Naslovnica Blog Stranica 177

STARINSKI SIRUP OD LISTOVA SMOKVE – Moćan eliksir koji pomaže kod raznih tegoba

Agrosavjet
-
0
STARINSKI SIRUP OD LISTOVA SMOKVE – Moćan eliksir koji pomaže kod raznih tegoba

Malo ko zna koliko je zapravo koristan sirup od listova smokve, a njega lako možemo da pripremimo i u domaćim uslovima.

Za sirup od listova smokve od sastojaka će vam biti potrebno:

listovi smokve – 30 kom.
voda – 1 l
šećer – 1 kg
limuntus – 1 kesica

Sirup se priprema na ovaj način:

Listove smokve dobro oprati. Staviti ih u šerpu i naliti 1 litar vode.

Posudu staviti na umjereno jaku ringlu, pa zatvoriti poklopcem.

Kada voda provri, regulisati temperaturu, tako da ne vri jako, pa kuvati 20 minuta.

Nakon što je sirup gotov, skloniti šerpu sa ringle i ostaviti da se ohladi na sobnoj temperaturi.

Listove ukloniti i iscijediti sok. Sjediniti ga sa šećerom i ponovo vratiti na ringlu. Miješati dok se šećer ne istopi.

Tokom posljednjih 2-3 minuta kuvanja, dodati limuntus. Sirup sipati u flaše i odmah zatvoriti.

Okrenuti flaše poklopcem nadole, da bi se flaše dobro zatvorile od topline sirupa.

Na ovaj način se sirup od listova smokve može duže sačuvati.

Pročitajte: Koje vitamine sadrži smokva i zašto je tako zdrava?

Koristi se na ovaj način:

Sirup se može koristiti za razrjeđivanje u omjeru 1:9.
Takođe ga možete piti uz vodu, led i malo limuna, kao i preliti ga preko palačinki ili sladoleda.

Evo za šta je sve smokvin list odličan:

  • pomaže kod kožnih oboljenja
  • ublažava tegobe čira na želucu
  • sprječava zatvor
  • unapređuje zdravlje srca i krvnih žila
  • pomaže kod afti

Pročitajte: Top 15 ljekovitih recepata sa smokvama

Može se koristiti na mnogo načina, a čaj od lista smokve je jako kvalitetan.

Isplati se napraviti ga.

Zato isprobajte i vi moćni smokvin sirup.

Uticaj klime na vinovu lozu

Agrosavjet
-
0
Uticaj klime na vinovu lozu

Klima u užem smislu je najčešće definisana kao „prosječno (srednje) stanje vremena“, ili preciznije, kao statistički opis srednjih vrijednosti i varijabilnosti vremena, u opsegu od nekoliko mjeseci do nekoliko hiljada ili miliona godina. Klima u širem smislu predstavlja stanje, uključujući statistički opis, klimatskog sistema.

Poljoprivredna proizvodnja, a posebno vinogradrastvo, je u velikoj zavisnosti od uticaja klime u toku godine. Vinova loza je biljka umjerenijih klimata, najčešće umjereno kontinentalne i mediteranske klime. Klimatske promjene u toku posljednjih nekoliko godina omogućavaju gajenje vinove loze i velike uspjehe u proizvodnji vinskog grožđa u uslovima oštrijih kontinentalnih klimata i na lokalitetima gdje se vinova loza nije gajila (Velika Britanija, Švedska). Klimatske promjene prate se preko Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

Plemenita vinova loza se gaji u različitim klimatskim podnebljima širom svijeta. Međutim, najveći dio vinogradarske proizvodnje nalazi se između 35. i 50. paralele sjeverne geografske širine i između 30. i 45. paralele južne geografske širine. Proizvodnja plemenite vinove loze praktično je nemoguća u suptropskom i tropskom pojasu. Osim toga, proizvodnja grožđa na većim nadmorskim visinama je vrlo komplikovana zbog niskih zimskih temperatura u toku jeseni i zime. Najbolji položaji za podizanje vinograda su južni, jugoistočni i jugozapadni. Sa dobrim izborom vinogradarskog položaja povećava se kvalitet grožđa i smanjuje se rizik od propadanja usjeva.

Pročitajte: Izbor položaja za podizanje vinograda

Uticaj klimatskih promena odražava se i na vrijeme sazrijevanja grožđa u mnogim regijama širom svijeta. Temperature u toku vegetacije su mjera sazrijevanja mnogih sorti grožđa u kojima klimatski uslovi variraju od hladne ka toploj klimi. Iako mnogi vinogradarski regioni u južnoj Evropi imaju tipičnu Mediteransku klimu, sa dugim, toplim i suvim ljetima, u centralnoj i sjevernoj Evropi je zastupljena kontinentalna i vlažna klima sa blagim i kišnim ljetima. U mnogim Mediteranskim vinogorjima, vinogradi su podložni uticaju visokih nivoa radijacije u interakciji sa visokim temperaturama i niskom količinom padavina i vode u zemljištu, što u velikoj mjeri ograničava produktivnost vinove loze. Zbog toga niska bujnost teži smanjenju težine bobica, smanjenju sadržaja šećera i prinosa. Druge organoleptičke osobine bobice, kao što su boja, aroma i mirisna jedinjenja, su takođe ograničeni od strane solarne radijacije i suše. Ovo može da dovede do veoma nestabilnih vina, sa visokim sadržajem alkohola i veoma niskim sadržajem kiselina u vinu.

Za ocjenu ekološke pogodnosti neke lokacije za gajenje vinove loze koriste se različiti pokazatelji. U zavisnosti od mjesta gajenja vinove loze za koji se vezuju klimatski pokazatelji, izvršena je podjela na makroklimu, mezoklimu i mikrokilmu. Pod makroklimom se podrazumjeva klima cijele Zemlje ili nekog njenog širokog prostranstva, koja uključuje veliki broj meteoroloških stanica i njihovih podataka o vremenu za duži vremenski period. Mezoklima ili lokalna klima predstavlja geografsku cjelinu i odnosi se na oblast manju od makroklime (šume, dio mora, jezera, gradovi, ostrva).

Pokazatelji mezoklime mogu da nam pomognu da utvrdimo da li je neka lokacija ili vinogorje povoljno za gajenje neke sorte vinove loze. Mikroklima se odnosi na sasvim male oblasti, kao što su poljoprivredno zemljište, dio šume, dio grada, dio brda (padina) itd. Za podatke o mikroklimi koriste se podaci jedne meteorološke stanice.

MJEHURASTA GAR KUKURUZA: „Tumor“ klipa meksička poslastica

Agrosavjet
-
0
MJEHURASTA GAR KUKURUZA: „Tumor“ klipa meksička poslastica

Ponekad se na klipovima kukuruza mogu primjetiti sivkastoplave izrasline, nalik tumoru, koje izbijaju iz zaraženih zrna.

U pitanju je gljivično oboljenje poznato pod nazivom mjehurasta gar kukuruza, čest patogen ove uzgojne biljke koji je, ujedno, i veliki kulinarski specijalitet u Srednjoj Americi, pogotovo u Meksiku, gdje se konzumira kao jelo pod nazivom huitlacoche. Ova gljiva formira karakteristične tumoraste izrasline koje se lako prepoznaju. Kada gljiva napadne biljku, uzrokuje bubrenje zrna u gale – izrasline sastavljene od tkiva domaćina, nalik tumoru. Gale se sastoje od hipertrofiranog tkiva biljke domaćina, zajedno s nastalim gljivičnim nitima i plavo-crnim sporama. Spore, koje su tamne boje, čine da kukuruz izgleda kao da je opaljen vatrom, te otud i ime mjehurasta gar.

Kiša i vjetar raznose spore

Svojim životnim ciklusom, gljivica u biljci dovodi do simptoma bolesti kao što su hloroza, formiranje antocijanina, smanjeni rast i pojava tumora u kojima se nalaze teliospore u razvoju. Ove teliospore pomažu da patogen prezimi u sledećoj sezoni. Oni preživljavaju u zemljištu.

Zreli tumori oslobađaju spore koje kiša i vjetar raspršuju. Pod odgovarajućim uslovima formira se metabazidijum, u kome nastaje mejoza. Nastala haploidna jezgra migriraju u izdužene pojedinačne ćelije. Ove ćelije se odvajaju od metabazidijuma i postaju sporidije, čime se završava životni ciklus.

Postoji pesticidsko tretiranje kukuruzne gari, ali uobičajeni fungicidi nisu pretjerano uspješni, pošto bolest napada pojedinačna zrna, a ne i biljku u cjelini. Značajniji napori u suzbijanju bolesti su hibridizacija, odgovarajući plodored i izbjegavanje mehaničke povrede biljke, jer patogen lakše prodire kroz biljku koja je fizički oštećena.

Pored toga, čišćenje područja sadnje od ostataka može pomoći u kontroli kukuruzne gari, jer teliospore iz zrna prezimljuju u ostacima biljke. Ovo, međutim, nije najbolja praksa, jer kukuruzna gar takođe može da prezimi u zemljištu, pa se preporučuje plodored kao preventiva. Na kraju, pošto višak azota u zemljištu povećava stopu infekcije, upotreba đubriva s niskim nivoom azota, ili samo ograničavanje količine azota u zemljištu, pokazuje se kao još jedan način za kontrolu kukuruzne gari.

Vremenski uslovi i višak azota povećavaju patogenost

Nisu poznati svi uslovi koji pogoduju rastu kukuruzne gari, ali je utvrđena nesumnjiva veza između sušnog vremena tokom sezona oprašivanja koju prati veoma kišna jesen. Upravo takvi vremenski uslovi vladali su 2022. godine.

Takođe, višak stajnjaka, a samim tim i azota u zemljištu, povećava patogenost. Ne samo da ovi abiotički faktori povećavaju zaraznost, oni takođe povećavaju širenje bolesti. Jaki vjetrovi i jaka kiša takođe povećavaju širenje bolesti jer se spore kukuruzne gari mogu lakše prenijeti.

Drugi, biotički, faktori u velikoj mjeri imaju veze s obimom ljudske intervencije. Ako se ostaci kukuruza ne očiste na kraju sezone, spore mogu da prezime u fragmentima kukuruza i da zaraze drugu generaciju. Na kraju, ljudi koji mehanički oštećuju kukuruz, makazama ili drugim sličnim alatima, stvaraju priliku da kukuruzna gar lako uđe u biljku.

Kukuruzna gar parazitira na kukuruzu i smanjuje njegov prinos. Zaraženi usevi se često uništavaju, iako ih neki poljoprivrednici koriste za pripremu silaže. Međutim, zaražena zrna su i dalje jestiva, a u Meksiku su veoma cjenjena kao poslastica poznata kao huitlacoche, čuvaju se i prodaju po znatno većoj cijeni od neinficiranog kukuruza. Konzumacija kukuruzne gari potiče direktno iz astečke kuhinje. Za kulinarsku upotrebu, gari se beru dok su još nerazvijene. Nezrele izrasline, sakupljene dvije do tri nedelje nakon što je klip zaražen, i dalje zadržavaju vlagu i, kada se kuvaju, imaju veoma kompleksan ukus koji se opisuje kao pečurkast, slatko-slan, drvenast i zemljan u isto vrijeme.

NAPOMENA: Kukuruzna pečurka mora biti dobro kuvana – lagano sotiranje nije dovoljno.

Nadjev za tortilju

U Meksiku se ova gljiva sprema kao jelo koje se konzumira, između ostalog, u tortilji i to na sljedeći način:

potrebno je:

  •  3 supene kašike ulja,
  •  2 supene kašike isjeckanog crnog luka,
  •  2 čena sitno isjeckanog bijelog luka.

U količini po želji, dodaju se na trake isjeckane ljute i obične paprike, začinski list po želji (u Meksiku se koristi list epazote) i oko kilogram kukuruzne gari, zajedno sa zdravim zrnima na klipu.

Zagrijte ulje u tiganju. Dodajte luk i bijeli luk i lagano pržite dok ne postanu providni – oko 3 minuta. Dodajte papriku isjeckanu na trake i pržite još 1 minut. Dodajte cuitlacoche i posolite, pokrijte tiganj i kuvajte na srednjoj vatri, povremeno mućkajući tiganj oko 15 minuta. Gljiva treba da bude nježna, da zadrži malo vlage, ali ne smije da bude mekana i kašasta. Umiješajte začinski list i kuvajte, nepokriveno, još 2 minuta.

Pročitajte: Bolesti pšenice i kukurza

Palačinke s kukuruznom gari

Za 6 porcija (3 palačinke po osobi) potrebno je:

1 kg kukuruzne gari (bez klipa),

3 do 4 kašike ulja od kikirikija ili kombinacije suncokretovog i maslinovog ulja,

½ luka sitno iseckanog,

2 čena izgnječenog bijelog luka,

2 mala čili poblana – pečena i oljuštena – isečena na trake,

1 velika grančica epazota – grubo iseckana,

soli po ukusu ili je možete zameniti svežim rendanim parmezanom.

Izvadite pečurke iz klipa i isjeckajte ih na grubo, ostavite sa strane. Zagrijejte ulje i propržite luk i bijeli luk dok ne omekšaju i postanu staklasti. Dodajte poblano čili, kukuruznu pečurku, epazot, so ili parmezan na srednjoj vatri dok smjesa ne omekša i tečnost pečurke ne ispari. Ostavite jedan sat da se razviju ukusi i po želji dodajte začine. Pripremite palačinke i napunite ih kukuruznim pečurkama i poređajte u tepsiju ili pojedinačne tepsije za serviranje. Dodajte creme fraiche i zagrijte.

Inovacije u zimskom prskanju voćaka – Prskanje sumporno-krečnom čorbom za zaštitu voćnjaka

Agrosavjet
-
0
Inovacije u zimskom prskanju voćaka – Prskanje sumporno-krečnom čorbom za zaštitu voćnjaka

Zimsko prskanje voćki je važna i obavezna mjera zaštite.

Zaštita voćki u toku zimskog perioda može se obaviti i sumporom i krečom. Momenat tretiranja ovim sredstvima ne smije se promijašiti jer može sa jedne strane doći do izostanka efekta, a sa druge strane do ispoljavanja fitotoksičnog efekta na voćke.

Na zaštitu voćnjaka sumporom i krečom podseća mast. inž. polj. za zaštitu bilja Dušan Stojanović.

Inovacije u zimskom prskanju voćaka

Dugo se smatralo da je tretman bakrom i uljem najbolje rješenje za zimski tretman voćaka, međutim naučno inženjerski krugovi su došli do drugačijeg zaključka.

Sve veći izazovi u proizvodnji kvalitetnijeg sa jedne i jeftinijeg proizvoda sa druge strane su nametnuli novo rješenje u ovom pogledu zaštite voćarskih kultura.

Pročitajte: Sumpor je nužan za dobar prinos kultura

Bakar je korišćen višedecenijski i njegovo taloženje u zemljištu prouzrokuje brojne štetne posljedice po zdravlje bilja.

Mineralno ulje u količinama koje su djelotvorne za suzbijanje prezimljujućih formi štetočina (a to je 30 litara ulja po hektaru) je stavka čija se ekonomska opravdanost dovodi u pitanje.

Sumpor i kreč za zaštitu voćnjaka

Sa druge strane, sumpor i kreč su među najjeftinijim sredstvima za zaštitu bilja, a i te kako su efikasna.

Hemijske kuće su radi što većeg profita zbog prodaje bakarnih i uljnih preparata marketinški potisnule sumpor i kreč, što nije slučaj u voćarski mnogo razvijenijim zemljama gdje je ova kombinacija na početku vegetacije neizostavni tretman u zaštiti.

S toga, akademska mi je dužnost da vam preporučim u predstojećoj sezoni primjenu sumporno-krečne čorbe za tretiranje voćnih vrsta na početku vegetacije.

Da se podsjetimo sumpor djeluje i kontaktno i isparenjima na prezimljuće forme štetočina (u prvom redu vaši i grinje) i biljnih bolesti, dok kreč ima funkciju što boljeg fiksiranja sumpora na površini biljke. Takođe kreč produžava dejstvo sumpora i čini ga netoksičnim za biljku.

Ono što je zanimljivo je da su novija istraživanja pokazala da i sam kreč djeluje kao jak kontaktni fungicid i baktericid.

Generalna preporuka kod svih voćnih vrsta je da u fazi bubrenja pupoljaka primjenimo 18 kg sumpora u prahu i 10 kg negašenog kreča na 1000 litara tečnosti.

Najkvalitetnija priprema ove mješavine se sastoji u tome da se prvo u manjoj količini vode ukuva negašeni kreč postepenim dodavanjem sumpora u prahu, a tek nakon hlađenja sjedini sa ostatkom vode i nakon toga upotrijebi.

Jako je bitno da se procijede kroz gazu eventualne nečistoće i primjese koje nisu rastvorene i dobro promiješane kako ne bi došlo do zapušenja dizni. Poželjno je za ovaj tretman radi lakše aplikacije koristiti što veći promjer dizni za prskanje.

Kada je riječ o količini utrošene količine tečnosti za prskanje po hektaru pravilo glasi ovako: Za svaki metar rodnog dijela stabla voća koristiti minimum 500 litara tečnosti. U prevodu, mladi voćnjaci se tretiraju sa 500, a voćnjaci u punom rodu, kao i oni sa redukovanim sistemom rezanja i sa velikim krošnjama i do 1500 litara tečnosti po hektaru.

Potrebno je naglasiti da je svako stablo potrebno detaljno okupati prilikom tretmana.

Napomena je da se sam momenat tretiranja ne smije promijašiti jer može sa jedne strane doći do izostanka efekta, a sa druge strane do ispoljavanja fitotoksičnog efekta na voćke.

Ukoliko se porani sa tretmanom postoji šansa da eventualne padavine odstrane preparat sa biljke i time izostane efekat. Ukoliko se zakasni i pupoljak već pukne, ova mješavina može izgorjeti mlado biljno zeleno tkivo.

Pravi trenutak za primenu je faza bubrenja pupoljaka.

U toku vegetacije se ova mješavina može primjenjivati i kao preventivni fungicid za većinu gljivičnih infekcija , ali u 8 puta razblaženoj koncentraciji.

Projektovanje đubrenja vinograda pomoću onlajn kalkulatora

Agrosavjet
-
0
Projektovanje đubrenja vinograda pomoću onlajn kalkulatora

Mineralna ishrana u vinogradarskoj praksi ima veliki značaj. Optimalan režim mineralne ishrane se uspostavlja za vrijeme podizanja vinograda. Veliki uticaj na usvajanje mineralnih materija ima vodni režim zemljišta, jer bez odgovarajuće vlažnosti nema rastvaranja i usvajanja mineralnih materija od strane korijena. Da bi se izbjegle negativne posljedice na prinos i kvalitet grožđa i vina ali i funkcije rasta i razvoja vinove loze potrebno je redovno i blagovremeno vršiti đubrenje, prihranjivanje i navodnjavanje.

Analiza zemljišta i folijarna analiza su najviše primenjivane metode za utvrđivanje optimalne obezbijeđenosti vinove loze hranljivim elementima. Imajući u vidu biološke osobine sorte i podloge, osobine zemljišta i druge faktore najbolje je istovremeno primjenjivati više metoda za utvrđivanje obezbijeđenosti vinove loze hranljivim materijama. Osim ove dvije široko primjenjivane metode za utvrđivanje količine hraniva za vinovu lozu, postoje još i vizuelne metode, vegetacione metode i poljski ogledi.

Pročitajte: Izbor položaja za podizanje vinograda

Zemljište je plodno za gajenje vinove loze ako ima:

  • 3 do 5% humusa;
  • 120 do 150 mg N u 100 g vazdušno suvog zemljišta
  • 15 do 25 mg P2O5 u 100 g vazdušno suvog zemljišta
  • 25 do 40 mg K2O u 100 g vazdušno suvog zemljišta

Zbog različitih ciljeva proizvodnje i uslova gajenja vinove loze nije moguće dati opšte važeću preporuku za optimizaciju mineralne ishrane vinove loze. Kada se prinosi grožđa i plodnost zemljišta dovedu u uzajamnu zavisnost, stiče se mogućnost projektovanja đubrenja.

ALV-kalkulator je namjenjen ishrani vinove loze (isključivo vinskih sorti grožđa i nije namjenjen stonim sortama!). Svi detalji i način korišćenja ovog kalkulatora dati su na linku https://ishranabilja.com.hr/kalkulatori/ALV_v1.4.html

Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Agrosavjet
-
0
Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Iskusni povrtari dobro znaju kada za proizvodnju rasada koje povrće valja sijati jer su dosta zimskih dana utrošili za planiranje svog malog ili velikog povrtnjaka. Oni dobro znaju kada i gdje će koje povrće rasađivati, koliko je kojoj vrsti potrebno da od sjemenke, preko klijanca, stigne do biljke spremne za rasađivanje.

A, šta s onim mlađim, neiskusnim baštovanima koji imaju jaku volju da sami proizvedu sopstveni rasad, imaju uslove da im takva proizvodnja uspije, nabavili su sertifikovano seme? Vjerovatno ih hvata panika, jer nisu sigurni kada koju vrstu da posiju da bi rasad pravovremeno stigao za rasađivanje. Pokušaćemo da takvim nesigurnim, mladim povrtarima pomognemo, da im damo neke putokaze i olakšamo početak ove povrtarske godine.

Kad je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Ne valja da se urani, ni da se zakasni

Poznato je da će samo pravovremeno posađen rasad, koji se dobro razvio i ima jak korijen, poslije sadnje na stalno mjesto nastaviti brzo da raste. Zato svaki povrtar prvo treba da napravi plan šta će, gdje i kada rasađivati i za koje vrijeme „tempira“ berbu, sječu ili vađenje povrća. Kada je to gotovo, podsjeti se kojoj vrsti je koliko dana potrebno za prolazak kroz sve fenološke faze do rasađivanja, koja temperatura i vlaga treba da se obezbijede, kakvi zdravstveni problemi se mogu očekivati u takvoj proizvodnji, da bi se na vrijeme nabavili preko potrebni preparati, i tek tada može da počne sjetva.

Pročitajte: Januarska proizvodnja rasada paradajza

Kod prerane sjetve rasada veći je utošak energenata za grijanje, a rezultat će biti star i prerastao rasad. Star rasad doživljava veći stres kada se presađuje, na takvim biljkama se obavezno donji listovi osuše odmah poslije rasađivanja na stalno mjesto, a korijen se sporije regeneriše i biljka slabije ukorjenjuje. Takve biljke imaju manji prinos, jer troše snagu i vitalnu energiju na ukorjenjavanje, pa nerjetko cvjetni pupoljci s prve etaže djelimično ili potpuno opadnu.

Nije dobra ni suviše kasna sjetva. Tada biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje na stalno mjesto brzo ukorjenjuje, ali sporije dalje raste i razvija se, jer biljke nemaju dovoljno energije, pa mora da prođe određeno vrijeme da je sakupe. Rasad „tihuje“, zaostaje u porastu u odnosu na onaj posijan u pravo vrijeme i traži mnogo više njege.

Optimalno vrijeme za sjetvu prvenstveno zavisi od namjene rasada. Najranije se sije rasad namijenjen za proizvodnju povrća u grijanom plasteniku, a to su najčešće paprika, paradajz, krastavac, zatim rasad koji će se rasađivati u negrijanom plasteniku, a najkasnije se sije sjeme povrća namijenjenog za proizvodnju na otvorenom.

Pročitajte: Mjere za preventivnu zaštitu rasada

Sjetva od kraja januara do početka aprila

Za većinu povrća rasadničarska proizvodnja može biti rana, srednje rana i kasna. Uopšteno pravilo je da rana sjetva rasada za različite biljne vrste počinje krajem januara, završava se u prvoj dekadi februara, a takve biljke namijenjene su proizvodnji u grijanim plastenicima. Srednje rana sjetva „pada“ u period od kraja februara do početka marta, a povrće će se gajiti u negrijanim plastenicima, dok se kasna sjetva obavlja krajem marta ili čak početkom aprila, za rasađivanje na otvorenom u prvoj dekadi maja.

Piše: Svetlana Mujanović

Kora od MANDARINE može biti korisna za sobne biljke: Napravite prirodnu tečnost koja će pospješiti njihov rast

Agrosavjet
-
0
Kora od MANDARINE može biti korisna za sobne biljke: Napravite prirodnu tečnost koja će pospješiti njihov rast

Jedna od najjednostavnijih verzija domaćeg đubriva je kora citrusa koja sadrži brojne makro i mikroelemente koji su neophodni za rast i cvjetanje sobnog cvijeća. Korica sadrži puno kalcijuma, magnezijuma, azota i drugih korisnih jedinjenja.

Za pripremu takvog đubriva potrebno je nožem isjeckati svježu sočnu koru pomorandže ili mandarine. Potopite je zatim u toplu vodu i ostavite da odstoji nekoliko dana. Ako je moguće, važno je koristiti destilovanu vodu ili kišnicu.

Prije korištenja prehrane, procijedite vodu, koru pomorandže odbacite, a dobijenom tečnošću zalijte biljke.

Pročitajte: Tečno đubrivo od KORE BANANE – Korisno ili štetno za biljke?

Preporučuje se da se takva prehrana vrši svake 2 sedmice, što će vam omogućiti da postignete aktivan rast i cvjetanje sobnih biljaka.

Takođe možete pripremiti đubrivo od kore pomorandže tako što ćete je prvo osušiti. Osušenu koru pomorandže treba samljeti u blenderu i čuvati u zatvorenoj tegli, prenosi avaz.ba.

Dvije kašike dobijenog praha sipajte u dva litra vode, promućkajte i zalijte biljke jednom u dvije sedmce. Pomoranžina kora u prahu je odličan prirodni insekticid koji može zaštiti vaše biljke od neželjenih posjetioca.

Hibridni kukuruz ES BLASON DUO – Rješenje za rezistentni divlji sirak

Agrosavjet
-
0
Hibridni kukuruz ES BLASON DUO – Rješenje za rezistentni divlji sirak

U zadnjih nekoliko proizvodnih godina pojavile su se rezistentne forme sirka na koje herbicidi iz grupe sulfonilurea ne djeluju. Takav sirak postaje sve veći problem i ograničavajući faktor proizvodnje kukuruza.

Rješenje se nudi kroz sjetvu DUO hibrida kukuruza. Jedino kod hibrida kukuruza sa oznakom DUO se može koristiti herbicid Focus ultra koji efikasno suzbija divlji sirak iz rizoma i ostale uskolisne korove u kukuruzu.

blason duo

ES Blason DUO (FAO 420) je hibrid kukuruza kompanije Lidea u kojem se može uništiti rezistentan sirak sa preparatom Focus ultra jer nosi oznaku DUO i pri tome ima stabilnost i visok genetski potencijal za prinos.

ES BLASON DUO FAO 420

Blason duo
ES BLASON DUO – Generalni uvoznik za BiH Agrimatco d.o.o.

 KARAKTERISTIKE:

  • VISOK POTENCIJAL PRINOSA
  • HIBRID TOLERANTAN NA HERBICID FOCUS ULTRA
  • VISINA STABLJIKE – SREDNJE VISOKA
  • POZICIJA KLIPA – SREDNJA

PREPORKA ZA 1 ha:

  • Blason DUO – 62.000-68.000 hiljada sjemenki na hektar
  • Focus ultra – 2 litra/ha
  • Visina sirka 15-20 cm
  • Dodatak okvašivača INEX
  • Po potrebi dodati herbicid za širokolisne korove

Generalni uvoznik za Bosnu i Hercegovinu Agrimatco d.o.o.

Kontakt osoba: Saša Petković +387 65 656 763

 

 

Kako zaštititi plastenik od snijega?

Agrosavjet
-
0
Kako zaštititi plastenik od snijega?

Snijeg je redovan pratilac zimskih mjeseci, posebno na većim nadmorskim visinama. Koliko je koristan – dobar je jorgan za zimske usjeve, stvara zalihe vlage za neko sušno sutra, zamjenjuje mašine za grubo sitnjenje zemlje – toliko može da bude štetan, da baštovanima „pomrsi račune“, da im pocijepa folije na plastenicima i napravi veliku štetu i pometnju u proizvodnji.

Često su plastenici bez dopunskog zagrijavanja, ali prekriveni su najčešće sa dvije folije koje mogu dobro da ušuškaju mlado povrće i zaštite ga od spoljašnjeg minusa. Ipak, dešava se da debeli snježni pokrivač poremeti baštovanske planove. Zbog toga stručnjaci Poljoprivredne savjetodavne stručne službe u Leskovcu proizvođače koji rano povrće gaje u zaštićenom prostoru podsjećaju na to da treba da reaguju preventivno.

Pročitajte: Kako spasiti povrće u plasteniku kada dođe do zahlađenja – Paradajz, paprika i krastavac najosjetljiviji

Dupla folija i biljkama prija

Pošto ove preporuke mogu da spasu ranu povrtarsku proizvodnju i u ostalim krajevima, prenosimo najvažnije savjete diplomiranog inženjera Bobana Stankovića, savjetodavca za ratarstvo i povrtarstvo u Poljoprivrednoj savjetodavnoj i stručnoj službi u Leskovcu. Prva mjera, ali ne i najvažnija, o kojoj valja misliti za vrijeme podizanja plastenika, je prekrivanje zaštićenog prostora duplom folijom koja se naduvava.

Sloj vazduha između dvije folije treba da bude 15 do 25 cm. U toku zime folija je za trećinu više naduvana nego tokom ljetnjih mjeseci. U ovako opremljenom plasteniku temperatura mnogo više prija mladim biljkama, ali i onim starijim, jer je zimi značajno viša od spoljašnje, a ljeti, kada upeče sunce, prijatnije je boraviti u plasteniku nego na otvorenom polju. Dupla folija ne prija samo biljkama, već čuva i stabilnost i sigurnost plasteničke konstrukcije.

Pročitajte: Provjetravanje plastenika – Kako se obavlja i zašto je važno?

– Naduvana folija mnogo bolje trpi opterećenje od snijega i bolje podnosi jake udare vjetra – ukazuje ovaj savjetodavac.

– Gubici energije u plastenicima pokrivenim duplom folijom za oko 40 procenata manji su nego kod plastenika pokrivenih jednom folijom.

Piše: Svetlana Mujanović

Plodored u povrtarskoj proizvodnji

Agrosavjet
-
0
Plodored u povrtarskoj proizvodnji

Plodored je organizovano smenjivanje povrtarskih usjeva na istoj parceli u toku određenog broja godina, obično 3 do 7 godina. On ima dosta prednosti nad uzastopnim gajenjem jednog usjeva na istom mjestu (parceli) više godina (monokultura).

Naime, izvesni povrtarski usjevi vrlo povoljno reaguju na neposredno (direktno) đubrenje organskim đubrivima (stajnjak, kompost), dok ih drugi ne podnose, već traže da se rasporede tek druge ili treće godine poslije ovoga. Na neposredno đubrenje pomenutim đubrivima dobro reaguju sve srednje rane i kasne kupusnjače (osim kelerabe), krastavci, tikvice, praziluk, paprika i paradajz. Rani usjevi (rani kupus, karfiol, zeljasto i lisnato povrće) ne stižu da neposredno iskoriste organska đubriva i zato dolaze tek druge godine. Korjenasto povrće (mrkva, peršun, celer, rotkva i rotkvica) ne podnose direktno đubrenje organskim đubrivima, ako je riječ o normalnom i plodnom zemljištu. Tamo gdje je zemljište slabo i u lošem stanju i ovi usjevi će dobro reagovati na đubrenje organskim đubrivima.

Pročitajte: Pridržavajte se ovih pravila u plodoredu da biste imali što veći prinos

Grašak, boraniju i bob, kada se gaje na plodnom zemljištu, nije potrebno đubriti organskim đubrivima. Međutim, ako ovi usjevi moraju da se gaje na siromašnom i degradiranom zemljištu daće odlične rezultata i ukoliko se nađubre nekim organskim đubrivima. U normalnim uslovima pomenute vrste povrća dolaze druge, pa i treće godine poslije đubrenja organskim đubrivima. Apsolutno se izbjegava uvođenje u plodored jedne za drugom povrtarskih vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga što one najčešće imaju iste neprijatelje (insekte) i bolesti. To naročito važi za paradajz, plavi patlidžan i krompir, zatim za korjenasto povrće (mrkva, peršun, celer i pastrnjak), kao i za krastavac, lubenice i dinje.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva najboljim prethodnim usjevima za pojedine povrtarske kulture smatraju se:

  • Paradajz: kupus, grašak, boranija, krastavci, korenasto povrće, trave, žita
  • Paprika: trave, krastavci, grašak, korenasto povrće, žita
  • Kupusnjače: trave, krompir, paradajz, paprika, grašak, boranija, žita
  • Krastavac i bostan (dinje i lubenice): paprika, krompir, trave, žita, lucerka, paradajz
  • Crni luk: paprika, paradajz, krastavac, bostan, žita
  • Korjenasto povrće: paprika, paradajz, krastavac, grašak, boranija, žita
  • Boranija i grašak: kupusnjače, paradajz, paprika, krompir, žita
1...176177178...1.016Stranica 177 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia