavi da odstoji 7-10 dana, i onda se obavezno vrši njegovo razblaživanje u odnosu 1:3 (na jedan litar rastvora dodaje se tri litra vode). Tim rastvorom tretiramo stabljike krompira.

Neophodno je da rastvor bude razblažen da se ne bi spržila stabljika krompira, te je u zavisnosti od sorte krompira, preporučljivo prvo testirati dejstvo preparata na svega nekoliko stabljika.

Pored krompirove zlatice, krompir napada još i: 

  • Plamenjača krompira
  • Crna pjegavost krompira
  • Virus uvijenosti lišća krompira
  • Virus mozaika krompira

Mjere zaštite

  • korišćenje zdravog sjemena i sadnog materijala
  • plodored
  • gajenje otpornih sorti
  • primjena fungicida
  • uklanjanje zaraženih biljaka

 

1...293294295...1.010Stranica 294 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia