Naslovnica Blog Stranica 29

Čuvanje jabuka nakon berbe

Čuvanje jabuka nakon berbe zahtijeva pravilnu manipulaciju kako bi se sačuvala svježina i kvalitet. Odmah nakon berbe, plodove je potrebno transportovati iz voćnjaka i dalje njima pravilno rukovati. Ukoliko su plodovi namijenjeni preradi, važno je brzo ih iskoristiti kako bi se spriječilo propadanje. Na dužinu i kvalitet čuvanja plodova utiču uslovi transporta i rukovanja nakon berbe.

Da bi se plodovi jabuke sačuvali tokom cijele godine, najbolja metoda je njihovo skladištenje u hladnjačama. Hladnjače omogućavaju kontrolu i praćenje uslova skladištenja, što produžava svježinu plodova i poboljšava ekonomičnost proizvodnje. Jabuke koje su dobro osunčane su kvalitetnije i duže se čuvaju, dok plodovi oštećeni gradom, bolestima ili štetočinama teže zadržavaju kvalitet. Brzo hlađenje plodova nakon berbe, naročito korišćenjem vode, dodatno doprinosi njihovom očuvanju u hladnjači.

Obično se jabuke čuvaju u hladnjačama sa normalnom atmosferom, dok se hladnjače sa kontrolisanom atmosferom koriste rjeđe. Osim hladnjača, jabuke se mogu privremeno čuvati i u običnim skladištima kao što su podrumi, trapovi ili magacini privedeni ovoj namijeni. Privremeno čuvanje zahtijeva pravilnu pripremu plodova, što podrazumeva da oni budu zdravi, bez oštećenja i blagovremeno ubrani.

Pročitajte: Kada treba izbjegavati jesti jabuke

Još malo o čuvanju plodova jabuke

Plodove jabuke je moguće umotati pojedinačno u polumasni papir, obične salvete ili tanki papir, a zatim ih složiti u odgovarajuću ambalažu kao što su gajbe, korpe ili sanduci. Ambalaža treba da ima ventilacione otvore, dok stalaže u skladištima treba da budu drvene. Idealna temperatura za čuvanje jabuka u skladištima iznosi oko 5°C, a relativna vlažnost vazduha treba da bude između 70 i 80%. Dobra ventilacija je neophodna, a ako se plodovi počnu smežuravati, pod u skladištu se može kvasiti vodom ili se mogu držati posude sa vodom kako bi se povećala vlažnost.

Jabuke se mogu čuvati i na podu u podrumu, poređane na sloj slame debljine oko 20 cm u trapezoidnom obliku. Važno je izbjegavati prisustvo materijala koji šire strane mirise u prostoru za čuvanje. Polietilenske vreće su još jedan način čuvanja jabuka, u koje se pakuje do 5 kg plodova, a vrećice se izbuše na nekoliko mjesta radi ventilacije. Vrećice se potom slažu u sanduke ili korpe u podrumima, ili se, po želji, slože u slojeve s pijeskom. Ovako pripremljeni plodovi mogu se čuvati i više od šest mjeseci u voćnjacima, pod zemljom, ili u trapovima napravljenim na odgovarajućim mestima. Trapovi se postavljaju na ocjednim lokacijama, sa obaveznim ventilacionim dimnjacima duž cijele njihove dužine.

Sjetva mrkve u novembru – Savjeti za brže nicanje i bogat prinos

Mrkva može da se sije i  tokom prvih dana novembra. Odgovaraju joj plodna zemljišta neutralne reakcije. Kvalitet  zemljišta ima najvažniji uticaj na formiranje  pravilnog korijena. Kada naiđe na kamen ili nepropusni sloj račva se i puca. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, paprika, paradajz, kupus, a loši su korjenasto i krtolasto povrće. Poslije nje se može sijati  skoro svo povrće. Najčešće se gaji kao drugi usjev u plodoredu, poslije biljaka koje se obilno đubre stajnjakom.

Mrkvu u tipu „Nantes“ treba sejati u šestorede  bankove širine  120 cm, s razmakom između redova 14 cm i rastojanjem između bankova pola metra. Sije se na  dubinu od 1,5 do 2 cm. U zavisnosti od temperature   nicanje može da traje  i do 20 dana. Da bi se skratio ovaj period  sjeme se prije sjetve naklijava ili  jarovizuje.

Za naklijavanje sjeme se stavi u platnenu vrećicu i kvasi umakanjem u hladnu vodu svakih pet sati tokom jednog do dva dana. Poslije namakanja se ocijedi  i ostavi na temperaturi od  18 – 20 stepeni. Tokom ovog tretmana sjeme polako bubri i povećava zapreminu. Prije sjetve ga treba prosušiti da bi se nicanje olakšalo i normalno nastavilo.

Pročitajte: Proizvodnja mrkve – Traži puno svjetlosti i umjereno vlažno zemljište

Jarovizacija sjemena nema veze sa jarovizacijom biljaka koja utiče na prorastanje i cvjetanje. Na početku ovog procesa kilogram sjemena se potopi  u litar vode i drži na sobnoj temperaturi  tokom 4 – 5 dana, tj. dok ne počne klijanje. Zatim se prenosi u frižider u kojem je temperatura  od 0- 1 stepena , i tu se čuva 10 – 15 dana.

Sije se u vležno zemljište. Jarovizovano sjeme niče 7-8 dana ranije od nejarovizovanog. Mrkva iz ovog roka  se vadi u martu. Tada  na tržištu ima dovoljno mrkve iz hladnjača, tako da u novembru treba sijati mrkvu samo ako postoji sigurno tržište.

Autor: Radojka Nikolić, savjetodavac za ratarstvo i povrtarstvo, PSSS Kruševac

Hokaido tikva: Recepti i ljekovita svojstva za zdravlje

Izvrsna je za slatka i za slana jela, odlično pristaje kao dodatak, ali i kao glavno jelo, puna je vitamina, minerala, vlakana, pa je zbog toga nazivaju kraljicom tikava u Zemlji izlazećeg sunca, otkud potiče hokaido tikva.

Plodovi hokaido tikve postižu težinu koja se može kretati od jednog do četiri kilograma, a činjenica da su oni zreli i spremni za berbu može se prepoznati veoma lako i to na osnovu boje njihove kore.

Naime, kada su plodovi hokaido tikve zreli i spremni za berbu, njihova kora postaje glatka i dobija narandžastu do vatrenocrvenu boju.

SASTAV I LJEKOVITE OSOBINE

U sastav hokaido tikve uključene su različite vrste nutritivnih elemenata zahvaljujući kojima ova namirnica ispoljava niz ljekovitih i blagotvornih djelovanja na ljudski organizam.

Konkretno, u sadržaju hokaido tikve, čija količina se može izmjeriti jednom šoljom, sadržano je oko 80 kalorija, oko 1,8 grama biljnih proteina, oko 18 grama biljnih ugljenih hidrata, oko 5,7 grama biljnih vlakana, oko 0,6 grama biljnih masti, oko 28 miligrama kalcijuma, nešto manje od 900 miligrama kalijuma i značajne količine vitamina A i provitamina A beta karotena.

Zbog prisustva navedenih nutritivnih elemenata u sastavu hokaido tikve, njeno konzumiranje na sljedeće načine ispoljava ljekovita i blagotvorna djelovanja na ljudski organizam:

  • Stimuliše i olakšava funkciju želuca
  • Stimuliše i olakšava funkciju crijeva (dovodi u ravnotežu ritam pražnjenja crijeva i podstiče oslobađanje crijeva od eventualno izraženog prisustva parazita. Zbog takve osobine, tačnije zbog takvog načina djelovanja, hokaido tikva se može upotrebljavati u ljudskoj, ali i u životinjskoj ishrani)
  • Stimuliše i olakšava funkciju bubrega
  • Stimuliše i olakšava funkciju pankreasa (zbog ove osobine, tačnije zbog ovog načina djelovanja konzumiranje hokaido tikve se posebno preporučuje osobama koje boluju od dijabetesa tipa 1 i od dijabetesa tipa 2)
  • Stimuliše i olakšava funkciju prostate
  • Stimuliše i olakšava funkciju slezene
  • Stimuliše i olakšava funkciju srčanog mišića.

UPOTREBA I RECEPTI

Da biste mogli da pristupite njenoj upotrebi, tačnije da biste mogli da je uvrstite u red namirnica koje konzumirate, hokaido tikvu najprije treba da očistite od sjemenki i od vlakana koja su sadržana u njenoj unutrašnjosti.

Čišćenje hokaido tikve od sjemenki i od vlakana obavlja se veoma jednostavno i to tako što se svježa (termički neobrađena) hokaido tikva najprije presječe napola (uzdužno ili poprečno), a zatim se uz pomoć kašike sastružu sjemenke i vlakna koja su sadržana u njenom jezgru. Tako uklonjene sjemenke možete osušiti i sačuvati ih za narednu sadnju ove tikve.

Pročitajte: HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Kada ste unutrašnjost hokaido tikve očistili od sjemenki i od vlakana koje vezuju sjemenke, hokaido tikvu najprije operite pod mlazom vode, a zatim je pripremite za konzumiranje na način koji vam najviše odgovara.

Načini na koje hokaido tikvu možete pripremiti su brojni i mogu se odnositi na postupak barenja, na postupak pečenja, na postupak grilovanja ili na postupak pripremanja određenih nešto složenijih jela od hokaido tikve.

Konkretno, od hokaido tikve može se pripremiti jako ukusna supa, prilog jelima od mesa, kao i pita, a od ove tikve se može pripremiti i džem.

Tjestenina sa hokaido tikvom

Sastojci:

  • 400 g hokaido tikve
  • 500 g tjestenine
  • 1 glavica luka
  • 250 ml povrtnog temeljca
  • 100 g maslaca
  • biber
  • 3 režnja bijelog luka
  • 100g sjemenki bundeve
  • so

Priprema:

Tikvu oguliti i narezati na kockice. U lonac s vrelom posoljenom vodom staviti tjesteninu.

Za to vrijeme u tavu staviti malo maslinovog ulja, maslac, sjeckani luk, malo posoliti i dodati narezanu tikvu. U tavu dodati i sjemenke bundeve te sve zajedno pirjati na srednje jakoj vatri četiri-pet minuta dok ne omekša. Potom u tavu protisnuti režnjeve bijelog luka i izmiješati sastojke. Kad bijeli luk počne puštati miris, dodati temeljac i kuvati dalje. Kuvanu tjesteninu procijediti i staviti u tavu s tikvom. Ugasiti vatru, dodati preostali maslac i tjesteninu nježno izmiješati s tikvom i umakom. Kad su se sastojci povezali, jelo je gotovo.

Jednostavna pita

Sastojci:

  • 1 paket lisnatog tijesta za savijače
  • 500 g hokaido tikve
  • 500 g svježeg sira
  • 250 ml punomasne kisele pavlake (ili milerama)
  • 2 jajeta
  • ulje
  • so
  • maslac za premazivanje

Priprema:

Hokaido naribajte, posolite i ostavite 30 minuta pa dobro ocijedite tako da rukama istisnete vodu. U drugoj zdjeli pomiješajte sir i jaja, dodajte kiselu pavlaku i ocijeđenu hokaido tikvu. Dobro promiješajte i po potrebi posolite.

Dva lista tijesta malo nauljite pa na njega rasporedite nekoliko kašika nadjeva. Zamotajte i odložite na lim za pečenje koji ste premazali s malo maslaca. Ponovite sve dok ne iskoristite sve tijesto i sav nadjev.

Na kraju pomiješajte malo ulja i vode pa time premažite tijesto. Zagrijte rernu na 180 steoeni. Po piti rasporedite tanke listiće maslaca i stavite je u zagrijanu rernu i pecite oko 45 minuta.

Potaž od hokaido tikve

Sastojci:

  • 500 g hokaido tikve
  • malo mlijeka i pavlake za kuvanje,
  • so,
  • biber
  • malo muškatnog oraščića

Priprema:

Očistite tikvu, narežite je na kockice i skuvajte u slanoj vodi. Kad je kuvana, štapnim mikserom je izmiksajte, pa dodajte malo mlijeka i pavlake po želji. Stavite na vatru dok ne prokuva, pa pustite da kuva na laganoj vatri oko tri minute. Začinite biberom i muškatnim oraščićem i poslužite sa kašikom pavlakom koju ste dodali u sredinu tanjira.

Izvor: nezavisne novine

Ovo je razlog zašto smrdibube ulaze u naše domove

Do skoro su smrdibube bile sezonski posjetioci, a sada ih ima tokom gotovo čitave godine. Prema riječima stručnjaka za njihovu brojnost su krive klimatske promjene, prije svega, toplije zime.

Smrdibube ili kako se stručno zovu stjenice čine veliku grupu insekata koji porijeklo vode sa azijskog kontinenta, iz zemalja Srednjeg i Dalekog istoka gdje im je prirodno stanište. Stjenice čine veliku grupu insekata sa više hiljada različitih vrsta, a ona koju u poslednje vrijeme srećemo u domovima je braon mramorasta stjenica ili latinski Halyomorpha halys.

“Stjenice, odnosno smrdibube ulaze u stambene objekte isključivo tržeći zaklon od hladnoće. To su potpuno odrasle, reproduktivno sposobne jedinke koje samo traže neku rupicu u kojoj bi hibernirajući, bez hrane, provele zimu. One ne ujedaju i ne hrane se našim namirnicama, pa se može reći da su za nas, ako izuzmemo neprijatnost što u kući vidimo veliku bubu, bezopasne”, kaže Jasna Mastilović sa Instituta Biosens za portal Klima 101.

Osim otvaranja puteva globalne trgovine, koji su doprinijeli tome da se ovi insekti, sakriveni u tovarima robe koja se transportuje širom svijeta, neopaženo uvuku u nova staništa, tu je i drugi faktor koji je doprinijeo tome da ovi insekti prežive i da se namnože: promjena vremenskih uslova usled klimatskih promjena.

Daleko od toga da se ranije nije dešavalo da se poneka stjenica provuče do naših krajeva, ali su hladne zime, praćene mrazevima i dubokim minusima doprinosile tome da preživljavanje jedinki preko zime bude malo.

“Napadaju mnoge biljne vrste ubadajući tkivo ploda i sisajući sok. Kao posljedica uboda na plodovima se pojavljuju regioni nekrotičnog, odumrlog tkiva koji narušavaju izgled plodova, doprinose njihovom brzom kvarenju i umanjuju im tržišnu vrijednost”, kaže Mastilović.

Iako je za čovjeka bezopasan, ovaj insekt je kada je u pitanju poljoprivreda još kako štetan. Odrasle jedinke koju su prezimile u svojim zimskim skrovištima se u proljeće bude iz hibernacije, izlijeću i nastanjuju se na biljkama ne birajući biljnu vrstu. Tu se pare i polažu jaja iz kojih se izliježe mlada generacija koja, kada je brojna može napraviti pravi haos u poljoprivrednim zasadima.

Pročitajte još: Recepti za borbu protiv smrdibuba: Prirodni sprejevi koji zaista djeluju

Izvor: n1info.ba

Napravite nikad bržu zimnicu: Prefinjena receptura za somborke punjene kupusom

Pripreme za zimnicu su u punom jeku, domaćice biraju recepte i hranu koju će da spremaju i tako osiguraju porodicu za najhladnije godišnje doba.

Paprike somborke spremaju oni koji vole ukus ljutog, a posebno one somborke punjene kupusom.

Šta vam je potrebno?

  • -2 kg paprika somborki
  • -2 kg kupusa
  • -voda
  • -so

Priprema:

Kupus isjecite kao za salatu i začinite. Somborke očistite od peteljki i napunite kupusom. Ovako pripremljene poredajte u veće tegle ili kanticu i prelijte sa vodom koju ste malo posolili.

Ostavite nekoliko dana da kupus dovoljno uskisne i spremno je za jelo. Po želji, možete dodati i malo sirćeta i prokuvati kratko sa vodom, prenosi Ona.rs.

Butternut tikva: Zdravstvene prednosti i ukusni recepti

Butternut tikva, poznata i kao muškatna bundeva, je prava kraljica jesenskih i zimskih jela. Ova predivna, zvonolika tikva narančaste unutrašnjosti i orašastog okusa dolazi iz Južne Afrike, no danas se uzgaja diljem svijeta. Iako je često zanemarena, njezine zdravstvene prednosti i svestranost u kuhinji čine je nezamjenjivom namirnicom u svakodnevnoj prehrani.

Zdravstvene prednosti butternut tikve

Butternut tikva je prava nutritivna riznica bogata vitaminima i mineralima. U samo 100 grama sadrži otprilike 30 kalorija, što je čini idealnom za ljude koji žele održati vitkost ili smanjiti tjelesnu težinu. Sadrži dijetalna vlakna, fito hranjive tvari, a u svom sastavu nema zasićenih masti ni kolesterola.

Ova tikva je bogata vitaminom A, moćnim antioksidansom koji je ključan za zdravlje kože i očiju te može pomoći u zaštiti od raka pluća i usne šupljine. Također, butternut tikva sadrži vitamine B skupine, kao i vitamin C, koji se može lako unijeti konzumiranjem ove zdrave namirnice. Beta-karoten, prisutan u tikvi, igra važnu ulogu u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i različitih vrsta raka.

Tikva je također izvrstan izvor minerala poput željeza, kalcija, magnezija i cinka, koji su ključni za zdravlje kostiju, srca i imunološkog sustava. Njezine sjemenke, bogate dijetalnim vlaknima i zdravim masnim kiselinama, dodatno pridonose zdravstvenim prednostima.

Ukusni recepti s butternut tikvom

Osim zdravstvenih prednosti, butternut tikva je svestrana namirnica koja se može koristiti u raznim jelima, od kremastih juha do ukusnih umaka i zdravih grickalica. Donosimo ti jednostavan i ukusan recept za umak od butternut tikve koji će savršeno upotpuniti tjesteninu, njoke ili čak lazanje.

Recept za umak od butternut tikve

Sastojci:

  • 1/2 manje butternut tikve
  • 2 žlice maslinovog ulja
  • 1 luk
  • 2 režnja češnjaka
  • Sol i papar po ukusu
  • 1 šalica povrtnog temeljca
  • 2 žlice kiselog vrhnja ili grčkog jogurta

Priprema:

  1. Tikvu ogulite i narežite na male kockice.
  2. Na maslinovom ulju pržite nasjeckani luk i tikvu oko 10 minuta.
  3. Dodajte češnjak pred kraj prženja.
  4. Ulijte povrtni temeljac i kuhajte dok tikva ne omekša.
  5. Blendajte sve sastojke s vrhnjem ili jogurtom.

Ovaj kremasti umak bit će gotov za svega 20 minuta, a možete ga iskoristiti i za pripremu rižota ili kao umak za lazanje.

Ako želiš poboljšati svoje zdravlje i uživati u ukusnim jelima, svakako uvrsti butternut tikvu u svoju prehranu!

Najezda smrdibuba sve nervira, a mnogima ozbiljno ugrožava i zdravlje

Najezda smrdibuba jedna je od glavnih tema i ovih dana, a kako su upozorili ljekari, osim što neprijatno mirišu, kod mnogih ljudi izazivaju ozbiljne alergijske reakcije.

Na društvenim mrežama, osim fotografija, snimaka i komentara da ih baš ima mnogo, dijele se recepeti kako je moguće najefikasnije ih se riješiti.

Upravo zbog toga, službe za dezinsekciju i deratizaciju imaju pune ruke posla, a o kakvim „napastima“ je riječ, objasnili su iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

„Pentatoma spp. u našem narodu poznate kao smrdibube pripadaju familiji Pentatomidae, koja obuhvata oko 7.000 vrsta… Odrasle jedinke su veličine oko 1.5 cm imaju ovalno spljošteno telo s karakterističnim štitom na leđima. One su biljojedi i hrane se sokovima iz sjemenki, plodova i lisnih tkiva biljaka i kao takve u godinama koje su povoljne za njihov razvoj mogu nanijeti velike štete biljnoj proizvodnji umanjujući visinu prinosa i kvalitet plodova. U narodu su poznate po neprijatnom mirisu, koji im služi kao primarna
odbrana u situacijama kada su životno ugrožene“, naveli su stručnjaci ovog Zavoda.

Prema isto izvoru, na području Srbije prisutan je veći broj vrsta smrdibuba od kojih su najzastupljenije invazivne vrste koje brzo se šire, uvećavaju brojnost populacije i postaju u odnosu na druge vrste smrdljivih buba dominantne.

Pročitajte: Recepti za borbu protiv smrdibuba: Prirodni sprejevi koji zaista djeluju

Osim zelene i smeđe, koje najčešće i imamo priliku da vidimo, tu su i  Kupinova stjenica i Prugasta smrdibuba.

Smrdibube spadaju u insekte sa nepotpunim razvićem, odnosno imaju tri razvojna stadijuma. Jedna smrdibuba, vrste Halyomorpha halys, može položiti između 20 i 30 jaja tokom jednog ciklusa, a ukupno može proći kroz tri do četiri ciklusa polaganja jaja u jednoj godini! Jaja su mala, okrugla i bijela, te se mogu nalaziti u skupinama na naličju lista i drugim površinama blizu mjesta gdje se smrdibube hrane. Nakon polaganja jaja, inkubacija traje od 5-10 dana, nakon čega se izležu nimfe.

Nimfe prolaze kroz pet stadijuma razvoja, prije nego što postanu odrasle jedinke. Svaki stadijum razvoja obično traje oko nedelju dana, zavisno od uslova sredine. Odrasle smrdibube su polno zrele nakon nekoliko dana od poslednjeg presvlačenja.

Alergijske reakcije

Osim što nanose velike štete poljoprivrednim kulturma, poslednjih godina bitno narušavaju kvalitet života ljudi jer se u kasnu jesen zavlače u kuće i druge prostore.

Mnogima je dovoljno da ih vide, pa da im presjedne dan, drugi se „opeku“ tek kada pokušaju da ih ubiju i susretnu se s nepodnošljivim smradom, a što je najgore kod nekih ljudi izazivaju i alergijske reakcije na koži.

Kako je preneo Helathline, ljekari su upozorili da iako ne ujedaju, smrdibube kod mnogih ljudi izazivaju ozbiljne alergijske reakcije.

Simptomi ove alergije mogu uključivati curenje iz nosa, a u slučaju kada ih dotaknu, i konjiktivitis i dermatitis, odnosno svrab, crvenilo i osip.

Isti izvor preporučuje da čim primijete smrdibube u svom kraju, ljudi preventivno zaštite domove. Najbolji način da to uradite je da dobro zatvorite prozore, uklonite ostatke cvijeća iz dvorišta, provjerite ima li pukotina oko ulaznih vrata i prozora.

S obzirom da svakodnevno neko vrisne: „Fuj“, jer mu je smrdibuba sletila na kosu ili tek opran veš, ne čudi što se društvenim mrežama šire razni recepti kako da ih se efikasno riješimo.

Dok jedni preporučuju nanu, tako što treba pomiješati eterično ulje nane sa vodom, pa tim rastvorom isprskatie sve štokove i mjesta kuda ulaze, drugi kažu da je dovoljno postaviti saksije s nanom na prozore, balkone i sva ostala mesta kuda bi mogle da uđu.

Treći se kunu u bijeli luk i sirće. Sve što treba da se uradi je da se usitni glavica bijelog luka i pomiješa s pola litra alkoholnog sirćeta. Tim rastvorom treba isprskate sve otvore u stanu.

Izvor: B92.net

MIJEŠANA TURŠIJA u buretu je najjednostavnija ZIMNICA – Puna vitamina, a JEFTINIJE i lakše od nje nema za PRIPREMU

Najčešće se za turšiju koriste paprike, krastavci, zeleni paradajz, šargarepa, karfiol.

Kada se približi jesen, vreme je da se razmišljaju zalihe za zimu. Mešana turšija iz bureta je savršeno rešenje za sve one koji žele da uživaju u ukusima svežeg povrća tokom hladnijih meseci. Ova jednostavna i jeftina zimnica bogata je vitaminima, a priprema je brza i laka.

Zašto mešana turšija?

Mešana turšija nije samo ukusna; ona je i pravi izvor hranljivih materija. Povrće koje koristimo bogato je vitaminima i mineralima, a fermentacija pomaže u očuvanju hranljivih sastojaka. Osim što je zdrava, turšija daje poseban šmek svakom jelu, bilo da je jedete samostalno ili je koristite kao prilog.

Sastojci:

– Zeleni paradajz
– Kornišoni
– Šargarepa
– Karfiol
– Paprike
– 4 glavice belog luka
– 3 korena rena
– Veza celera
– 20 g slačice u zrnu
– 400 g soli
– 10 l vode
– Grančice vinove loze

Priprema:

1. Priprema povrća: Operite i očistite sve sastojke. Zeleni paradajz, kornišone i paprike možete ostaviti cele, dok šargarepu i karfiol treba iseći na komade, a beli luk oljuštiti. Rena se takođe može iseći na kolutove.

2. Slažemo povrće: U veliko bure ili stakleni kontejner, slažite povrće redom. Počnite sa dnom bureta, postavite grančice vinove loze da zadrže povrće na mestu. Na dno stavite karfiol, pa redom dodajte šargarepu, zelene paradajze, kornišone i paprike. Između povrća dodajte i čenove belog luka i kolutove rena.

3. Priprema slane otopine: U međuvremenu, pripremite slanu otopinu. U 10 litara vode rastvorite 400 g soli i dodajte 20 g slačice u zrnu. Mešajte dok se so ne rastvori potpuno.

4. Prelivanje povrća: Prelijte povrće sa pripremljenom slanom otopinom. Uverite se da je povrće potpuno potopljeno. Ukoliko je potrebno, stavite težak kamen ili plastičnu posudu napunjenu vodom na vrh da zadržite povrće potopljenim.

5. Fermentacija: Pokrijte bure čistom krpom i ostavite na tamnom i hladnom mestu da fermentira. Proces fermentacije obično traje 2 do 4 nedelje, zavisno od temperature. Tokom tog vremena, povrće će postati ukusno kiselo i hrskavo.

Uživanje u turšiji

Kada je turšija spremna, uživajte u njoj kao prilog uz glavna jela, u salatama ili jednostavno kao zdravu užinu. Osim što je ukusna, mešana turšija iz bureta pruža brojne zdravstvene benefite, poboljšava probavu i doprinosi jačanju imuniteta.

Ova najlakša i najjeftinija zimnica biće vaš saveznik u hladnim mesecima, donoseći sočne i sveže ukuse direktno sa domaće bašte. Pripremite je u skladu sa svojim željama i uživajte u svakoj kašici!

Uz prirodan sprej otjerajte miševe iz kuće

Tokom jeseni, miševi, pacovi i drugi glodari počinju da ulaze u naše domove tražeći hranu ili toplo mjesto za zimski boravak. Iako nisu poželjni, jer prave štetu i ostavljaju nečistoću i potencijalni su prenosioci ozbiljnih bolesti, postoje humani načini da ih zadržite dalje od svojih kuća.

Sam pogled na miša kako juri po podu dovoljan je da vas natjera da vrisnete i poskočite, a možda i da se popnete na sto! Ipak, pobijedite strah i nelagodu i razmislite da li postoji razlog zašto je vaš dom postao mjesto za gniježđenje miševa i da postoje humani načini da ih u tome spriječite.

Tokom jesenjih mjeseci, miševi počinju da ulaze u naše domove tražeći toplinu. Dok tragaju za bilo kakvim kutkom, ulazeći kroz najmanje pukotine, obično ih privlače neuredni domovi sa dosta skrovitih mjesta, ali i neuredne kuhinje, prostorije pune mrvica i drugi dijelovi doma u kojima se skladišti hrana, piše Mirror.

Glodarima nije prepreka da se nastane u stanovima, čak i onima koji se nalaze na najvišim spratovima. To znači da je važno da svoj dom pripremite, organizujete i sredite prije zimskih mjeseci, kako biste spriječili upad ovih malih uljeza.

Miševi ostavljaju za sobom miris sirćeta, uzrokovan izbacivanjem urina i fecesa, ali ovo nije jedini problem: glodari su nosioci brojnih bolesti pod nazivom zoonoze koje mogu pogoditi ljude.

Da biste spriječili miševe da se nastane u vašem domu gdje će praviti haos – žvakati kablove i namještaj, pa čak i umnožavati svoju porodicu – dobro je da znate kako možete da ih uklonite, a da im ne naškodite i zauvijek ih istjerate iz svog životnog prostora.

Miševi imaju veoma osjetljiv njuh i ne podnose mirise poput mente ili cimeta. Zato pripremite domaći sprej ili rastvor od pepermint ulja razblaženog vodom koji će biti jak za mišije noseve i natjeraće ih da izađu iz doma. Slično ovom rastvoru „radi“ i cimet čiji je miris takođe previše jak i iritira miševe. Potopite kuglice vate u cimetovo ulje i ostavite na nekoliko mjesta u kući, mijenjajući ih svakih nekoliko dana.

Postoji još jedan način da miševe bezbijedno udaljite iz doma: sprej od bijelog ili jabukovog sirćeta naprskajte na pamučne kuglice i razbacajte po podu. Iako ovaj trik neće prijati vašem nosu, izdržite, jer ne prija ni miševima pa će se razbježati i izaći iz vaše kuće.

Ostale preventivne mjere za rastjerivanje miševa iz doma podrazumijevaju da istim mirisima natopite čaršave i ostavite ih na mjestima odakle glodari obično ulaze u kuću, a to su vrata, prozori, prozorski sims, unutrašnjost ormana. Snažni mirisi će odbiti svakog miša koji želi da se približi.

Osim mirisnih tretmana, prekontrolišite svoj dom: provjerite sve pukotine na podnim oblogama ili rupe u zidovima ili prozorima kroz koje miš može da se provuče. Higijena doma, pogotovo uklanjanje ostataka hrane – čišćenje mrvica i ostataka namirnica takođe je bitno, kao i čuvanje hrane u ormanu u dobro zatvorenim posudama, jer miševi uživaju da skupljaju ostatke ljudske hrane, prenosi Telegraf.

Bliži se rezidba voćaka: Ključ za zdravu krošnju i kvalitetan rod

Voćku režemo kako bismo dobili redovnu i kvalitetnu rodnost, a učinak rezidbe se poznaje po rodnosti. Zimska rezidba voćaka obavlja se tokom mirovanja vegetacije.

Rezidba jabučastog voća može krenuti od decembra pa traje do početka listanja, dok se početak rezidbe koštuničavog voća pomjera prema početku proljeća. Razlog je velika osjetljivost koštuničavog voća na izmrzavanje, koja se ranijom rezidbom povećava.

Osnovno pravilo orezivanja je da se uklone bolesne, oštećene i suve grane, kao i guste grane koje se međusobno presjecaju. Po pravilu grane se odstranjuju do kraja, ne skraćuju se. Skraćuju se samo slabije i rodne grančice ili nešto jače grane, kako bi se razgranale. Osnovni zahvati koji se obavljaju tokom zimske rezidbe su proređivanje, prekraćivanje i savijanje grana.

Prorijeđivanje grana

Prorijeđivanjem, se utiče na bolje osvjetljavanje krošnje. Ukoliko se grančice ne proređuju skeletne grane ogole. Potreba za ovim zahvatom naročito se javlja kod mlađih stabala, u razdoblju formiranja uzgojnog oblika, ali i kod stabala u periodu plodonošenja. Rane koje nastaju rezom moraju se zagladiti i premazati voćarskim voskom.

Pročitajte: Rezidba vinove loze – Kada i kako se obavlja

Prekraćivanje

Prekraćivanje se najčešće obavlja u tijeku formiranja uzgojnog oblika. Vrši se na pupoljku koji ima bočni položaj i na ovaj način se utječe na otvaranje krošnje. Vrši se nekoliko milimetara iznad pupoljka sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka.

Savijanje grana

Savijanje grana ima za cilj da se smanji snaga rasta, ubrza plodonošenje, odnosno da se stvori više rodnih grančica.

Zimsku rezidbu voćaka u uzgoju treba svesti na što manju mjeru. One voćke koje se redovno orezuju bolje rode i stvaraju dovoljno rodnih pupoljaka iz kojih će se iduće vegetacije razviti cvjetovi. Orezane voćke imaju prozračnu i dobro osvjetljenu krošnju što povoljno utječe na kvalitetu plodova i zdravstveno stanje voćke, dok se u zgusnutim i zasjenjenim krošnjama dugo zadržava vlaga nakon kiše pa su takve voćke sklonije bolestima.