Naslovnica Blog Stranica 2

Gorušica – Povećava prinose, štiti usjeve od bolesti i štetočina

Početnici u vrtlarstvu često zamišljaju kako će s lakoćom kopati mekanu zemlju i saditi biljke, no stvarnost je često drugačija.

Tlo u baštama zna biti tvrdo, zbijeno i siromašno hranjivim materijama, posebno ako su gredice prekrivene korovom koji crpi vrijedne nutrijente iz zemlje. Ipak, vrtni stručnjaci sve više preporučuju jedno staro i potpuno organsko rješenje – sadnju slačice ili gorušice, biljke od čijih sjemenki se pravi senf.

Gorušica se već stoljećima koristi kao prirodni način za poboljšanje kvaliteta zemljišta, suzbijanje korova i tjeranje štetočina. Ova biljka ne samo da obogaćuje tlo, već i donosi jestive sjemenke. Njena svestranost i otpornost čine je idealnim saveznikom svakog vrtlara koji želi prirodan i efikasan način za njegu bašte.

Pročitajte: PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SJETVU – Dezinfekcija bez hemije

Zanimljivo je da ovu metodu koriste i vinogradari, naročito u Kaliforniji, gdje se gorušica sadi između redova vinove loze kako bi zaštitio i poboljšao tlo između berbi. Kada se biljke zaoru u zemlju, djeluju kao „zelenišno đubrivo“, obogaćujući tlo azotom. Osim toga, gorušica odbija neke insekte zahvaljujući ljutim sjemenkama, dok istovremeno privlači korisne muve koje uništavaju štetočine na lozi.

Organizacija Garden Organic potvrđuje koristi od gorušice, napominjući da brzo raste u plodnom tlu, suzbija korov i sprječava ispiranje hranjivih tvari. Iako može imati poteškoća u vrlo vrućim vremenskim uslovima, umjerena klima kakva je česta u našem podneblju uglavnom pogoduje njegovom rastu.

Sadnja gorrušice predstavlja jednostavan, prirodan i jeftin način da se poboljša zdravlje tla i produktivnost bašte, bez potrebe za hemijskim đubrivima i pesticidima. Za one koji žele održiv i zdrav pristup vrtlarstvu, ova biljka može biti pravi izbor. Ona omogućava premještanje biljnih hranjiva koji se nalaze u dubljim slojevima zemljišta u površinske. Tako se povećava prinos bilo kojeg usjeva koji se poslije nje uzgaja.

4 vrste cvijeća koje izdrže najgoru avgustovsku žegu: Upravo tada najlepše cvjetaju

Avgust često donosi ekstremne vrućine koje većinu biljaka iscrpljuju do krajnjih granica. Ali, neke vrste cveća ne samo da opstaju na suncu i u suši – već tada pokazuju svoje najlepše lice. Ako želite baštu punu boja čak i na +40, ove četiri biljke su vaši saveznici.

1. Lavanda – kraljica vrelog leta

lavanda
Foto: agrosavjet.com

Lavanda obožava sunce i suvu klimu. Ne traži mnogo pažnje, ne voli previše vode, a njen miris tera insekte i opušta čoveka.
Gde uspeva najbolje?
Na južnim ekspozicijama, u kamenjarima i suvljim delovima dvorišta.

Nakon cvetanja, osušeni cvetovi mogu da se koriste za mirisne vrećice ili čaj.

2. Kadifa (Tagetes) – boje leta na vrhuncu

kadifa
Foto: pixabay.com

Ova biljka je praktično nezaustavljiva u avgustu. Kadife uspevaju čak i na siromašnim zemljištima i pod direktnim suncem.
Zašto je odličan izbor?
Otporna je na sušu, štetočine i bolesti. Cvetovi dolaze u jarko narandžastim, žutim i crvenim nijansama koje podnose i najjaču svetlost.

Savet: Redovno uklanjajte precvetale cvetove za dužu cvatnju.

3. Petunija – raskoš bez zahteva

petunije
Foto: agrosavjet.com

Petunije vole sunce i redovno zalivanje, ali mogu da prežive i nekoliko dana bez vode, naročito sorte s mesnatijim listovima.
Šta ih čini posebnim?
Njihova boja ne bledi ni pod direktnim suncem, a dostupne su u desetinama nijansi – od bele do ljubičaste, pa i prugaste.

Ideja: Odlične su za viseće saksije, terase i balkone u punom suncu.

4. Surfinija – letnji slap boja

surfinije
Foto: agrosavjer.com/surfinije

Surfinija je s razlogom jedna od najomiljenijih biljaka za balkone i terase. Spušta se u kaskadama i cveta spektakularno tokom celog leta.
Podnosi: Direktno sunce, visoke temperature, uz redovno zalivanje.

Što više sunca – to više cvetova. Obavezna je za viseće saksije i žardinjere koje prkose žegi.

Izvor: stil

Bašta u avgustu: Šta brati i saditi, kako njegovati?

​Avgust je mjesec u kojem vrt obiluje plodovima, ali i traži puno pažnje. Dani su još uvijek dugi i topli, ali u vazduhu se već osjeća lagana promjena – jesen se polako najavljuje.

To je prelomni period u kojem se spaja kraj ljetne sezone s pripremom za onu jesenju i vrijeme kada se beru mnogi plodovi, ali istovremeno se i sije, presađuje, čisti i planira.

Berba je svakodnevna aktivnost u narednim danima. Vadi se krompir, bere se paradajz, paprike, krastavci, tikvice, patlidžani, niski grah, pečenjaci (mladi kukuruz)… Redovna berba podstiče biljke na dalje rađanje i sprječava da plodovi postanu prezreli ili propadnu. Voćke poput breskvi, šljiva, jabuka i krušaka takođe zahtijevaju pažnju – berba se mora provoditi u pravom trenutku kako bi plodovi imali najbolji ukus i trajnost. Beru se maline, kupine, aronija. Višak ubranih plodova može se preraditi u sokove, pekmeze, zimnicu ili zamrznuti.

Šta sijati i saditi na oslobođena mjesta?

Iako je mnogo toga već posađeno, avgust je i dalje dobar mjesec za sjetvu povrća koje brzo raste i koje će biti spremno za jesen. U prvoj polovini mjeseca još uvijek možete posijati mahune, kornišone i razne tikvice. Gledajte da su rane sorte koje imaju kraću vegetaciju, do 60 dana jer je riječ o povrću osjetljivom na mraz. Salata, rotkvice, rikola, špinat i matovilac mogu se ponovno sijati. Uz to, vrijeme je za sadnju kasnog kupusa, kelja i prokelja koje će doći na red za berbu u kasnu jesen ili čak početkom zime.

Zalivanje i dalje ostaje broj jedan budući da se najavljuju visoke temperature, pogotovo u drugoj sedmici mjeseca. Najbolje je zalivati rano ujutro ili kasno naveče, kako bi se izbjegao gubitak vode isparavanjem. Nemojte zalivati po lišću kako ne bi došlo do razvoja bolesti. Ukoliko se nastave visoke temperature, ako možete, zasjenite biljke agritekstilom ili mrežom.

Važno je i redovno plijeviti vrt buduči da se korov još uvijek brzo širi i može potisnuti uzgajane biljke, crpiti im hranjive supstance i vlagu. Nadopunite sloj gdje je potrebno.

U avgustu se takođe može pristupiti razmnožavanju trajnica dijeljenjem korijena, presađivanju jagoda ili sadnji mladih sadnica voćaka koje će biti spremne za iduću sezonu.

Kontrolišite štetočine i bolesti

Ovo je i idealno vrijeme za kontrolu biljnih bolesti i štetočina, jer visoke temperature i vlažnost mogu pogodovati njihovom razvoju. Redovno pregledavanje biljaka i pravovremeno reagovanje mogu spasiti cijeli urod. Otkidajte zaražene listove kako ne bi prenosili bolest na ostatak biljke. Avgust je mjesec parenja crvenih puževa golaća (španskih puževa) pa ih redovno uklanjajte s vrta.

Ne smijemo zaboraviti ni na đubrenje. Nakon intenzivne berbe, tlo može ostati iscrpljeno, pa mu je potrebno vratiti hranjive tvari. Kompost ili prirodna đubriva poput stajskog mogu pomoći da tlo ostane plodno i spremno za dalji uzgoj.

Ovog se mjeseca prikuplja i sjeme raznog cvijeća i povrća, a birajte samo ono iz najboljih i zdravih plodova.

U ovom mjesecu vrtlari često bilježe što je dobro uspijevalo, što nije, i planiraju kako će iduće godine poboljšati raspored sadnje, rotaciju kultura i način njege biljaka.

Promišljeno planiranje sada znači lakši rad kasnije, prenosi „AgroKlub„.

Cvijeće kao prva pomoć za zdravlje: šta su znale naše bake?

Kada nije bilo apoteka u svakom selu, niti doktora na svaki bol, narod se okretao prirodi. A među svim lekovitim biljkama, posebno mesto zauzimalo je – cveće. Ne samo kao ukras, već kao lek, melem i molitva. Što je mirisalo, to je lečilo.

Neven – cvet sunca i isceljenja

„Gde neven nikne, tu rana zaceli.“
Bake su ga stavljale u mast za opekotine, puklu kožu i rane. Suvi cvet se kuvao u masti od svinjske mašći i mazalo na sve – od žuljeva do hemoroida. Nevenov čaj pije se protiv upala i grčeva.

Ljubičica – za srce i dušu

„Ako ti je srce nemirno – stavi ljubičicu pod jastuk.“
Ljubičica je simbol smirenosti. Kuvala se kao čaj protiv kašlja, a utihnula bi i dečji plač ako se stavi malo sirupa od ljubičice u vodu. Njenim mirisom se ‘lečila tuga’.

Ruža – za grlo i ljubav

Slatko od ruže nije samo za dušu, već i za grlo – naročito kod dece. Vodica od ruže korišćena je za umivanje lica „da ne bude bledo i bez radosti“. Ružine latice sušene su za zimu, kao čaj „za srce, lepotu i žensku snagu“.

Zova – narodni antibiotik

„Zova ti čisti telo kao što kiša pere nebo.“
Čaj od cveta zove pije se protiv prehlade, gripa, bronhitisa. U narodu se verovalo da kad zova procveta, ne sme se ulaziti u kuću bez da se bar malo dodirne – zaštita od zla.

Majčina dušica – kad dete nije dobro

„Samo da mi zaspe na dušici.“
Ovaj mirisni cvet bio je lek za sve: dečji stomačić, ženske muke, umor i strahove. Kupke od majčine dušice pravljene su kad dete neće da spava, kad je nemirno ili „kad je neko bacio pogled“.

Cvetovi u kupkama i umivanjima

U svim krajevima Srbije postojali su rituali gde se u vodu za umivanje stavljaju ruža, neven, ljubičica, bosiljak i perunika. Time se „ispiralo zlo, čuvao lik i dozivala radost“.

Šta su nam ostavile u amanet naše bake?

– Cvetovi se brali rano, dok rosa nije spala
– Nikad se nisu čupali s korenom, „da ne uvene i zdravlje“
– Svako cveće ima „svoju priliku“: jedno za telesno, drugo za duševno

Izvor: etnosrb.rs

Zašto listovi krastavca žute i suše se – šta uraditi da ovo spriječite?

Žućenje listova krastavca u većini slučajeva posljedica je neadekvatne njege ili oštećenja uslova uzgoja. Ređe, žutilo ukazuje na bolesti ili nedostatak hranljivih materija

Glavni uzroci žućenja listova

  1. Nepravilno zalivanje
    Previše malo ili često, ali plitko zalivanje dovodi do dehidracije. Previše vlage takođe može izazvati truljenje korijena. Optimalno: uvijek umjereno vlažna zemlja na dubini oko 10 cm
  2. Manjak đubriva
    Tokom vegetacije krastavci zahtjevaju azotna i kompleksna đubriva. Ako nisu obezbijeđena, listovi postaju žuti
  3. Preniska temperatura 
    Hladnoća stresira biljku i izaziva žućenje lišća
  4. Svetlosni sunčev udar
    Ako padne voda na lišće i onda ga obasja sunce — nastaju žuta ili svijetla mesta. Zato se zalivanje obavlja ujutro ili uveče, ne po vrućem suncu.
  5. Bolesti – najčešće fuzarioza
    Jedan od najčešćih uzroka žutenja i venjenja listova je gljivična bolest fuzarioza. Pogađa vaskularni sistem, nastaje truljenje kod baze stabljike, korijen smežura i vene, listovi žute i venu
  6. Oštećenje korijena
    Ako glavbe korijenove malo povrediti – prilikom presađivanja, okopavanja ili dok su ga pojeli štetnici – listovi brzo požute i vene

Preporučene akcije (šta raditi)

  1. Poboljšajte režim zalivanja
    Zalivajte redovno ujutro ili uveče, izbegavajte popodnevno sunce. Zemlja mora biti vlažna na 10–20 cm dubine. Mulčiranje (sijeno, slama, piljevina) pomaže da se očuva vlaga i smanji potrebe za zalivanjem
  2. Redovna i balansirana prihrana
    • Nakon ukorenjivanja, đubrite azotom.
    • Ako rubovi lista žute, prihranjivanje kalijumom (npr. kalijum monofosfat) po listu.
    • Za hlorozu — folijarno đubrenje gvožđem
    • Dodajte magnezijum ili cink ako je potrebno
  3. Zaštita od bolesti
    • Preventivno prskanje fungicidma i provetravanje plastenika.
    • Kod potvrde fuzarioze: uklonite i uništite bolesne biljke, primijenite fungicide
  4. Kontrola štetočina
    • Kod lisne uši i bijele muve: možete korisiti domaće insekticidne rastvoe ili konvencionalne insekticide. Koji su to prirorodni inskticidi i kako se koriste pročitajte OVDE
    • Kod grinje i tripsa: prskanje akaricidima
  5. Održavanje optimalne temperature i vlage
    • Izbegavajte nagle promene temperature (ispod +10 °C).
    • Ne dozvolite listovima dodir sa zemljom hladnim staklom ili zidovima plastenika.
    • U plasteniku održavajte vlažnost vazduha oko 80‑90 %

Orhideje će vam cvjetati cijele godine – samo ih zalijte ovim prirodnim sredstvom

Ova metoda je jednostavna, jeftina i potpuno prirodna – a rezultati su neverovatni

Mnoge žene obožavaju orhideje, ali njihova nega često deluje komplikovano. Ipak, jedna korisnica mreža otkriva trik koji joj pomaže da joj orhideja cveta tokom cele godine – uz pomoć običnog belog luka.

Da li je priča o paulovniji “prevara vijeka”? Drvo koje je obećavalo bogatstvo – danas niko neće da kupi

Jedan metar kubni prvoklasnog drveta paulovnije prodaje se i za 1.200 evra, rečenica je koju smo često mogli pročitati prije desetak godina kada se u Bosni i Hercegovini počela širiti priča o magičnom stablu koje naraste za samo 10 godina.

Mnogi koji su imali viška zemlje odlučili su da pokušaju da zarade, pogotovo jer su sadnice prodavane uz obrazloženje da oko ove bilje posla ima samo prvih par godina. Kasnije se čulo da nije moguće prodati kubni metar ovog drveta po cijenama kakve su navođene, te da bi bilo dobro ako bi cijena bila i 100 evra po kubnom metru.

10 godina kasnije pokušali smo saznati da li je iko uzgojio 10-godišnje stablo paulovnije i da li neko u BiH otkupljuje ova stabla.

– Niti to ko otkupljuje, niti priča o tome – rekao nam je dobro informisani izvor navodeći da tržište ne postoji.

Naglasio je da oni koji otkupljuju trupce ovu vrstu ne spominju, navodeći da je izgleda u pitanju marketinški trik onih koji prodaju sadnice.

Po meni je to prevara vijeka ovdje ko god je to radio, nije uspio – rekao je za Srpskainfo Saša Tomić koji je prije više od 10 godina zasadio 300 stabala paulovnije na oko 10 dunuma zemlje.

“Uložite leđa, novac i sve, a nemate ništa”

Kaže sa mu je sve uglavnom propalo i da sada ima oko 20 stabala koja su malo “odskočila”

– Porast nije ni blizu onog o čemu se pričalo, smrzne preko zime, pa nikne nova na proljeće, na kraju je ispalo u suštini žbunje. Nije ni blizu onog što je trebalo biti – rekao je on.

Onima koji se pitaju da li da sada zasade ovu vrstu kaže da o tome ne treba ni razmišljati.

– Samo ćete uložiti leđa, novac i sve, a nećete ništa imati – rekao je on.

Kaže da nije nasjeo na obećanja o cijeni i brzini rasta, već je htio da iskoristi zemljište pa da za 10 do 20 godina isječe šta bude.

Ispričao je za primjer vlasnika restorana kod Gradiške koji je zasadio paulovniju na livadi da bi imao park za restoran, a sve to danas izgleda smiješno.

Prve 2-3 godine je đubrio i navodnjavao zasađena stabla, a kada je video da se iz godine u godinu loše stvari ponavljaju odustao je. Godine od sadnje prestao je brojati nakon 7. godine.

Sadnice 5 do 8 KM

Josip Garić vlasnik “Paulovnia PP” bavi se prodajom sadnica. Kaže da su ovogodišnje sadnice, 5 KM po komadu, proizvedene njihovoj laboratoriji, dok u jesen prodaju jednogodišnji korijen, po 8 KM.

– Za tehničko drvo potrebo je nekih 8 do 9 godina, za jedan kubik pravilnog drveta, a za sječku i biomasu koristi se nakon 2 do 3 godine – rekao je on napominjući da se nakon sječe obnavlja i nema potrebe za novom sadnjom.

Na pitanje da li moguće negdje prodati trupac stabla starog 8-9 godina rekao je da kod nas još nema otkupa jer nema dovoljne količine na tržištu.

– Cijena na berzi je oko 400 eura po kubiku prve klase. Prva klasa da bude mora imati 4 metra pravo stablo – rekao je on.

Na pitanje da li je moguće da je u pitanju prevara rekao je da su problem sadnice iz sjemena kakve su se sadile prije desetak godina. Potrebno je izabrati stabla za naše podneblje da podnose zimske temperature do -25 stepeni Celzijusa.

– To uopšte nije prevara. Tu ima dosta tačnih informacija i svega samo što su ljudi neozbiljno pristupali pri uzgoju i sadnji. Mi uvijek tražimo da se radi analiza zemljišta i priprema terena – naveo je Garić dodajući da ova biljka ne podnosi močvarno i glinasto tlo i da iznad 600 metara nadmorske visine 600 ima problema s rastom.

Pero Nikolić, vlasnik rasadnika “Agroplan” Bijeljina takođe tvrdi da paulovnija nije prevara.

– Jednostavno za nju mora biti dobra zemlja i mora se tome pristupiti kao i prema svakoj biljci odgovorno – rekao je on i napomenuo da se mora navodnjavati 2 godine, da mora biti dobra zemlja, kao i njena pH vrijednost, te da sadnice moraju biti in vitro.

Sadnice iz sjemena napravile problem

Istakao je da sadnice iz sjemena nisu dobre zbog čega su se mnogi razočarali. Na pitanje da li postoji šansa za prodaju trupaca rekao je da nema organizovanog otkupa.

On prodaje sadnice i nije zasadio plantaže jer kako kaže nema dovoljno kvalitetnu zemlju za to.

Na oglasima smo pronašli osobu iz Odžaka koja paulovniju prodaje za sječku. Ovo mu je, kaže, druga tura i sada su stabla debljine 10-12 centimetara, a iz jednog panja ide 7-8 komada.

– Prva tura je bila stara 3 godine a stabla su bila debela po 35 centimetara – rekao je on.

Objasnio je da sve zavisi od navodnjavanja i od zemljišta, ali i da on nije razmišljao o prodaji nakon 10 godina jer mu je to previše za čekati.

– Paulovnija je dobra za sječku, kalorična je brzo ona raste. Imam oko 700 sadnica i kažu da se 30 puta može sjeći da izađu novi izdanci – rekao je on.

Izvor: srpskainfo

Mnogi ne znaju kad je najbolje vrijeme za zalivanje cvijeća: Da li to treba raditi ujutro ili uveče

Biljke nikako ne smeju da se zalivaju danju, kad je sunce najjače, čak i ako malo uvenu.

Voda stoji, biljke se guše: Krastavci ne rastu, jagode trule, paradajz napada plamenjača

Dok mnogi sa radošću dočekuju ljetne pljuskove kao osvježenje, za proizvođače hrane oni mogu biti noćna mora. Višednevne ili višenedeljne kiše izazivaju prekomjerno zasićenje zemljišta vodom, gušenje korijenovog sistema, razvoj gljivičnih bolesti i u najgorem slučaju — propadanje cjelokupnog uroda.

Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, agronomije i baštovanstva izdvajaju niz proverenih mjera koje mogu spasiti biljke čak i u najtežim uslovima.

Problem: Voda stoji, biljke guše

Zemljište koje je neprekidno natopljeno gubi kiseonik. Korijenje biljaka ne dišu, a rezultat je trulež i opadanje listova. Prvi korak je fizičko uklanjanje viška vode.

Podignute gredice, koje su 15 do 30 centimetara iznad nivoa tla, omogućavaju bolji otok vode. Takođe, oblikovanje brazdi i kanalčića između redova može znatno pomoći kod odvodnjavanja. Na teškim zemljištima savetuje se bušenje drenažnih rupa duž međuredova — dubokih 20–25 cm — koje omogućavaju vodi da se slije dublje u zemlju, dalje od korijena.

Rahljenje – tiha tehnika spasa

Ukoliko zemljište stoji zbijeno, i dodatna vlaga stvara zloglasnu „koračastu“ barijeru, redovno rahljenje postaje neophodno. Ova jednostavna mera omogućava pristup vazduha do korenovog sistema i smanjuje rizik od pojave gljivičnih bolesti.

Malčiranje– prirodna barijera protiv viška vlage

Druga linija odbrane je korišćenje suve slame, sijena ili piljevine za prekrivanje tla. Ovaj metod, poznat kao malčiranje, upija višak vlage, sprječava stvaranje pokorice i štiti korijenje od direktnog kontakta sa zasićenom zemljom. Ipak, stručnjaci savjetuju da se ovakav materijal redovno mijenja, jer u suprotnom postaje leglo gljivica i bakterija.

Za kulture poput jagoda, tikvica i dinja preporučuje se dodatna izolacija plodova od tla korišćenjem dasaka, plastike ili specijalnih netkanih materijala.

Ishrana – kiseonik, ali i hraniva

Kiša ne samo da guši, već i ispira hraniva iz zemljišta, naročito azot. Biljke gube boju, slabije cvjetaju i teško formiraju plod. Zbog toga se preporučuje upotreba balansiranih mineralnih đubriva sa dodatkom kalijuma i fosfora, kao i folijarna prihrana — prskanje listova rastvorima bogatim mikroelementima.

Privremena skloništa – spas u zadnji čas

Ako se najavljuju nove padavine, a biljke su već pretrpile oštećenja, jedan od najbržih odgovora je pokrivanje biljaka agrotekstilom, ceradama ili prozračnim najlonima. Ovo privremeno rješenje smanjuje direktno kvašenje, a istovremeno omogućava protok vazduha.

Bolesti vrebaju – preventiva ne sme da čeka

Vlaga i visoke temperature su idealan recept za eksploziju bolesti – plamenjače, pepelnice, sive truleži. Zbog toga stručnjaci savjetuju redovno korišćenje biofungicida i prirodnih preparata.

Pročitajte: Kasna plamenjača u avgustu? Evo kako da zaštitite paradajz i spriječite štetu!

Kultura po kulturu – najosetljivije biljke

Na udaru su najviše: paradajz, krastavci, tikvice, paprika, kupus i jagode. One su osetljive na gušenje, trulež i brzo reaguju na klimatske stresove.

Reagujte odmah, ali promišljeno

Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uslove — pa se i znanje baštovana mora adaptirati. Pravovremeno reagovanje, praćenje stanja zemljišta, balansirana ishrana i prevencija bolesti čine razliku između uspeha i potpunog gubitka.

Jer, kada priroda pokaže zube, znanje postaje najbolja zaštita.

Kasna plamenjača u avgustu? Evo kako da zaštitite paradajz i spriječite štetu!

Kasna plamenjača je najpodmuklija bolest paradajza, krompira i mnogih drugih usjeva.  . Kasnu plamenjaču paradajza, krompira biljaka izaziva gljivica Phytophthora infestans.

Za brzi razvoj kasne plamenjače potrebna je kapljična vlaga, kiša, magla, obilna rosa, hladne noći i umjereno topli oblačni dani – sve to dovodi do brzog širenja bolesti kako na otvorenom, tako i u zaštićenom zemljištu.

Plamenjača paradajza se prvo pojavljuje na listovima i stabljikama paradajza u obliku sivo-smeđih mrlja različitih oblika sa svijetlim rubom duž ivice. Na poleđini listova, tamne površine su prekrivene bijelim premazom – to su spore fitopatogena. Lezije se brzo šire po cijeloj biljci.

Ako bolest napreduje, na plodovima se pojavljuju guste smeđe mrlje različitih oblika. Plodovi paradajza pogođeni kasnom plamenjačom prilično brzo potamne i trunu.

Po vlažnom vremenu, biljke uginu u roku od nekoliko dana. Ali ako se uspostavi sunčano vrijeme i dnevne temperature pređu 26°C, širenje infekcije se zaustavlja.

bolesti paradajza
Foto: agrosavjet.com

plamenjača paradajza

Među narodnim lijekovima, najpopularniji su sledeći:

Rastvor surutke ili mlijeka

Razblažite nepasterizovano mlijeko ili surutku (1 l) vodom (4 l) i dodajte 15 kapi joda da biste ubrzali sazrijevanje ploda. Tretirajte paradajz odmah nakon pripreme rastvora.

Infuzija bijelog luka

Samljeti 150 g bijelog luka, preliti 1 litrom vode sobne temperature i ostaviti 24 sata. Zatim procijediti masu, dodati 9 litara vode, poprskati biljke, malčirati i zemlju ispod grmlja.

Infuzija kurkume

Sipajte 10 g praha kurkume i 2 g mljevenog crnog bibera u 200 ml votke i ostavite najmanje jedan dan. Razblažite 50 ml infuzije u 5 l vode, dodajući 500 ml nepasterizovane surutke u rastvor.

Dekokt od preslice

Potopite 400-500 g izdanaka preslice u 2 litra vode 10-12 sati. Zatim prokuvajte, ohladite i procijedite. Prije prskanja paradajza, razblažite vodom u odnosu 1:10.

Tinktura propolisa

Razblažite 60 ml farmaceutske alkoholne tinkture propolisa u 10 litara vode. Dodajte bilo koje đubrivo sa aminokiselinama (Aminosil koncentrat, Vitamin, Maltamin, Aminofol, Amino Kalmag Pauerfol, itd.) prema uputstvu da biste održali imunitet biljaka, a zatim prskajte grmlje dok se listovi ravnomerno ne navlaže.

Pročitajte: Četiri organska fungicida protiv PLAMENJAČE PARADAJZA – Saznajte kako i u kojoj razmjeri se koriste

Da bi se zaštitili usevi od plamenjače, biološki preparati i narodni lijekovi treba da se koriste unaprijed, preventivno, prije nego što se pojave prvi znaci bolesti. Prvi put paradajz se prska na početku pupljenja, a zatim svakih 7-10 dana.

Ali šta učiniti ako je paradajz već počeo da se razbolijeva? U pomoć će priteći sistemični i kontaktni fungicidi, koji mogu zaustaviti razvoj bolesti i pomoći u zaštiti biljaka u budućnosti. Prilikom korišćenja preparata, vodite računa o karenci i strogo se pridržavajte uputstava proizvođača. Tretmane počnite što ranije kako biste spriječili oštećenje plodova.

Kako spriječiti pojavu kasne plamenjače

Kasnu plamenjaču, kao i svaku drugu bolest, lakše je spriječiti nego liječiti. Hajde da pogledamo osnovna pravila za brigu o paradajzu, koja značajno smanjuju rizik od bolesti.

  • Izaberite sorte i hibride paradajza za uzgoj koji su relativno otporni na kasnu plamenjaču.
  • Uvrstite plodored
  • Regulišite kiselost zemljišta (trebalo bi da bude unutar 6-7 pH)
  • Tretirajte staklenik u jesen i proljeće, prije sadnje sadnica
  • Dezinfikujte alate, kolce i materijal koji se koristi za vezivanje paradajza
  • Ne sadite krompir i paradajz jedan pored drugog
  • Ne ulazite u plastenik nakon rada u prostoru gdje raste krompir
  • Ne zgušnjavajte zasade
  • Oberite donje listove koji dodiruju zemlju
  • Redovno provjetravajte staklenik i ne dozvolite da vazduh stagnira
  • Ne primjenjujte prekomjerne količine azotnih đubriva na paradajz
  • Malčirajte zemlju u gredicama sa paradajzom
  • Zalivajte grmlje samo kod korijena, poželjno u prvoj polovini dana.
  • Uklonite korov na vrijeme
  • Kada noćne temperature padnu, zatvorite vrata i prozore u plastenicima noću
  • Nakon žetve, pažljivo uklonite sve biljne ostatke, jer su oni najčešće izvor infekcije

Kasna plamenjača predstavlja jednu od najopasnijih bolesti paradajza i krompira, jer se brzo širi i može uništiti cijele zasade u vrlo kratkom roku, naročito u uslovima visoke vlažnosti i niskih noćnih temperatura. Redovna njega, pravilna ishrana i kontrola mikroklime značajno doprinose zdravlju i otpornosti biljaka na ovu podmuklu bolest.