Nedjelja, 22 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVinogradarstvoVinova loza i osjetljivost na minus temperaturu

Vinova loza i osjetljivost na minus temperaturu

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Vinova loza i osjetljivost prema minusu zavisi od stepena njene biološke aktivnosti. Najveću osjetljivost vinova loza ispoljava u početku vegetacionog perioda, a najmanju u postperiodu fizioliškog mirovanja. Ovako ponašanje vinove loze dovodi se u vezu sa udelom vode u tkiva pojedi nih organa. U zrelim lastarima najmanjeg udjela vode ima preko zime. S približavanjem  vegetacionog perioda udio vode raste i otuda povećana osjetljivost vinove loze prema mrazu. Najosjetljiviji su sočni dijelovi i organi koji se naleze u fazi interzivnog rastenja vinove loze.

Ako bi se najznačajniji  dijelovi na stablu svrstali  prema stepenu svoje osjetljivosti dobio bi se sljedeći raspored:

  • mladi lastarići,
  • lišće,
  • zeleni lastari,
  • grožđe,
  • vrhovi zrelih lastara,
  • okca,
  • zreli lastari,
  • kordunice i krakovi,
  • glava čokota.

Neki organi, kao što su cvasti i cvjetovi, ne trpe povrede mrazom jer je vrijeme njihovog pojavljivanja ograničeno na onaj dio godine kada se mrazevi  izuzetno rijetko javljaju. U ekološkim uslovima naših vinogradarskih rejona retko dolazi do pojave oštećenja korijena vinove loze mrazom.

Pročitajte: Jesenja obrada zemljišta u vinogradu

Izmrzavanje pojedinih organa vinove loze javlja se na različitim temperaturama. Sasvim mladi lastari i lišće izmrzavaju na -2° do -3° C Tanke žile prečnika 1-3 mm izmrzavaju na -5°C dok celi korjenov sistem strada na -8 do -10°.

Za zimska okca se uzima kao  početna kritična temperatura -15°C . Međutim, poznato je da okca  mogu nastradati i na -6°C. Ovo se dešava kada mraz nastupi odmah poslije kiše, pa se na okcima formira poledica čijim se djelimičnim otopljavanjem  pritiskuje vazduh iz zaštitnog vunastog omotača. Do izmrzavanja zrelih lastara u većini sorti  dolazi tek na -25° C dok  se izmrzavanje svih nadzemnih nezaštićenih dijelova javlja na teperaturi nižoj od -30°C.

Veća ili manja otpornost prema mrazu je nasljedna osobenosti gajenja sorti loznih podloga. Međutim, postoji niz ampelotehničkih mjera koje dovode do pojačane otpornosti loze prema izmrzavanju. Sve mjere koje izazivaju  intenzivno rastenje i dobro  sazrijevanje lastara ( pravilo đubrenje, normalno opterećenje rodom, lačenje, privezivanje, zaštita od bolesti i štetočina) dovode do stvaranje većih količina rezevnih hranljivih  materija u tkivima loze i povećavaju njenu otpornost  prema izmrzavanju.

Da ne  bi došlo do izmrzavanja korjenovog sistema od posebnog  je značaja blagovremeno uklanjanje površinskih žila. Uklanjanjem ovih žila utiče se na stvaranje  dubokog korijena i smanjuje se opasnost od izmrzavanja.

Pročitajte: Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – Sadite ih ove jeseni

U vrijeme podizanja vinograda treba preduzeti niz preventivnih mjera u cilju ublažavanja dejstva mraza.

  • Pravilan izbor položaja  za vinograd,
  • izbor sadnog materijala, priprema zemljišta ,
  • dubina sađenja,
  • podizanje zaštitnih pojaseva

Sve su to mjere koje, ako se pravilno izvedu, smanjuju  opasnost od izmrzavanja.

Intenzitet mrazeva i otpornost vinove loze prema njima mijenja se od jeseni do proljeća, a povrede na loze od kojih dolaze pod uticajem ovih  mrazeva  su različite.

Otuda se javlja potreba da se odvojeno razmotri  pojava jesenjih, zimskih,  proljećnih  mrazeva, povrede koje ovi mrazevi izazivaju i mjere koje se preduzimaju u cilju sprječavanja izmrzavanje i posljedica izmrzavanja.

Vidoska Tasić, dipl.ing.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

višnje

Preradom do bolje zarade od višanja, mogu da se iskoriste i...

Beogradska porodica Simić, koja se primarno ne bavi poljoprivredom, ima poljoprivredno gazdinstvo u Feketiću i voćnjak višanja sorte „Prima“. Jelena i Vladan, uz dva...