Naslovnica Blog Stranica 21

3 biljke koje MORATE da orežete prije kraja avgusta!

Bliži se kraj ljeta, makar kalendarski, a za baštovane to znači da je vrijeme da se pobrinu za svoje biljke prije nego što stigne jesen. Orezivanje biljaka u pravo vrijeme je od suštinskog značaja za njihovo zdravlje, a postoje biljke koje zahtijevaju orezivanje do kraja avgusta.

Orezivanje biljaka je od velikog značaja za biljke kako bi se podstaklo njihovo cvjetanje sljedeće godine i spriječila pojava bolesti. Međutim, neke biljke zahtevaju posebnu pažnju prije kraja avgusta da bi u potpunosti procvjetale.

Floribunda mnogocvjetne ruže

Mnogocvjetne ruže kakva je floribudna cenjene se zbog svoje sposobnosti da cvjetaju nekoliko puta tokom sezone.

Međutim, da biste podstakli njihovo dalje cvjetanje, ključno je da ih pravilno orežete prije kraja avgusta. Ova rezidba ne samo da će stimulisati novo cvjetanje, već će i ojačati biljku pred zimu.

Da biste orezali svoje ruže, počnite tako što ćete ukloniti istrošeno cvijeće – sijecite tik iznad par listova, gde su novi izdanci spremni da se pojave. Zatim provjerite opšte stanje biljke i uklonite mrtve, bolesne ili slabe grančice. Na kraju, malo proredite grane kako biste omogućili bolju cirkulaciju vazduha i smanjili rizik od gljivičnih oboljenja.

Nakon ovih koraka, vaši grmovi ruža će imati sve šanse da proizvedu prelijep novi talas cvijeća, a da pritom ostanu jaki i zdravi.

Lavanda – očuvajte njen oblik i snagu

Lavanda je biljka mediteranskih vrtova, cijenjena zbog svog zanosnog mirisa i ljubičastih cvjetova. Međutim, ako se ne održava pravilno, lavanda može brzo izgubiti svoj kompaktni oblik i postati drvenasta, smanjujući njeno buduće cvetanje. Zbog toga je ključno da je orezujete prije kraja avgusta.

Da biste orezali lavandu, sačekajte da glavno cvjetanje prođe tokom jula ili avgusta. Koristite oštre makaze za rezidbu, odsijecite oko trećinu dužine cvijetnih stabljika, pazeći da ne sečete staru stabljiku, jer to može spriječiti biljku da ponovo poraste. Ova rezidba će stimulisati proizvodnju novih izdanaka i održati karakterističan zaobljen oblik lavande.

Orezivanjem lavande krajem ljeta ne samo da obezbijeđujete cvjetanje sljedeće godine, već i sprječavate prerano starenje biljke.

Visterija – kontrola rasta

Visteria je spektakularna biljka, sposobna da brzo pokrije fasadu svojim mirisnim cvijećem. Međutim, bez redovnog orezivanja, ona može postati invazivna i teško ju je kontrolisati. Kasna ljetnja rezidba je neophodna za kontrolu njenog rasta i podsticanje obilnog cvjetanja sledećeg proljeća.

Da biste orezali svoju visteriju, počnite tako što ćete ukloniti dugačke bočne izdanke koji su se razvili tokom ljeta, isijecite ih oko 20 do 30 cm od mjesta gdje su počeli. Ovo će ograničiti prekomerno širenje biljke dok će podstaći stvaranje cvijetnih pupoljaka na preostalim stabljikama.

Zatim pregledajte biljku da li ima mrtvih ili ukrštenih grana i uklonite ih kako biste omogućili bolju ventilaciju i skladan rast.

Pravilno orezivanje prije kraja avgusta omogućiće vašoj visteriji da usmeri svoju energiju ka proizvodnji spektakularnog cvijeća, a ne ka prekomernoj vegetaciji.

Piše: Farmingdale Observer a prenosi agromedia.rs

Savršeni trenutak za vađenje krompira: Ključne smjernice za kvalitet i dugotrajno skladištenje

Vrijeme vađenja krompira zavisi od klimatskih uslova i sorte. Krompir se vadi u fiziološkoj zrelosti, a u našim uslovima to je polovina avgusta i septembar. Sa vađenjem krompira je najbolje započeti kada je vrijeme sunčano i suvo, zbog lakše obrade, čišćenja i transporta krompira, pri čemu treba paziti da ne dođe do oštećenja pokožice i prevelikog izlaganja suncu uslijed čega dolazi do pojave ožegotina. Pokožica treba da je čvrsta i da se ne ljušti.

Da bi vađenje bilo uspješno i ne ometano, a izvađene krtole mogle da se čuvaju duži period tokom skladištenja potrebno je prethodno obaviti uništavanje cime. Uništavnje cime može se obaviti na dva načina:

  1. mehanički (košenjem ili trupiranjem)
  2. hemijski (desikacijom)

Hemijski se to obavlja regitrovanim preparatima na bazi piraflufen-etila i drugih. Nakon uništavanja cime krompir treba da ostane u zemlji najmanje 14-20 dana i tek nakon tog perioda pristupa se njegovom vađenju.

Tokom vađenja posebno se mora paziti da nebi došlo do mehaničkog oštećenja tokom vađenja, utovara, transporta i istovara krompira. Isto tako voditi računa o oštećenim krtolama i krtolama koje je zahvatila trulež da se prilikom kupljenja odbace i ne mješaju sa zdravim krtolama.

Kartola nakon vađenja sadrži dosta vode zbog čega je podložna ošećenju ili procesu klijanja ukoliko se ne izvrši pravilno skladištenje. Skladište treba da bude suvo, sa nižom temperaturom od 4-8 °S da nebi došlo do klijanja krompira. Optimalna vlažnost vazduha u skladištima je od 92-95%.

Kada se krompir sa njive doveze u skladište potrebno je da prođe period adaptacije koji traje 2-3 nedelje, na temperaturi 10-15°S da rane koje su nastale tokom vađenja zarastu kako nebi došlo do prodora parazita u krtolu. Na ovaj način postiže se sigurnije i dugotrajnije čuvanje kao i zaštita od bolesti uskladištenog krompira.

Poštovanjem svih mjera tokom proizvodnje, vađenja i skladištenja možemo očekivati dobar kvalitet konzumnog krompira.

Uticaj ljetnih vrućina na zdravlje i proizvodnju domaćih životinja

Ljetne vrućine, koje su postale sve izraženije u posljednjih nekoliko godina zbog klimatskih promjena, negativno utiču na ljude i domaće životinje. Životinje teže podnose visoke temperature nego ljudi, što dovodi do smanjenja proizvodnje kod farmskih životinja. Tokom visokih temperatura, stoka se brzo umara i konzumira manje hrane, što ne može da pokrije njihove energetske i proizvodne potrebe. Pored toga, visoke temperature mogu da poremete reprodukciju tako što utiču na kvalitet spermatozoida kod mužjaka i uzrokuju morfološke abnormalnosti u jajima kod ženki, što smanjuje uspješnost oplodnje.

Toplotni udar (hipertermija) kod životinja može nastati usljed visokih spoljašnjih temperatura, velike vlažnosti zraka i neadekvatne ventilacije, kada organizam životinje ne može da se oslobodi viška toplotne energije. Kao i kod ljudi, toplotni udar kod životinja može izazvati ozbiljne probleme. Simptomi toplotnog udara kod životinja uključuju:

  • – Ubrzano i plitko disanje (dahtanje),
  • – Povišena tjelesna temperatura,
  • – Veće potrebe za pijaćom vodom, često uz smanjeno izlučivanje mokraće (oligurija) ili potpuni prestanak (anurija),
  • – Nesiguran hod (teturanje),
  • – Pasivnost (otežana pokretljivost),
  • – Smanjen apetit,
  • – Malaksalost,
  • – Grčevi i trzaji mišića, ako se ne pruži adekvatna pomoć na vrijeme.

Različite vrste domaćih životinja različito podnose visoke temperature. Konji su najmanje osjetljivi, jer imaju dobar sistem znojenja. Ovce relativno dobro podnose visoke temperature, dok su goveda sklonija toplotnim udarima, iako imaju razvijen sistem termoregulacije. Perad je vrlo osjetljiva na visoke temperature zbog nedostatka znojnih žlijezda, dok su svinje najosjetljivije jer nemaju razvijene znojne žlijezde i često se valjaju u blatu ili barama kako bi se rashladile.

Mjere za sprečavanje toplotnog udara kod životinja uključuju:
  • – Pojačana ventilacija u štalama – Osigurajte dobar protok zraka kroz otvorene prozore i vrata, i koristite ventilatore ako je moguće,
  • – Prskanje životinja vodom – Koristite uređaje za raspršivanje vode u štali kako biste rashladili životinje,
  • – Osiguranje svježe pijaće vode – Obavezno osigurajte dovoljnu količinu svježe vode tokom cijelog dana,
  • – Organizovanje ispaše ili transporta – Planirajte aktivnosti u ranim jutarnjim satima kada su temperature niže,
  • – Smanjivanje broja grla u objektu – Koristite nastrešnice van objekta kako bi ste smanjili broj životinja u zatvorenom prostoru,
  • – Šišanje ovaca u proljeće – Smanjuje mogućnost toplotnog udara kod ovaca,
  • – Dodavanje vitaminsko-mineralne smjese u ishranu – Povećava otpornost organizma na visoke temperature.

Ako dođe do toplotnog udara, odmah sklonite životinju u hlad, ako je izložena direktnim sunčevim zracima. Na glavu i potiljak stavite krpu natopljenu hladnom vodom i prskajte životinju vodom kako biste je rashladili. Takođe, obavezno se posavjetujte s veterinarom za dalju pomoć i savjete.

Tokom ljetnjih mjeseci, preporučuje se hranjenje životinja tek nakon zalaska sunca, jer noćne temperature mogu pomoći da se stoka oporavi od visokih dnevnih temperatura. Ispašu goveda treba organizovati tako da krave izlaze na pašnjak ujutro nakon mužnje i ostaju do podneva, zatim se vraćaju u staju do 17 sati i hrane kukuruznom silažom. Nakon toga, ponovo se puštaju na pašnjak do 22 sata, a noć provode u staji uz prihranu kukuruznom silažom. Ovaj način ishrane može povećati proizvodnju mlijeka za 10% u odnosu na tradicionalni način ispaše.

Na pašnjacima bez prirodne zaštite treba izgraditi nadstrešnice kako bi se stoka mogla skloniti od jakih vrućina. Takođe, treba obezbijediti dovoljno svježe vode za napajanje. Količina potrebne vode zavisi od vrste i kategorije životinja, njihove starosti, fiziološkog stanja, načina ishrane, produktivnosti i spoljnih uslova.

Pravilno upravljanje tokom suše može pomoći u očuvanju zdravlja i proizvodnje domaćih životinja. Ako se suočavate sa ozbiljnim problemima, konsultujte se sa stručnjacima za stočarstvo ili veterinarima za specifične savjete i podršku.

Kako broj promila alkohola u krvi utiče na vas

Alkohol ne utiče na sve ljude jednako, a njegov uticaj zavisi od tjelesne težine, učestalosti pijenja alkohola, polu, posljednjem obroku.

Tijelo može da obradi jedno piće na sat. Treba da prođe samo nekoliko minuta nakon popijenog pića da koncentracija alkohola u krvi počne da raste.

U krvotok se direktno iz želuca apsorbuje 20 odsto etanola, a ostalih 80 odsto se vari i prelazi u krvotok iz tankog crijeva.

Zato se nikad ne preporučuje konzumacija alkohola na prazan želudac.

Ako u želucu ima hrane, alkohol će se sporije apsorbovati i dostići manju koncentraciju u krvi, piše 24sata, prenose Vijesti.

U organizmu se etanol zadržava u tkivima bogatim vodom poput mišića. Iz tog razloga alkohol brže djeluje na žene jer imaju manje mišićnog tkiva.

Provjerite šta porast alkohola u krvi radi u tijelu:

0.3 promila

Šire se krvni sudovi i čovjek počinje da osjeća da mu je toplije. Istovremeno se poboljšava i raspoloženje jer mozak počinje da otpušta serotonin i endorfine.

0.5 promila

Čovjek je zakonski nesposoban za vožnju. Raspoloženiji ste i veseliji, oprez je manji, emocije veće, a ponašanje može biti preuveličano.

Postajete manje razboriti i obuzima nas blagi osjećaj vedrine i euforije.

1,2 promila

Smanjene su mentalne sposobnosti i koordinacija. Jezik počinje da zapinje, a čovjek se otežano prisjeća riječi koje želi da izgovori.

Višesatno opterećivanje jetre može da podstakne nakupljanje masnog tkiva, a konstantno opterećenje uopšteno šteti radu jetre.

2 promila

Čovjek s ovoliko alkohola u krvi je jako opijen i gubi većinu motoričkih i mentalnih funkcija. Takođe, postaje seksualno nesposoban jer alkohol prekida rad neurotransmitera u mozgu.

3 promila

Centralni nervni sistem postaje depresivan, čovjek se usporava, a nesvjestica je lako moguća. Veća količina alkohola u krvi od 3 promila stvara opasnost od trovanja alkoholom.

*Vožnja u pijanom stanju se nikome ne preporučuje jer time ugrožavate i svoj i živote drugih.

Gdje ljeti čuvati banane?

Ljeto je veliki neprijatelj banana. Ili prijatelj, u zavisnosti od toga kako gledate na stvar.

Za sve one koji vole da su im banane jako zrele i mekane, ljeto je savršeno doba jer će čak i najzelenije banane i roku od dva tri dana postati toliko zrele da će kora početi da im se osipa tamnim pjegicama.

Ako ste od onih koji ne vole potpuno zrele banane ili ih volite da ih kupite malo više kako bi vam uvijek bile pri ruci, ljetnje vrućine će vas izludjeti.

Ali, ljeto nije jedini juzrok bržeg dozrijevanja i propadanja banana. Provjerite najprije na kakvom ih mjestu i sa kojim voćem držite.

Pročitajte: 3 načina kako kora od banane može da pomogne vašim biljkama

Jedan od razloga zašto banane brzo pocrne je to što ih držimo na pogrešnom mjestu i u sa voćem koje na njih loše utiče: ako se nalaze u zdjeli za voće, a u istoj zdjeli su jabuke i slično voće koje ispušta etilen, banane su osuđene na brzu propast.

I ne samo da drugo voće može da loše utiče na banane, ponekad mogu loše uticati i jedna na drugu.

Banane je najbolje razdvojiti, ne samo od ostalog voća nego i jednu od druge.

Ako nemate uslove za držanje voća odvojeno, potrudite se da izolujete peteljke banana pomoću plastične ili aluminijske folije.

Ovaj mali trik može da obezbijedi da vam potraju preko nedjelju dana, piše „Slobodna Dalmacija“, prenose „Vijesti“.

Ono što nipošto ne biste trebali da radite je da stavite banane u frižider, kako bi ih zaštitili od ubrzanog dozrijevanja do kojeg dolazi ljeti.

Pročitajte: Tečno đubrivo od KORE BANANE – Korisno ili štetno za biljke?

Banane će vam spolja brzo pocrnjeti, dok iznutra mogu postati brašnaste.

Puno je bolje skloniti ih iz kuhinje u neku svježiju prostoriju.

Ako pak imate načete banane, to i te kako mijenja stvar. Narezane banane pospite sa malo limunovog soka, to će im sniziti pH i odložiti i truljenje, a zatim ih stavite u frižider zamotane u plastičnu foliju ili pospremljene u hermetički zatvorenu posudu ili kesu za hranu.

Na taj način ostavljene, banane mogu ostati svježe tri do četiri dana.

Suša u voćnjacima: Zašto padavine nisu jedini krivac za loš rod

Pod pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo se najčešće radi o kombinovanom djelovanju više faktora kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode.

Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75 % padavina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.

Znakovi suše

Ako je voćka izložena suši u početku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimljavanje. Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnom djelu ploda.

Pročitajte: Otpornost voćaka na sušu

Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zamijeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu. Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest nedeljanakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemoguće učiniti bilo što da se stanje popravi. Na breskvama se posljedice stresa od nedostatka vode manifestiraju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plodu itd.

Smanjena tržna vrijednost plodova

Potrebno je osigurati odgovarajuću količinu vode tokom cijelog vegetacijskog razdoblja. To posebno vrijedi za rane sorte kod kojih se negativno djelovanje suše u početku vegetacije ogleda kroz smanjenje veličine ploda o kojoj najviše ovisi njihova tržna vrijednost. Nedostatak vode na ranim sortama nakon berbe ne djeluje na kakvoću plodova. To može dovesti do povećanja broja cvjetnih pupova. Breskva i nektarina obično nemaju poteškoća s rodnošću, ali za neke druge voćke sklone naizmjeničnoj rodnosti to ponekad može imati pozitivan učinak. Uobičajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se prilagoditi tako da povećavaju volumen korijena.

Takve voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova. Ako je badem izložen suši u vrijeme raspucavanja klapine, veliki broj plodova ostaje sa čvrsto zatvorenom klapinom i manji su randman i kakvoća jezgre. U završnoj fazi dozrijevanja badem bez poteškoća podnosi umjerenu sušu. Vegetativni rast voćaka izloženih suši je smanjen, ali se to smanjenje više očituje na rast u debljinu nego na rast u dužinu. Tako je promjer debla ranih sorti breskve izloženih suši poslije berbe tokom četiri godine bio manji za oko 30 %, dok je obim krošnje bio smanjen svega oko 13 % u odnosu na kontrolu. Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za rast i rodnost voćke.

Učinak suše ovisan je o mnogim faktorima među kojima su najznačajniji vrsta voćke i fenofaza razvoja, zatim dolaze jačina i trajanje suše, starost voćke, zdravstveno stanje i drugi faktori.

Sistemi održavanja zemljišta

Osim navedenog važno je uzeti u obzir i sistem održavanja zemljišta. Utvrđeno je da malčiranje slamom značajno povećava volumen korijena jabuke u prvih šest godina nakon sadnje, istovremeno povećavajući dostupnost vode i količinu humusa. Stoga se poznavanjem djelovanja suše na voćke i usklađivanjem agrotehničkih i pomotehničkih zahvata mogu ostvariti značajne uštede na troškovima natapanja i poboljšati kakvoća plodova voćaka.

Izvor: agroportal.hr

Najluđi trik za paradajz, ima da raste kao iz vode (VIDEO)

Ako gajite  povrće u bašti, sigurno se među vašim  biljkama nalazi i paradajz.

I vjerovatno se često pitate kako da poboljšate prinos paradajza, a odgovor se krije u totalno neočekivanom pristupu – sve što treba da uradite je da blago prodrmate stabljike!

Korisnica Tik Toka Kia Džejd je izazvala pravu ludnicu svojim video snimkom u kojem je opisala svoj način za povećanje roda paradajza, navodi Srećna Republika.

Ona ističe da je ovde osnovna ideja da pomognete prirodi. I umjesto da čekate da vrijeme i vjetar urade svoje, Kia savjetuje da svaku stabljiku paradajza nježno protresete i tako ubrzate dolazak polena do tučka.

“Na ovaj način ubrzavamo prirodan proces, a ne moramo da se oslanjamo samo na bube i vjetar. Takođe, još jedan nekonvencionalni pristup je da iskoristite električnu četkicu za zube i njom nježno pređete po stabljikama, to će takođe stimulisati rast paradajza”,  objasnila je Kia.

Komentari su naravno bili veoma pozitivni, a jedan od komentatora je napisao:

“Kada sam bio mali, baka i ja smo uzimali male četkice za slikanje i oprašivali smo svaku biljku pojedinačno. Trajalo je satima, ali je baš bilo zabavno”, prenosi Krstarica.

@kia_urbangardener

This hack I discovered from @jerrasgarden and it’s really helped me grow more tomatoes! #gardeninghacks #gardenhack #gardeningtips #gardeningtiktok #gardeninghacks101 #tiktoktaughtme #tomatoes #growingtomatoes #growyourownfood

♬ Dreamy Vibes – Ocean Bay Jazz

Trik sa krompirom uz koji orhideja cvjeta kao na takmičenju

Čini se da svijet ne prestaje da nas iznenađuje neobičnim trikovima za njegu biljaka. Najnoviji hit među zaljubljenicima u cvijeće je – kuvan krompir kao tajno oružje za orhideje.

Ako vam je ostao stari krompir, nemojte ga bacati. Najnoviji trik tvrdi da ga možete pretvoriti u prirodno đubrivo za orhideje.

Ne samo da je jednostavno, već je i izuzetno efikasno. Stručnjaci iz svijeta hortikulture tvrde da voda u kojoj se kuvao krompir sadrži bogate hranljive materije koje mogu da podstaknu bujno cvjetanje orhideje.

Kako primijeniti trik sa krompirom za orhideje

Petar Ivanov, stručnjak za baštovanstvo, objašnjava: „Krompir obezbjeđuje kalijum i fosfor, dva esencijalna elementa za cvjetanje i rast orhideja.“

Proces je jednostavan. Kuvajte krompir sa korom, jer se u njoj nalazi najviše hranljivih materija. Kada krompir omekša, procijedite vodu u posudu i ostavite da se ohladi. Ovo je idealna tečnost za zalivanje orhideja.

Stiv Čilton, stručnjak za baštovanstvo, ističe: „Voda u kojoj se kuvao krompir nije konvencionalna metoda zalivanja, pa je važno pratiti kako vaša orhideja reaguje i po potrebi prilagoditi zalivanje.“

Za dodatnu sigurnost, razblažite ovu tečnost običnom vodom kako ne biste preopteretili biljku hranljivim materijama.

Kako njegovati orhideje

Orhideje su prepoznatljive po svojoj ljepoti, ali često važe za biljke koje je teško njegovati. Ipak, uz pravilnu brigu i malo pažnje, orhideja može duži period biti izvor prelijepih cvjetova. Evo kako izgleda detaljan vodič za njegu orhideja:

Pronađite idealno mjesto

Orhideje vole svjetlost, ali ne direktnu sunčevu svjetlost. Najbolje je da ih postavite na mjesto sa jakim, indirektnim svjetlom, kao što je prozor okrenut ka istoku ili zapadu. Previše sunčeve svjetlosti može izazvati opekotine na listovima, dok nedostatak svjetlosti može spriječiti cvjetanje.

Zalivanje: Pronađite pravu mjeru

Orhideje su osjetljive na prekomjerno zalivanje. Najbolje je zalivati ih jednom nedjeljno, koristeći mlaku vodu. Uvijek provjerite da li je zemlja suva prije nego što ih ponovo zalijete. Takođe, važno je izbjegavati zadržavanje vode u saksiji, jer to može dovesti do truljenja korijena.

Osigurajte potrebnu vlagu

Orhideje potiču iz tropskih krajeva, pa vole visoku vlažnost vazduha. Idealno je da im obezbijedite vlažnost između 50 odsto i 70 odsto. Možete koristiti ovlaživač vazduha ili postaviti posudu s vodom u blizini biljke kako biste povećali vlažnost u prostoriji.

Hranite vašu orhideju pravilno

Orhideje zahtijevaju hranljive materije kako bi cvjetale. Koristite đubrivo specijalno formulirano za orhideje jednom mjesečno tokom perioda rasta. Imajte na umu da previše đubriva može oštetiti biljku, pa se pridržavajte uputstava na pakovanju.

Omogućite korijenu prostor za rast

Orhideje treba presaditi svake dvije do tri godine. Koristite specijalnu mješavinu za orhideje koja omogućava dobru drenažu. Kada presadite orhideju, pazite da ne oštetite korijen i da je postavite u odgovarajuću saksiju koja pruža dovoljno prostora za rast.

Održavajte pravilnu temperaturu

Orhideje najbolje uspijevaju na temperaturama između 18°C i 24°C. Izbjegavajte nagle promjene temperature, kao i izlaganje biljke promaji ili grijnim uređajima.

Trikovi za duže cvjetanje orhideje

Kada orhideja prestane da cvjeta, odrežite stabljiku iznad čvora (čvorišta) kako biste podstakli novo cvjetanje. Takođe, blaga razlika u temperaturi između dana i noći može stimulisati biljku da ponovo procvjeta, prenosi Zadovoljna.

Zbog čega cvijeće GUBI boju? Vratite mu svježinu

Ništa nije ljepše od cvijeća živih boja bilo da ga gajite na terasi ili u bašti, ali dešava se i da nekim biljkama cvjetovi počnu da blijede.

Gdje saditi krušku?

Ekološki uslovi za uzgoj kruške su slični kao i za jabuku. U ovom pogledu, kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka s razlikom da bolje podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uslove za uzgoj nalazi i u području semiaridne klime. No kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.

Prema zimskim hladnoćama je dosta otporna, ali ne i na kasne proljetne mrazove. U stadiju mirovanja uspješno može izdržati temperature od -25 do -30 °C, dok kalemljena na dunji može izdržati temperature do -15 °C. S obzirom na to da kruška cvijeta relativno rano u proljeće često joj cvjetovi znaju stradati zbog kasnih proljetnih mrazova pri temperaturi od -1,5 do 2,2 °C. Tokom vegetacije može podnijeti maksimalnu temperaturu od 34 °C. Dobro uspijeva na niskim i na višim nadmorskim visinama, čak do 1.000 m. Međutim, najbolji kvalitet plodova se postiže na toplijim položajima i nadmorskoj visini od 400 do 500 m. Najveća aktivnost korijena je pri temperaturi od 15 do 19 °C. Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva tla. Tokom juna i jula kruška zahtijeva najviše vode.

Najbolji položaji su oni brežuljkasti i s blagim nagibom do 6°. Ravnica je nešto manje pogodna zbog toga što je cvijet tada jače izložen proljetnim mrazovima. U vinogradarskoj zoni joj više odgovaraju sjeverni i sjeveroistočni položaji dok izvan vinogradarske zone prednost imaju južni i jugoistočni položaji.

Pročitajte: Kruške ne daju plodove – Kako im vratiti rodnost?

Što se tiče tla, kruška je vrlo izbirljiva iako uspijeva na različitim vrstama tla. Najprikladnije tlo joj je duboko i dobro drenirano te teksturno lakše kao što je pjeskovito-ilovasto do ilovasto, bogato humusom i biogenim elementima i neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0). Na suvim, nepropusnim, težim, glinastim tlima kruška zaostaje u razvoju, postane kržljava i kratkog životnog vijeka, dok je plod manje sočan i sadrži više sklerenhimskih stanica (sklereide, kamene stanice). Kalemljena na dunju podnosi do 2,5% aktivnog vapna u tlu, no kalemljena na sjemenjak podnosi 5 do 6% aktivnog kreča.vapna.

Izvor: agroportal.hr