Naslovnica Blog Stranica 122

Proizvodnja tikvica na otvorenom

Presađivanje tikvice na otvorenom vrši se na već postavljenu malč foliju sa sistemom za navodnjavanje. Međuredno rastojanje kreće se od 1,4 do 1,6 metara, a redno od 0,9 do 1 m u zavisnosti od hibrida i vremena presađivanja. Uvijek je bolje napraviti veće međuredno rastojanje iz razloga lakše zaštite i lakšeg branje jer tikvica ima veliku nadzemnu masu.

Poslije presađivanja vrši se prvo navodnjavanje i prihrana NPK đubrivima formulacije 1:4:1 ili 1:5:1 u količini od 2 gr/biljci/sedmično. Norme i intervale navodnjavanja prilagoditi fazi razvoja biljke, tako sa u svakoj narednoj fazi povećavamo i norme i intervale jer tikvica ima veliku nadzemnu masu pa je evapotranspiracija velika.

Tako da u fazi intezivnom branja navodnjavanje vršiti  par puta dnevno ako su dnevne temperatura iznad prosjeka. Poslije prihrane u prvoj fazi prelazimo na drugu fazu razvoja i NPK đubrivo formulacije 1:1:1 u količini od 4 g/biljci/sedmično, a preporučenu količini podjeliti u dva puta u toku sedam dana.

Druga faza završava početkom branja, a poslije toga počinje treća faza razvoja i prihrana se vrši NPK đubrivima formulacije 2:1:4 u količini od 4 g/biljci/sedmično isto podjeljeno u dva puta u toku sedam dana. Svakih sedam do deset dana izvršiti prihranu kalcijumom i magnezijumom u količini od 2 g/biljci, a preporuka je ova đubriva korisititi sama prilikom prihrane.

Pročitajte: Tikvice brzo rastu – Možete ih saditi nekoliko puta u sezoni

Održavanje međurednog prostora može se vršiti hemijskih i mehaničkim putem. Od hemijskih sredstava možemo korisiti totalni herbicid ili herbicide sa aktivnom materijom: pendimetalin i s-metolahlor. Potrebno je pripaziti da drift prilikom tretiranja ne ošteti nadzemu masu tikvice. Isto tako, oboljelo lišće i plodove iznositi sa parcele jer na taj načim procenat dalje zaraze smanjujemo na minmimum.

Prvu zaštitu tikvice obaviti par dana nakom presađivanja fungicidima na bazi bakra, a sledeći fungicida protiv plemenjače, bakterioze i pepelnice su sa aktivnom meterijom: fosetil aluminijum, azoksistrobin, ciprodinil, fludioksanil i dr. Za zaštitu protiv lisnih vaši, tripsa i grinja primjenjivati insekticide sa aktivnim materijama: deltametrin, abamentin, flonikamid i dr.

Prilikom zaštite voditi računa o karenci, pa tako pesticide sa dužom karencom primjenjivati prije branja. Isto tako, prilikom svakog narednog tretiranja mijenjati aktivnu materiju da ne bi došlo do rezidentnosti.

Ubola vas je osa? Isprobajte prirodna rješenja za smanjenje svraba i otekline

Ubodi osa česti su ljeti, a mogu biti prilično neugodni. Nakon uboda ose, mogu se javiti bol, svrab, oteklina i iritacija.

Srećom, postoje neka prirodna rješenja koja vam mogu pomoći kada vas ubode osa.

Blaga reakcija

Ako se nakon uboda ose javi blaga reakcija, možete je tretirati kod kuće prirodnim rješenjima.

Najočitiji i najjednostavniji način jest da mjesto uboda operete sapunom i vodom da se ukloni otrov.

Pročitajte: Smislila je kako se zauvijek riješiti najezde stršljena na terasi – bez pesticida i otrova

Stavite led na mjesto uboda kako bi se smanjila oteklina. Pripazite da mjesto uboda uvijek bude čisto i suvo da biste spriječili infekciju. Ako je potrebno, možete staviti i zavoj ili flaster.

Postoje još neka prirodna rješenja koja mogu smanjiti svrab i oteklinu:

– Soda bikarbona – Uzmite kačičicu sode bikarbone, dodajte joj nekoliko kapi vode i napravite pastu. Njome namažite mjesto uboda i vidjećete da će vrlo brzo nastupiti olakšanje.

– Sirće – još jedno prirodno rješenje koje svi imamo kod kuće, a pomaže kod uboda ose jer kiselost sirćeta pomaže neutralizovati ubod ose.

Osim ovih prirodnih rješenja, možete koristiti i kremu po preporuci doktora ili farmaceuta.

Pročitajte: Kako se boriti protiv osa i stršljena na pčelinjaku

Jaka reakcija

Ako imate jaku reakciju na ubod ose, važno je da čim prije zatražite pomoć ljekara, savjetuje Mr. Wasp. Ubodi insekata mogu biti prilično ozbiljni i stoga je se trebate javiti ljekaru čim prije, posebno ako ste alergični na ubode nekih insekata.

Ova biljka sadrži više gvožđa nego spanać i više vitamina C od nekih agruma

Zaustavlja i smanjuje oksidativni stres, pročišćava krv, podstiče apetit, čisti tijelo od toksina… To su samo neke od prednosti ove superbiljke.

Potočarka je vrlo često zaboravljena biljka za koju stručnjaci vjeruju da je najzdravija na svijetu.

U pitanju je povrće koje sadrži brojne esencijalne vitamine i minerale kao što je gvožđe. Ako je vjerovati istraživanjima, ova biljka sadrži više gvožđa nego spanać i više vitamina C od nekih agruma.

Spasite biljke od vrelih dana i oporavite ih od bolesti sa ovom mješavinom

Soda bikarbona i cimet na ovaj način su djelotvorne za sve biljke. Rezultat je berba povrćau velikim količinama.

Ovo je odlična prihrana za vaše povrće. Biljke će biti otporne na vrućinu i sušu. Ovaj organski dodatak nije štetan za ljudski organizam. Ovo đubrivo možete koristiti za rasad paradajza, paprika, krastavaca, povrća, voća, cvijeća, orhideja, ruža i svih drugih biljaka u vašoj bašti, a bogato je mineralima i hranljivim materijama.

Pročitajte: Zalivajte krastavce ovim rastvorom, rodiće duplo više

Takođe poboljšava kvalitet zemljišta i vlažnost, što je veoma važno ljeti tokom sušnih perioda. Plodovi neće biti truli i neće se sušiti i opadati.

Kako da pripremite i koristite prihranu od sode bikarbone i cimeta pogledajte u ovom videu:

Zalivajte krastavce ovim rastvorom, rodiće duplo više

Caka koju svaki dobar baštovan zna, je da ukoliko želite da udvostručite plod krastavaca potrebno je da ga jednom mjesečno zalivate ovim rastvorom:

Sastojci:

-200 grama krede,

-10 litara mlake vode

-flašica

Priprema:

Prvo usitnite svu kredu i dodajte je u vodu. Nakon dobrog mućkanja trebalo bi da dobijete bijelu mliječnu tečnost.

Pročitajte: Savjeti za uspješnu proizvodnju krastavca salatara: Đubrenje, zaštita i navodnjavanje

Prije svakog zalivanja dobro promućkajte smjesu. Osim što će plod da rađa duplo više, ovaj rastvor štiti krastavac od bolesti, prenosi Novi.ba.

Recept za domaći džem od kajsija

Donosimo vam jednotavan recept za ukusan džem od kajsija.

Sastojci:

3 kilograma očipšćenih od koščica kajsija (zrelijih)

1 kilogram šećera

Priprema:

U većoj šerpi stavite kajsije sa šećerom. Na umjerenoj vatri stavite da se kuvaju uz povremeno miješanje. Kuvajte oko 2 sata, a znaćete da je vaš pekmez gotov kada kroz njega provučete varjaču i budete vidjeli dno suda u kome ste kuvali.

Prespite u predhodno zagrijene tegle.

Savjet plus: Zatvorite tegle i okrenite ih naopako da bi se stvorio vakum.

Zasadite nanu, lijepa je, miriše, a odbija i insekte

Bez obzira na to da li pijete moćni čaj, koristite je u vodi za pomoć pri mršavljenju ili vam samo uliepšava životni prostor, nana je biljka koju treba imati u domu.

Malo je poznata još jedna njena moć: da tj era insekte iz kuće!

Nana ima oštru aromu koja ljude opušta, ali mnogim vrstama insekata smeta, zbog čega je odličan repelent, odnosno sredstvo za odbijanje mnogih buba.

Iako još nedostaje dovoljno istraživanja koja bi potvrdila moć mente u borbi protiv paukova, zatim raznih vrsta (ne)letećih buba i insekata, baštovani se kunu da je ona jedno od najboljih prirodnih načina da od svog vrta otjeraju insekte.

Ipak, imajte na umu da ne izaziva svaka vrsta nane identičnu reakciju kod insekata, ali je poznato da pitoma i divlja nana imaju repelentno dejstvo na muve, paukove i komarce, dok je metvica efikasna protiv krpelja i buva.

Nana je, inače, čest sastojak proizvoda za tjeranje komaraca.

Kako se koristi nana protiv insekata?

Ukoliko niste ljubitelj preparata protiv komaraca, dovoljno je da protrljate listove pitome ili divlje nane po goloj koži kad izlazite napolje.

Možete napraviti i domaći repelentni sprej, tako što ćete dodati malo esencijalnog ulja nane hamamelisu.

ČAJ od LJUSKI JAJA: Čudotvorna, naučno dokazana PRIHRANA za PARADAJZ

Postoje različiti načini upotrebe ljuski jaja u bašti, a posebno kao prihrane za paradajz, bez obzira da li ga gajite na otvorenom ili u plasteniku. Zato ih nemojte bacati i nemojte da vas mrzi da ih sakupljate. To je jedan od veoma djelotvornih i jeftinih prirodnih načina da obezbijedite biljkama zdrav rast i više plodova.

Upotreba ljuski jaja u bašti nije puki mit; one su zaista efikasna, naučno dokazana metoda za prihranu paradajza. Postavlja se pitanje kako ljuske jaja rade posao.

U osnovi, ljuske jaja, čije su tvrde strukture gotovo potpuno sačinjene od kalijum-karbonata, daju snažan nutritivni podsticaj biljkama. One daju i druge minerale, poput kalijuma i fosfora, a tu su i magnezijum, natrijum, mangan, bakar. Sada polako postaje jasno zašto su ljuske jaja tako efikasne.

Dodatak ovih moćnih hranljivih sastojaka pomaže u povećanju prinosa paradajza, kao i povećanju proizvodnje aromatičnih ulja koja paradajzu daju ukus. Ništa manje bitna stvar je da smanjuju mogućnost pojave nekroze tkiva ploda paradajza, odnosno pojavu truljenje vrha paradajza. Ovo je jedna od najčešćih fizioloških promena koja nastaje upravo zbog nedostatka kalcijuma.

Riječ je o mjestu na plodu gde je nekada bio cvijet, koji postaje crn i počinje da truli kao rezultat previše vlage. Naime, kalcijum (koji se osigurava ljuskama jaja) pomaže biljci paradajza u regulaciji upijanja vode, te utiče i na sprečavanje pojave truljenja vrha paradajza. I to nije sve što kalcijum čini za biljke.

Ovaj super mineral ojačava ćelijske zidove biljaka i podstiče uravnotežen, zdrav i efikasan prenos vode i translokaciju ugljenih hidrata. Naime, neretko kalcijum ostaje nepokretan u biljkama nakon što se apsorbuje, odnosno, ne odlazi u područja gde treba. Zalivanjem paradajza čajem od ljuski jaja pomaže se u rešavanju ovog problema.

Izlomljene ljuske od jaja u zemlji traže vrijeme da bi se razložile, bar nekoliko mjeseci, i imaće efekat tek sledeće godine. Sa druge strane, čaj od ljuski jaja je efikasniji način isporuke hranljivih materija paradajzu koji već raste. Posebno je pogodan za paradajz koji se proizvodi u plastenicima.

Recept za čaj od ljuski jaja

Recept je vrlo jednostavan, a osmislio ga je Džef Gilman, autor nekoliko knjiga o baštovanstvu, koji je čaj od ljuski jaja odneo u laboratoriji na ispitivanje i dobio potvrdu da su porasle koncentracije gore nabrojanih hranljivih elemenata.

Potrebno je 10-20 ljuski jaja, koje su prethodno oprane od ostataka žumanceta i bjelanceta i osušene, te dobro smrvljene. Prokuvate ih u litri vode i stavite da odstoje 24 sata. Za to vrijeme će hranljive materije iz ljuski da se ispuste u vodu.

Nakon toga, voda se procijedi i spremna je za korišćenje. Dvije šoljice po biljci je sasvim dovoljno, a prihrana se primenjuje na svakih nedelju dana do dve nedelje.

Izvor: agrosaveti.rs

Ljekovitost blitve i način gajenja

Blitvu su uzgajali još u antičkoj Grčkoj. Samonikla blitva raste u širem obalnom pojasu Sredozemnog mora odakle je u ostalim evropskim zemljama uvedena u kulturu u srednjem vijeku.

Inače, blitvu ubrajamo u lisnato povrće od kojeg se spravljaju barene salate i razna jela. Cilj uzgoja predstavljaju bujni zeleni listovi koji se nalaze na snažnim drškama te imaju vrlo izražen rebrasti središnji živac. Zapravo, za pravljenje jela koriste se lišće ili izdvojene, sočne peteljke i rebra. Najčešće se priprema «na lešo» i to začinjena maslinovim uljem, češnjakom i peršinom. Na taj način pripravljena blitva, osim što je ukusno jelo, iznimno povoljno djeluje na izlučivanje urina a i sama krv se vrlo dobro pročišćava. Ukoliko je mlada, njezini se listovi mogu spremati i svježi, za salatu. Poput kupusa, može poslužiti i za pripravljanje sarmica, a u kombinaciji s tijestom od nje se mogu praviti razne ukusne pite.

Inače, konzumiranje blitve povoljno djeluje na probavu a za jačanje organizma priprema se kao varivo s prazilukom. Jednom riječju blitva predstavlja pravi izvor zdravlja. Blitva se tokom jeseni redovno uzgaja i unašim krajevima, gdje se sije koncem ljeta i rano u jesen, tačnije u avgustu i septembru. Na taj način možemo planirati njezinu potrošnju rano u proljeće.

Sije se u redove razmaknute 25 do 40 cm a sjeme se pokrije slojem zemlje od oko 3 cm. Kad biljčice niknu, razrjeđuju se na razmak 10-30 cm, ovisno o sorti. Berba blitve se obavlja u više navrata, i to tako da se otkidaju vanjski listovi, što osigurava normalan razvoj unutrašnjih listova u rozeti.

Zeleno lisnato povrće sadrži oko 0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100 grama i najbolje ga je jesti termički obrađeno jer će se tako osloboditi veća količina nutrijenata. Odrasla osoba treba otprilike sedam miligrama luteina dnevno, ali ne morate se bojati za liniju jer blitvu ubrajamo u izrazito niskokalorične namirnice – samo sto grama listova blitve (pola šalice) sadrži 20 kcal.

Blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa starenja. Ova zelena lisnata biljka najpoznatije se servira uz kuvane krompire i ribu, no to ne znači da ju jedino tako morate jesti. Pirjajte ju u malo maslinova ulja, posolite i popaprite, dodajte malo nasjeckanog češnjaka, prošeka i vinskog sirećeta.

Pirjajte sve dok se povrće ne smanji za pola prvotne veličine. Osim što se brine za dobar vid, lutein također čuva našu kožu jer pruža zaštitu od UV zraka. Analizom je ustanovljeno kako lice sadrži najveće koncentracije luteina od cijelog našeg tijela jer je ono najviše izloženo suncu. Antioksidans lutein pokazao se jednako učinkovitim u očuvanju zdravlja srca, vrata maternice i jačanju obrambenih funkcija imuniteta.

Uklanjanje zaperaka na paradajzu

Za razliku od drugih presadnica povrća, koje sadimo u ravnini s korijenovom balom, ovdje postupamo drugačije. Sadimo što je dublje moguće, odnosno sve do prvih listova. Tako potičemo biljku da iz donjeg dijela stabljike stvori dodatni splet bočnog korijenja koji će joj omogućiti da se bolje učvrsti u tlu.

Tako potičemo biljku da iz donjeg dijela stabljike stvori dodatni splet bočnog korijenja koji će joj omogućiti da se bolje učvrsti u tlu, da crpi više vode i hranjiva. Biljke koje su tako posađene mogu, bez problema, podnijeti i veću količinu plodova. Osim ovoga načina sadnje paradajza, preporučuje se i drugi način koji podrazumijeva da se paradajz sadi tako da se donjih desetak centimetara biljke i korijen polažu vodoravno po dnu jamice za sadnju. Zastire se zemljom tako da trećina stabljike, samo lisnati dio, viri van zemlje, ukoso.

Cijeli polegnuti dio stabljike u zemlji će pustiti izdanke korijena i tako ćemo povećati masu korijenja. Pri sadnji valja paziti da sve biljke paradajza budu polegnute prema jednoj strani, primjerice jugu, pa se nakon desetak dana kolci postave s druge strane biljke, kako ne bi uništili korijen.

Oblikovanje rajčice počinje odmah nakon sadnje, čim se pojavi prvi zaperak, bočna grančica koja raste između osnovne grane i listova. Dopustimo li joj da se razvije, stvorit će cvjetove i plodove i rasti koliko god može.

Zbog toga većina vrtlara uklanja sve zaperke i uz potporanj privezuje samo jednu granu koja će donijeti cvjetove i plodove na nekoliko etaža. Zahvaljujući dubljoj sadnji, rajčice mogu bez problema podnijeti i dvostruko više plodova pa se mogu uvijek ostavljati dvije grane, a ne jedna. Kada se pojavi peta cvjetna grančica, biljke obvezno treba pincirati kako bi zaustavile daljnji rast i grananje.