среда, септембар 10, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 17

Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Agrosavjet
-
0
Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Vinjak je posebno i intrigantno piće koje često izaziva pometnju zbog svoje bliske sličnosti sa vinom. Mnogi se pitaju: kakve su tačno veze između vinjaka i vina? Da li su ova dva pića zapravo srodnici ili je vinjak nešto sasvim drugačije?

Vinjak je destilovano piće koje ima svoju bogatu tradiciju i karakteristike, prenosi sajt tosici.rs.

Da bismo bolje razumjeli ovaj specifičan napitak, potrebno je upoznati se sa njegovim osnovnim elementima i istorijom vinjaka koja se proteže vjekovima.

Šta je vinjak?

Šta je vinjak? To je visoko kvalitetno destilovano piće bazirano na vinu, najčešće od bjelih sorti grožđa. Vinjak se odležava u hrastovim buradima, što mu daje jedinstvenu aromu i karakter. Njegova proizvodnja počela je sredinom 20. vijeka i od tada je vinjak postao simbol kulture i tradicije u Srbiji.

Istorija vinjaka

Prvu podrumski burad napunili su vinskim destilatom 1958. godine, čime je otpočela proizvodnja ovog jedinstvenog pića. Godine 1978. lansirana je proizvodnja Rubinove Petice, koja se smatra jednim od najkvalitetnijih vinjaka danas, ostavljajući tragu u domaćim i međunarodnim krugovima.

Vinjak se, kroz vredne nagrade, potvrđuje kao vrhunski proizvod, osvojivši 99 zlatnih medalja na raznim manifestacijama, uključujući 9 Grand prija i 43 šampionata.

U proteklih 60 godina, ukupno 400 miliona litara vinjaka prodato je širom svijeta, s tim da se vinjak izvozi u više od 20 zemalja.

Kako se pravi vinjak?

Proizvodnja vinjaka je umjetnost koja zahtjeva znanje, vještinu i pažljiv odabir osnovnih sastojaka vinjaka.

Kada se odlučite da zaronite u svijet vinjaka, otkrivate čarobni svijet fermentacije i destilacije, koji zajedno daju prepoznatljive arome i ukuse vinjaka.

Osnovni sastojci vinjaka

Za pravljenje vinjaka koristi se posebna sorta grožđa, najčešće Prokupac, koja se odlikuje niskim sadržajem alkohola i višim kiselinama.

Osnovni sastojci uključuju:

  • Grožđe (Prokupac ili druge sorte)
  • Kvasac
  • Voda

Minimalna starost vinjaka zavisi od tipa, a vino se može starenjem pretvoriti u različite vrste vinjaka, kao što su Vinjak VS, koji ima 3 godine starosti, i Vinjak XO, koji je stariji od 20 godina.

Fermentacija i destilacija vinjaka

Tokom fermentacije, važno je održati odgovarajuće nivoe kiselina. Nakon toga slijedi destilacija, koja se najčešće obavlja dvokratno na šarantskim aparatima kako bi se postigao kvalitet sličan francuskom konjaku.
proces pravljenja vinjaka

Fermentacija vinjaka je ključni proces u kojem se šećeri iz grožđa pretvaraju u alkohol, a optimalni sadržaj alkohola u vinu trebao bi biti između 7% i 12% vol.
Razlika između vinjaka i vina

Iako dijele osnovne komponente, proizvodnja vinjaka značajno se razlikuje od vinske proizvodnje.

Vinjak se pravi destilacijom vina što dovodi do povećanja sadržaja alkohola i koncentracije aroma.

Proizvodnja vinjaka

Vino koje se koristi za destilaciju obično potiče od grožđa s karakteristikama koje su idealne za ovaj proces.

Ova grožđa se gaje u umjerenoj klimi, dok je zemljište od krucijalnog značaja, s naglaskom na krečno, kamenito i glinovito.

Generalno, brendovi poput kompanije Rubin pružaju kvalitetne proizvode koji su rezultat tradicije dugog 60 godina.

Razlika između vinjaka i vina ogleda se i u samim karakteristikama pića.

Vinjak, kao produkt fermentacije i destilacije, obično sadrži između 40% i 53% alkohola, dok vino ima znatno niži sadržaj alkohola, koji se kreće od 7% do 12%.

Nakon destilacije, vinjak često stari dugo vremena, minimalno 2 godine, dok vino može biti servirano bez dodatnog starenja.

Ove dvije vrste alkohola imaju različite namjene i rituale konzumacije, što dodatno naglašava razliku između vinjaka i vina.

Kao jedan od najznačajnijih predstavnika jakih alkoholnih pića, vinjak oslikava strast proizvođača, a njegov proces pravljenja vidi se kao umjetnost.

Sa kapacitetima proizvodnje od 15 miliona litara, Srbiji pripada mjesto jednog od vodećih proizvođača vinjaka u Evropi.

Ovaj zaključak o vinjaku poziva vas da istražite ovaj divan svijet i otkrijete sve njegove tajne, uživajući u svakom gutljaju.

Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

Agrosavjet
-
0
Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

I Diffenbachia („Glupa trska“ ili „Svekrvin jezik“) i Filodendron su sobne biljke koje se lako uzgajaju, što ih čini popularnim i među početnicima i među iskusnim ljubiteljima biljaka.

Ova dva roda cvjetnica obuhvataju preko 500 vrsta. Iako su različite biljke, obje izazivaju toksične reakcije na sličan način.

Diffenbachia je poznata pod nekoliko narodnih imena, kao što su „Glupa trska“ i „Svekrvin jezik“, što upućuje na njenu toksičnost kada se proguta.

Postoji i biljka iz roda Dracena, koja nije srodna Diffenbachiji, ali se takođe naziva „svekrvinim jezikom“.

U zavisnosti od vrste, listovi Diffenbachije su obično zeleni sa bijelim i žutim šarama.

Neke vrste mogu narasti između 1,8 i 2,4 metra, dok druge mogu ostati skraćene na visinu od 30 cm. Diffenbachia sezonski cvjeta, ali rijetko kada cvjeta u zatvorenim uslovima. Takođe, biljka luči sok koji može izazvati bolnu iritaciju na koži.

Filodendron obično ima velike listove koji su režnjeviti ili duboko usječeni. Listovi mogu biti ovalnog ili kopljastog oblika, ali i raznih drugih formi. Neke vrste su puzavice sa vazdušnim korijenjem i mogu dostići velike visine.

Zašto su Diffenbachia i Filodendron otrovne biljke?

Obje biljke, Diffenbachia i Filodendron, sadrže kalcijum-oksalat, koji može izazvati toksične reakcije ako se biljka neadekvatno rukuje ili proguta. Ovi oksalati formiraju rafide, mikroskopske igličaste strukture. Tačna funkcija kalcijum-oksalatnih kristala u biljkama nije u potpunosti razjašnjena, ali se vjeruje da služe kao zaštita od biljojeda.

Rafide mogu izazvati mehaničke povrede i bolnu mikrotraumu, što dovodi do trenutnog bola i oticanja kada se biljka žvaće ili kada njen sok dođe u kontakt sa kožom ili očima.

Svi dijelovi biljke Diffenbachia sadrže rafide. Pored toga, rafide u ovoj biljci oslobađaju proteolitičke enzime koji pojačavaju simptome, izazivajući oticanje i probleme sa disanjem. Kod Filodendrona, oksalati su uglavnom prisutni u listovima. Neke vrste Filodendrona mogu davati jestive plodove, ali nezreli plodovi sadrže kalcijum-oksalate.

U težim slučajevima oralnog trovanja, bol i oticanje mogu dovesti do prekomjernog lučenja pljuvačke, otežanog ili bolnog gutanja i gubitka govora. Kontakt sa kožom može izazvati osip, oticanje, crvenilo i dermatitis (upalu kože). Ako sok biljke dospije u oko, može izazvati iritaciju, abrazije rožnjače, pa čak i trajna oštećenja vida u rijetkim slučajevima, navodi Diana N. Pei, PharmD, sertifikovani specijalista za informacije o trovanju.

Prva pomoć:

  • Ako je biljka progutana, isprati usta vodom i ispljunuti ostatke biljke. Ako iritacija u ustima ne prestaje, sisanje kockica leda ili zaleđenih slatkiša može pomoći u ublažavanju bola. Ne treba forsirati unos tečnosti.
  • Ako osoba prekomjerno luči pljuvačku, ima ozbiljno oticanje usta ili otežano gutanje i disanje, odmah pozvati hitnu pomoć.
  • Ako sok biljke dospije na kožu, zahvaćeno mjesto treba odmah oprati sapunom i vodom najmanje 15 minuta.
  • Ako sok dospije u oči, odmah ih isprati čistom vodom najmanje 15 minuta. Potražiti medicinsku pomoć ako su simptomi ozbiljni ili ne prolaze.

Ova biljka je veoma popularna, pa ako ste se riješili da ukrašava i vaš dom najbolje bi bilo da se posavjetujete sa stručnim licem, prenosi Krstarica.

Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Agrosavjet
-
0
Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Cijene jaja u SAD nastavile su trend rasta i u januaru, a pakovanje od deset komada prosječno košta oko pet, a u nekim država osam pa čak i 10 dolara.

Proizvođači imaju svoja opravdanja i razloge, ali potrošači pokušavaju da zaobiđu paprene cijene na veoma inventivne načine. Jedan od njih je iznajmljivanje kokoški.

Zbog ptičjeg gripa i eutanaziranja miliona kokošaka, cijene jaja već mesecima rastu i nema znakova da će taj trend skoro prestati, pa su obični ljudi primorani da potraže alternative.

Si-Bi-Es njuz navodi da brojne farme dobijaju sve više porudžbina za kupovinu kokoški, prenosi RTS.

„Prodaja je drastično porasla kod svih uzgajivača“, kaže jedan od njih Ron Goldsmit.

Goldsmit, koji se takođe bavi i proizvodnjom hrane za kokoške, navodi i da se prodaja hrane udvostručila od oktobra.

„Svake sedmice vjerovatno prodamo po 50 odsto više nego prošle“, dodaje Goldsmit.

Tu je i koncept iznajmljivanja kokoški. Kompanije koje su se specijalizovale za ovu jedinstvenu uslugu obezbeđuju mušterijama sve što im treba da počnu svoju sopstvenu proizvodnju jaja.

Ovo tipično podrazumijeva nekoliko kokoški, mali kokošinjac, prehranu i uslugu savjetovanja.

Period iznajmljivanja varira – od nekoliko mjeseci do višegodišnjih aranžmana.

Kompanija „Rent The Chicken„, koja iznajmljuje kokoške na period od šest mjeseci, saopštila je da im je posao značajno porastao.

Zdrava kokoška može da snese i do pet jaja sedmično.

Imajući u vidu da kupovina jaja jednu porodicu može da košta i do nekoliko stotina dolara mjesečno, držanje kokoški je primamljiva opcija.

Izvor: RTS

Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Agrosavjet
-
0
Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Proizvesti kvalitetan rasad je osnova za dalju uspješnu proizvodnju povrća bilo u plasteniku ili na otvorenom.

Kvalitet rasada se najbolje može ocijeniti golim okom.

Rasad treba da bude visine karakteristične za vrstu i sortu povrća. Visina stabljike 15-20 cm, elastična, koja može da se savija ali da ne puca, sa 6 do 8 stalno razvijenih listova koji imaju tamno zelenu boju.

Najvažnije je da rasad nije prerastao, odnosno kako proizvođači kažu zbijen rasad, prenosi Stil.

Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Agrosavjet
-
0
Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Osim što je jako ukusan i bogat mineralima i vitaminima, bob obogaćuje tlo azotom, pa ga je uistinu korisno posaditi u masliniku 

Bob je staro evropsko povrće koje su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a prije otkrića Amerike bio je glavna mahunarka u prehrani. Ova jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom stabljikom, visoka je oko 50 cm. Cijela je biljka obrasla mesnatim, perastim listovima od dna do vrha stabljike. U pazuhu listova rastu na kratkim drškama grozdovi bijelih cvjetova sa crnom tačkom koji su samooplodni.

Vrijeme za sjetvu

U priobalju bob se sije u kasnu jesen ili početkom zime, jer mlade biljke mogu izdržati temperature i do -7°C, dok su optimalne temperature za razvoj oko 10°C, a za vrijeme cvjetanja i dozrijevanja mahuna oko 17°C.

Sije se u dobro pognojenu zemlju sa stajskim gnojivom, u redove širine od 50 cm, a zrno od zrna na udaljenosti od 7 cm, kako bi kasnije bilo olakšano zalijevanje, otkidanje vrhova, okopavanje i plijevljenje trave. Tokom rasta biljaka poželjno bi bilo nategnuti dva-tri reda žice na stupićima visine do 60 cm od tla, kako se biljka ne polegla po zemlji.

Prema krupnoći mahuna i zrna, sorte boba se dijele na tri vrste, sitni, srednje krupni i krupni, a prema vremenu dozrijevanja na rani i kasni. Kod nas se uglavnom siju domaće sorte koje se prenose među uzgajivačima i to kratkih mahuna i manjeg zrna, dok se u Italiji mogu nabaviti hibridi dugačkih mahuna dugih i po 25 cm.

Izvor: maslinar.com

Više o proizvodnji boba pričitajte na linku:
Kako se uzgaja bob

Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene

Agrosavjet
-
0
Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene
Evropska komisija (EK) je prije nekoliko dana predstavila novu viziju evropskog poljoprivredno-prehrambenog sektora do 2040. godine, ublaživši dosadašnju ambicioznu ekološku politiku, što je, prema komentarima medija, odgovor na sve učestalije proteste poljoprivrednika.
Ovog puta, fokus je na pojednostavljenju propisa i stvaranju atraktivnijeg zanimanja od poljoprivrede, umjesto na podizanju ekoloških standarda. Euronews navodi da se ovom promjenom EK udaljava od kontroverzne strategije „Od farme do stola“, koja je dio Evropskog zelenog dogovora.
Istovremeno, neke promjene politike najviše će uticati na potrošače. Jedan od ranije predloženih planova – obavezno označavanje hrane na prednjoj strani pakovanja (poput Nutri Score sistema ili označavanja bojama) – odbačen je u korist oznaka koje će informisati potrošače o porijeklu proizvoda i standardima dobrobiti životinja koje primjenjuju proizvođači.
Takođe, zauzet je snažniji stav prema strateškoj prehrambenoj autonomiji Evrope, sa naglaskom na davanje prioriteta proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda kako bi se poboljšala suverenost evropskog tržišta.
Poljoprivrednici koji aktivno doprinose sigurnosti hrane mogu očekivati veću podršku, što je stav koji zagovara Evropska narodna partija desnog centra, kojoj pripadaju i evropska komesarka za poljoprivredu i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen. Ovo je jedna od mjera koja direktno ide u korist potrošača.
Međutim, iz perspektive poljoprivrednih proizvođača, nova strategija ne nudi značajne reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Drugim riječima, ne postoje konkretni mehanizmi za pravedniju raspodjelu podsticaja u korist malih poljoprivrednika, smanjenjem isplata velikim poljoprivrednim kompanijama. Mediji podsjećaju da sistem direktnih plaćanja odavno izaziva kritike zbog nesrazmjerne podrške velikim gazdinstvima, ali nova strategija ne donosi rješenja za taj problem.
Ekološki aspekti ostaju prisutni, ali više nisu u centru pažnje novog plana, naročito ne kada je riječ o regulativi o upotrebi pesticida. Sve je jasnije da je ranije zacrtani cilj – prepoloviti njihovu upotrebu do 2030. godine – teško ostvariv. Mediji podsjećaju da je Uredba o održivoj upotrebi pesticida povučena još u februaru 2024. godine, pod pritiskom rastuće desničarske opozicije Evropskom zelenom dogovoru, kao i zbog masovnih protesta poljoprivrednika.
– Pristup se očigledno promijenio – sada tražimo drugačiji način da postignemo potrebna smanjenja – izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen na konferenciji za novinare.
Odluka o napuštanju prethodne politike donijeta je nakon kritika poljoprivrednika, koji su tvrdili da je ranija strategija produbila podjele u sektoru. Umjesto toga, nova vizija ima za cilj jačanje poljoprivrede, kako bi ona ostala konkurentna i obezbijedila poljoprivrednicima fer uslove za rad i život.
– Potrebna nam je politika koja nagrađuje poljoprivrednike, umjesto da na njih stavlja preveliki pritisak – rekao je Hansen.
Prvi korak biće pojednostavljenje sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike – ogromnog programa poljoprivrednih podsticaja, koji trenutno čini skoro trećinu ukupnog budžeta EU.
Osiguravanje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike još je jedan ključni element strategije.
Mnogi poljoprivredni proizvođači širom Evrope suočeni su s finansijskom nesigurnošću i visokim rizikom od siromaštva, ističe Evropska komisija u svom dokumentu. Kako bi se to riješilo, do kraja ove godine planirano je razvijanje posebne strategije za podsticanje mladih da se bave poljoprivredom, kroz lakši pristup zemljištu, kapitalu i obukama za mlade poljoprivrednike.
Takođe, nastaviće se rad na poboljšanju položaja poljoprivrednika u lancu snabdijevanja hranom, jer su često u nepovoljnom položaju u odnosu na moćne maloprodajne lance. Reforma nepoštenih trgovinskih praksi predviđa mjere koje bi spriječile situacije u kojima su proizvođači prinuđeni da prodaju robu ispod cijene.
Evropska komisija će se takođe zalagati za strože usklađivanje proizvodnih standarda za uvoznu robu sa onima koji važe za evropske proizvođače. Posebna pažnja biće posvećena upotrebi pesticida i dobrobiti životinja, a naročito zabrani opasnih pesticida koji su u EU već zabranjeni iz zdravstvenih i ekoloških razloga, ali se i dalje pojavljuju na evropskom tržištu kroz uvoz iz trećih zemalja.
Izvor: ekapija

Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Agrosavjet
-
0
Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Na jednoj od najvećih plantaža lešnika u Kolubarskom okrugu, porodica Gajić iz Beograda već devet godina uzgaja ovaj vredni plod na tradicionalan, ali inovativan način – uz minimalnu upotrebu hemijskih preparata.

Njihov zasad u Divcima kraj Valjeva prostire se na 3,4 hektara i obogaćen je tri različite sorte lešnika. Ali, umesto da se oslanjaju na pesticide u borbi protiv štetočina, Gajići su našli prirodnog saveznika – senice.

– Ove ptice su nezamenljive u voćnjaku jer se hrane insektima koji napadaju plodove. Da bismo ih zadržali tokom zime, postavljamo hranilice sa sirovim suncokretom, što im obezbeđuje dovoljno masnoće za hladne mesece – objašnjava Miodrag Gajić.

Ideja da uz pomoć ptica smanje upotrebu insekticida nastala je u saradnji sa Društvom za zaštitu ptica Srbije. Posebno im je važno da njihovi lešnici budu bez tragova hemijskih preparata, jer su deo mreže malih proizvođača zdrave hrane.

– Smrdibube su nam pravile veliki problem, pa smo odlučili da pokušamo sa prirodnom zaštitom. Tokom zime postavimo oko deset hranilica, a ptice pojedu i do 50 kilograma semenki – kaže Gajić.

Iako u Kolubarskom okrugu pod lešnikom nije velika površina – svega 150 do 180 hektara – interesovanje za ovu kulturu raste. Gajići su dokaz da je moguće gajiti kvalitetan lešnik bez pesticida, uz poštovanje prirode i njenih zakona.

IZVOR: RTS

Devet biljaka se sadi u martu

Agrosavjet
-
0
Devet biljaka se sadi u martu

Februar, kao pravi zimski mjesec, još uvijek nije pogodan za obimne spoljne radove. Ipak, ako se ukaže lijep i sunčan dan, dobro je da prekopate dio bašte gdje planirate sadnju, kako biste zemlji obezbijedili rastresitost i bolju prozračnost.

Dolaskom marta tlo se postepeno zagrijeva, što ga čini idealnim za sadnju određenih vrsta cvijeća.

Evo nekoliko biljaka koje možete zasaditi u ovom periodu:

Lale –  Iako se obično sade u jesen, lukovice koje su prethodno skladištene mogu se posaditi u martu.

Zumbuli – Ovi mirisni cvijetovi mogu se saditi u rano proljeće ako nisu posađeni u jesen.

Narcisi –  Slično kao zumbuli, narcis se može saditi dok su temperature još uvijek niske.

Iris – Ova biljka voli hladnije vrijeme i odlično uspijeva kada se posadi u martu.

Krokusi – Jedni od prvih proljećnih cvijetova koji se mogu saditi i u bašti i u saksijama.

Lavanda – Otporna biljka koja voli sunce, a mart je idealan za njenu sadnju.

Petunije – Iako češće viđene ljeti, mogu se posaditi ranije kako bi imale dovoljno vremena za rast.

Suncokreti – Ako ih sadite iz sjemena, mart je pravi trenutak da ih posadite na sunčanom mjestu.

Cvijeće za balkone – Begonije, pelargonije i petunije mogu se saditi u saksijama, ali ih je važno zaštititi od mraza.

Prije sadnje obavezno provjerite vremenske uslove. Ukoliko se očekuju niže temperature, biljke možete zaštititi ili privremeno držati u zatvorenom prostoru dok ne otopli.

(Informer)

Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Zaštita voćnjaka od bolesti, insekata i štetočina koje prezimljavaju uslov je za dobar početak voćarske sezone. Trenutak kada se voćka budi iz zimskog sna, otvara svoje pupoljake, počinje da cvjeta i lista, idealan je za preduzimanje preventivnih mjera zaštite voćaka. U tim fazama biljke su najranjivije, pa bi zbog toga trebalo predvideti i spriječiti pojavu oštećenja.

ODREDITE PRAVI TRENUTAK

S obzirom da se u februaru približava kraj ledenim danima, trebalo bi odraditi rezidbu voćaka i primijeniti zimsko prskanje. Ako vrijeme dozvoli, rezidba se može vršiti i ranije, ali se mora završiti prije nego što biljka započne proces vegetacije. Prvi dani marta, odnosno početak otvaranja cvjetova ili lisnih pupoljaka, poznatije kao faza „mišije uši“, poslednji je rok do kada bi trebalo uraditi zimsko prskanje voćaka.

ISKORISTITE PRAVI PREPARAT

Najbitnije kod zimskog prskanja je upotreba adekvatnog preparata u pravom trenutku. Samo tako će uspijeh biti zagarantovan. Najbolji preparat za zimsko prskanje voćaka je PLAVO ULJE, koje predstavlja kombinaciju tri preparata, zbog čega daje prave rezultate. Trokomponentno plavo ulje sadrži:

  • -Mineralno ulje, koje kvalitetno oblaže grančice i odoljeva vremenskim uslovima. Njegova uloga je da uništava prezimljujuće forme grinja i insekata;
  • -Insekticid na bazi cipermetrina, koji ima ulogu da štiti biljku u prvim fazama razvoja od prezimljenih insekata, matičnih, koji započinju prekomerno množenje i formiraju prve kolonije;
  • -Fungicid na bazi bakra, čija je uloga da zaštiti biljku od bolesti koje su u obliku spora gljivica ili bakterija prezimele na površini biljke, na stablu, granama i pupoljcima.

ISPOŠTUJTE SVA PRAVILA

  • -Voće bi trebalo prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije.
  • -Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smjela biti niža od 8 do 10 celzijusa.
  • -Vremenski uslovi u naredna 24 sata moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina.
  • -Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane.

Izvor: Agromedia

Šta je šilježe, dvizak, kopuni, omadi? Klasifikacija stoke nije jednostavna!

Agrosavjet
-
0
Šta je šilježe, dvizak, kopuni, omadi? Klasifikacija stoke nije jednostavna!

Ako želite da budete sa stočarstvom na TI prvo pitanje je svakako to kakva je klasifikacija stoke? Da li ste znali šta je šilježe, a šta dvizak, šta kopuni, a šta omadi? A koliko je teška litra mleka? Vi koji se aktivno bavite stočarstvom sigurno i jeste, ali sigurni smo da većina ljudi uglavnom razlikuje samo osnovne kategorije stočnih grla.

Klasifikacija stoke: GOVEDA

ovedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tovljenje.

Kada su u pitanju goveda, evo kako da ih razlikujete.

TELAD

Telad – Mlada grla oba pola od rođenja do uzrasta od 3 do 6 mjeseci. Napajanje ove kategorije se završava sa dva meseca starosti kako bi tele počelo što pre da koristi čvrstu hranu.

JUNAD

Junad – Grla oba pola uzrasta od 3-6 meseci do 12-14 meseci. Za žensko grlo koristi se naziv june, a za muško junac ili bičić.

JUNICE

Junice  – U ovu kategoriju spadaju ženska grla koja su stasala za priplod, uzrasta 12-14 meseci pa do prvo partusa odnosno teljenja.

Poželjan uzrast za priplod je sa 14-15 meseci odnosno kada grlo stekne polnu zrelost. Pored ovoga bitna je i fizička zrelost odnosno da junica dostigne 350 kg.

BIKOVI

Bikovi – Muška grla koja su namenjena za priplod. Po pravilu ne bi trebala da se koriste grla mlađa od 15 meseci.

KRAVE

Krave – Kravama pripadaju ženska grla posle prvog teljenja pa sve do kraja života.

PRVOTELKA

Prvotelka – ženska grla u prvoj laktaciji.

VOLOVI

Volovi – Muška kastrirana grla, koja su namenjena za rad ili za proizvodnju mesa.

BABY BEEF

Baby beef – Kod nas se ovaj termin koristi za utovljenu junad od 300 do 450 kg. To su grla koja nemaju stalne zube i pri klanju imaju telesnu masu:

  1. a) ženska: 329- 470 kg;
  2. b) muška: 350- 500 kg.

Trupovi zaklane junadi baby beef treba da budu težine od 180-300 kg.

JALOVA KRAVA

Jalova krava – krava koja ne može ostati bremenita ili ne može da oteli živo tele.

STEONA KRAVA

Steona krava – krava u drugom stanju, koja nosi tele.

VISOKO STEONA KRAVA/JUNICA

Visoko steona krava/junica – junica ili krava čija je bremenitost u rasponu od 6-og do 9-og meseca.

LAKTACIJA

Laktacija – period nakon teljenja do zalučenja.

U proizvodnji mleka koristi se merna jedinica kilogram (kg) zbog specifične težine koju ima mleko.

(1l mleka iznosi 1,028-1,035 kg)

Klasifikacija stoke: OVCE

Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), poreklom od vrste Ovis aries.

Ovca je četvoronožna životinja, telo joj prekriva vuna. Biljojed je i preživač. Razvila se iz divljeg muflona.

JAGNJE

Jagnje – mladunče ovce oba pola od rođenja do zalučenja.

ZALUČENA JAGNJAD

Zalučena jagnjad – jagdnjad uzrasta od jednog do 3,5 meseca.

ŠILJEŽE

Šilježe – predstavlja podmladak oba pola u starosti od 6 do 12 meseci.

DVISKA

Dviska– žensko grlo od 12 meseci do svog prvog jagnjenja odnosno do svoje prve laktacije.

DVIZAK

Dvizak – muško grlo od druge godine života do prvog parenja.

OVCA

Ovca – žensko grlo od prvog jagnjenja do kraja svog života.

OVAN

Ovan – muško priplodno grlo.

OVNOVI ZA KLANJE

Ovnovi za klanje –  životinje držane do osme godine starosti, nakon čega se kastriraju i pripremaju za klanje.

OVCE ZA KLANJE

Ovce za klanje – ovce koje se koriste za tov radi proizvodnje mesa.

SJAGNJENE OVCE

Sjagnjene ovce – bremenite ženke ovaca.

Klasifikacija stoke: KOZE

Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala globalno korištena domaća životinja. Zajedno s ovcama deo su roda koza unutar porodice šupljorožaca.

KOZA ZA PRIPLOD

Koza za priplod – ženska grla u punoj polnoj zrelosti.

SJARENA KOZA

Sjarena koza – bremenita ženka koze.

JARAC ZA PRIPLOD

Jarac za priplod – mužjak koze stariji od 10-12 meseci koji se koristi za priplod.

JARE

Jare – mladunče koze starosti do godinu dana.

JARAD ZA KLANJE

Jarad za klanje – tovna jarad dohranjena u periodu dojenja do postizanja mase od 20-25kg.

KOZE ZA KLANJE

Koze za klanje – koze koje se kolju zbog steriliteta ili starosti.

JARAC ZA KLANJE

Jarac za klanje – muško grlo starije od 8 godina, nakon čega se kastrira i priprema za klanje.

Klasifikacija stoke: SVINJE

Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara porodice Suidae. Svinje uključuju domaće svinje i njihovog pretka, običnu euroazijsku divlju svinju (Sus scrofa), zajedno s drugim vrstama. Svinje su poreklom s euroazijskog i afričkog kontinenta, u rasponu od Europe do pacifičkih otoka. Osim svinja, u porodici Suidae su: babirusa iz Indonezije, pigmejska svinja iz Južne Azije, bradavičasta svinja i drugi svinjski rodovi iz Afrike. Suidaesu sestrinska klada pekarijima.

Nastale su u Euraziji, gde su ih moderni ljudi s vremenom pripitomili te ih koriste kao izvor hrane i kože. U nekim delovima sveta, svinje se drže kao kućni ljubimci.

Glava joj je izdužena, sa snažnom njuškom koja se završava rilom i ima 44 zuba. Želudac je okruglast i jednostavan, creva su oko 15 puta duža od trupa. Telo je obraslo čekinjama, a ispod kože nalazi se debeo sloj masti. Svinje nemaju znojne žlezde pa zato kada je toplo vreme nastoje biti blizu vode i mulja radi rashlađivanja. Mulj se takođe koristi kao zaštita od sunca.

Svinje su svaštojedi, pa ih je relativno jednostavno uzgajati. Zbog izvrsnog čula njuha koriste se i za traganje za tartufima.

U svinjogojstvu su cenjene engleske pasmine svinja. Najpoznatije su: berkšir, jorkšir, zatim danske bele i nemačke oplemenjene.

Svinje se smatraju jednim od najinteligentnijih životinja.

PRASAD NA SISI

Prasad na sisi – odojčad – mladunčad od rođenja do uzrasta od 28 ili 30 dana.

ZALUČENA PRASAD

Zalučena prasad – od odbića do uzrasta od 25-30 kg ili 2-3 meseca starosti.

NAZIMAD

Nazimad – muška i ženska priplodna grla od 2-3 meseca do početka korišćenja u reprodukciji. Nazimica do prašenja ili oko 12 meseci uzrasta.

KRMAČE

Krmače – ženska priplodna grla koja su već u reprodukciji.

NERASTOVI

Nerastovi – muška priplodna grla.

TOVNE SVINJE

Tovne svinje – grla koja se tove do oko 100–110 kg žive mase.

Klasifikacija KONJA

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četvoronožni sisavac, pripadnik roda Equus. Konji su odavno bili jedna od najvažnijih domaćih životinja koja se uzgaja u vrlo velikom broju raznih pasmina, a živi širom sveta.

Taksonomski, domaći konji su domesticirani oblik divljih konja (Equus ferus), i zajedno s magarcima i zebrama spadaju u porodicu konja (Equidae), u red neparnoprstaša.

ŽDREBAD

Ždrebad – grla oba pola do starosti od 1 godine.

OMAD

Omad – ome – muško grlo za priplod od 1. do 3. godine (ranozreli) i do 4. godine (kasnozreli), omica – žensko grlo od 1. godine do ždrebljenja.

KOBILA

Kobila – žensko priplodno grlo posle prvog ždrebljenja.

PASTUV

Pastuv – muško grlo u priplodu – preko 4 godine.

KASTRAT

Kastrat – kastrirano muško grlo.

Klasifikacija ŽIVINE

Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste poreklom iz Jugoistočne Azije. Pripada porodici fazanki iz reda kokoški.

Kao domaća životinja, domaća kokoš ili kako se češće zove, kokoška je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obelježja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina domaćih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina. U svetu se uzgaja još daleko veći broj pasmina. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bela, smeđa, zelena, crvena…

U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine.

BROJLERI

Mlada pilad (brojleri) – pilići oba pola ne starija od 56 dana, telesne mase 1,4 do 2,2 kg.

STARIJA PILAD

Starija pilad – grla oba pola koja nisu starija od 6 meseci i nisu korišćena u priplodu. Masa pri klanju je 2 do 3 kg.

KOPUNI

Kopuni – kastrirana muška grla.

KOKOŠKE

Kokoške – ženska grla starija od 10 meseci.

PETLOVI

Petlovi– odrasla muška grla starija od 10 meseci.

Izvor: seljak.me

1...161718...1.017Stranica 17 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia