Mahunarke su poznate po svojoj otpornosti na sušu, ali čak i u uslovima navodnjavanja, ove biljke ne zahtijevaju velike količine vode. Pasulj i boranija pokazuju veću otpornost na sušu u poređenju sa graškom, ali grašak, zahvaljujući kraćoj vegetaciji, bolje koristi rezervu zimske vlage u zemljištu.

Pasulj, iako otporan, je veliki potrošač vode, pa se stabilan, kvalitetan i visok prinos postiže isključivo pravilnim navodnjavanjem. Prvo zalivanje se obavlja 3-4 sedmice nakon nicanja, drugo prije početka cvjetanja, a svako sledeće zalivanje zavisi od količine padavina i temperature. Pretjerana vlažnost može negativno uticati na pasulj, pa se mora voditi računa o broju navodnjavanja.

Boranija takođe dobro reaguje na zalivanje, posebno tokom cvjetanja i formiranja mahuna. Prilikom navodnjavanja, važno je zalivati uz brazdu, a ne preko lista, kako bi se smanjio rizik od pojave i širenja bolesti.

Pročitajte: Zalivanje paradajza – često ili povremeno?

Grašak ima velike potrebe za vlagom, te njegova proizvodnja zahtijeva intenzivno navodnjavanje usjeva, gotovo svakodnevno. Kao i kod boranije, zalivanje se vrši isključivo po zemlji kako bi se izbjegao kontakt vode sa listovima, čime se smanjuje rizik od razvoja oboljenja.

Održavanje pravilnog režima navodnjavanja za svaku od ovih mahunarki ključno je za postizanje optimalnih prinosa i očuvanje zdravlja biljaka. Pažljivo planiranje i sprovođenje zalivanja omogućavaju poljoprivrednicima da maksimiziraju koristi od svojih useva i osiguraju kvalitetne proizvode za tržište.

Berba luka je jednostavna i ista za sve vrste lukova. Već sredinom ljeta, kada lukovice počnu da se povećavaju, možete početi sa berbom pojedinačnih lukovica po potrebi.

Postoje tri jasna znaka koja ukazuju da je vaš luk spreman za berbu:

Vrhovima lukovice padaju

Prvi znak da je luk spreman za berbu je kada vrhovi lukovica počnu da padaju. Kada primetite da se listovi savijaju prema zemlji, to je signal da je proces rasta završen i da je luk spreman za vađenje.

Vratovi lukovice postaju meki

Drugi znak je kada vratovi lukovica postanu mekani. Ovaj deo biljke, gdje se listovi spajaju sa lukovicom, omekšava i to ukazuje da je vrijeme za berbu. Mekani vrat luka je jasan pokazatelj da je luk dostigao punu zrelost.

Listovi postaju žuti ili smeđi

Treći i najočigledniji znak je promena boje listova. U kasno ljeto ili ranu jesen, listovi biljaka luka počinju da žute ili smeđe i postepeno se suše. Ovo je prirodan proces koji ukazuje na to da je biljka prestala da raste i da je luk spreman za skladištenje.

Kada uočite ove znake, vrijeme je da berete luk. Važno je ubrati lukovice ubrzo nakon što listovi počnu da se suše kako bi se osigurala njihova dugotrajnost tokom skladištenja. Berba luka ne zahtijeva mnogo truda, a praćenje ovih znakova pomoći će vam da dobijete najbolje rezultate i sačuvate svoje lukovice za kasniju upotrebu.

U potrazi za visokim prinosima krastavaca, nije nužno oslanjati se na hemijska đubriva. Mnogo efikasnih i dugotrajno provjerenih recepata bazira se na prirodnim komponentama, čime se postiže ekološki čist i bezopasan pristup.

Prihranjivanje Pepelom

Drveni pepeo predstavlja jedan od najvrednijih narodnih sredstava za prihranu krastavaca. Sadrži kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum i druge esencijalne hranjive materije. Osim što alkalizuje zemlju i podstiče brže razlaganje organske materije, pepeo štiti biljke od bolesti i štetočina.

Recept za prihranu pepelom:

• Pomešajte 2 šolje pepela sa 10 litara vode.
• Ostavite da stoji 1-2 dana.
• Hranite biljke sa 0,5 litara rastvora po biljci svakih 10-14 dana, ukupno 5-6 puta tokom sezone.

Đubrenje kravljim i pilećim stajnjakom

Đubrivo od kravljeg i pilećeg stajnjaka je bogato azotom, kalijumom, fosforom i drugim mikroelementima, što ga čini jednako efikasnim kao i kupovna mineralna đubriva.

Recept za pileći stajnjak:

• Prelijte 1 kg svežeg stajnjaka sa 10 litara vode.
• Pokrijte i ostavite da odstoji 3-5 dana, redovno mešajući.
• Razredite smesu vodom u odnosu 1:2 i zalijte biljke sa 0,5-1 litrom rastvora.

Recept za kravlji stajnjak:

• Pomiješajte 3-4 kg kravljeg đubriva sa 10 litara vode.
• Ostavite smjesu da stoji 10-14 dana.
• Razredite 1 l rastvora sa 10 litara vode i zalijte biljke sa 0,5-1 litrom po izdanku.

Pročitajte: Ako imate brdo svježih krastavaca koje ne možete pojesti, imamo rješenje

Prihranjivanje Lukovom Ljuskom

Lukova ljuska sadrži kalijum, fosfor, gvožđe, vitamine i antioksidante, koji ne samo da hrane biljke već i odbijaju štetočine.

Recept za rastvor od lukove ljuske:

• Napunite pola litarske tegle lukove ljuske i stavite u kantu.
• Prelijte sa 10 litara tople vode i ostavite na tamno mjesto 3-5 dana.
• Procijedite rastvor i zalijte biljke pod korijenom.

Ove narodne metode prihrane ne samo da su ekonomične već i ekološki prihvatljive, omogućavajući zdrav rast i razvoj krastavaca bez upotrebe hemikalija, piše agrosavjet.com

Uverenje da korijenaste usjeve, poput mrkve, treba ostavljati nekoliko dana neorezane u gredicama, pokazuje se kao ozbiljna greška koja može značajno uticati na kvalitet i trajnost usjeva. Stručnjaci upozoravaju da ovaj pristup dovodi do gubitka hranljivosti i vlage, što mrkvu čini neukusnom i pogodnom za kvarenje.

Naime, ako se vrhovi mrkve ne orežu odmah nakon iskopavanja, oni će početi crpiti vlagu iz korijena. Ovo ne samo da dovodi do isušivanja mrkve, već i do njenog bržeg propadanja. Isušena i oslabljenja, mrkva gubi na kvalitetu i ukusu, te postaje manje privlačna za konzumaciju.

Osim toga, neorezana mrkva postaje podložnija truljenju. Usjev koji je ostavljen u takvom stanju neće biti dobro uskladišten, što može rezultirati znatnim gubicima za poljoprivrednike i domaćinstva koja se oslanjaju na ovaj usjev.

Pročitajte: Kada je vrijeme za vađenje mrkve

Stručnjaci savjetuju da se nakon iskopavanja, vrhovi mrkve odmah odsijeku kako bi se sačuvala njena hranljivost i vlaga. Ovaj jednostavan korak osigurava da mrkva ostane svježa, ukusna i dugotrajna, čime se sprječavaju potencijalni problemi sa skladištenjem i kvarenjem usjeva.