Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je danas da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima povučen iz parlamentarne procedure kako bi se stanovništvo i javnost detaljno upoznali o ovom aktu, koji odobrava korištenje GMO soje za ishranu životinja.

Pašalić je novinarima u holu Narodne skupštine Srpske rekao da je upotreba ove soje, koja se koristi isključivo za ishranu životinja, apsolutno bezbjedna.
“Ne nanosi nikakvu štetu životinjama, a posebno ljudima i ne može da dođe u proizvode poput mesa, mlijeka i jaja. Proizvodi od ove soje su prisutni na tržištu BiH unazad četiri godine i nije bilo nikakvih posljedica po životinje i ljude zbog njihove upotrebe. Ponavljam, govorim o GMO soji, a ne `Monstantovim` hibridima kukuruza, protiv čijeg smo gajenja i upotrebe”, rekao je Pašalić.

On je istakao da će resorno ministarstvo upoznati javnost o pomenutom odobravanju upotrebe GMO soje u ishrani životinja putem javnih tribina, te da će zakon biti na dnevnom redu parlamenta u narednom periodu.

Pašalić je podsjetio da su proizvođači u Srpskoj, prije svega oni koji se bave uzgojem živine, u lošijem položaju u odnosu na one iz Federacije BiH /FBiH/ jer moraju hranu od GMO soje kupovati u tom entitetu.

“Dakle, pokušali smo naše proizvođače da dovedemo u ravnopravan položaj sa onima u FBiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, zemljama EU kako bi oni time učinili jeftinijom svoju proizvodnju”, objasnio je Pašalić.

Vlada Republike Srpske povukla je danas iz skupštinske procedure Nacrt zakona o protivgradnoj zaštiti i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima.

Amerikanci su najrastrošniji ljudi na svijetu: u Sjedinjenim Američkim Državama se gotovo trećina svih namirnica baca, pa se procjenjuje se da se tako godišnje baci 161 milijardi dolara. Poslovni model jedne zajednice u sjevernoj saveznoj državi Vermont nudi rješenje.

Restoran Wayside u gradiću Montpilier poznat je kao jedan od najboljih i najprometnijih restorana. Svake sedmice ovdje jede više od 1.000 ljudi. Kada su gradski službenici predložili da restoran počne reciklirati hranu, vlasnici su bili nezadovoljni.

„Rekao sam: ‘Nema šanse’, previše smo zauzeti da bismo odvajali vrijeme za đubrivo“, govori jedan od njih Ryan Zecchinelli. Međutim, on se predomislio kada je otkrio da recikliranje ostataka hrane, znači više novca u kasi.

Besplatna reciklaža

Gradski odvoz smeća se plaća, dok je odvoz smeća u pogone za reciklažu besplatan.

„Skupljamo ostatke hrane zbog toga što se oni na deponiji pretvaraju u metan, jedan od najvećih uzročnika globalnog zagrijavanja. Ostatke hrane recikliramo, te od njih pravimo đubrivo za zemlju“, ističe direktorica Gradske deponije Cassandra Hemenway.

Međutim, ovdje se ne radi samo o ekološkoj osviještenosti. Jedan od problema je prostor. Jedina gradska deponija u Montpilieru brzo se puni i skupa je za vođenje. To je problem sa kojim se suočavaju brojne države širom SAD-a.

Jedno od rješenja ponudila je upravo jedna farma – hranu koji gosti restorana nisu pojeli, pojest će kokoši, te zauzvrat proizvesti jaja.

„Odlaganje hrane na deponije ogroman je gubitak vrijednosti namirnica. Mi pretvaramo ovaj, inače protračeni resurs, u hranu već prvog dana“, kaže Karl Hammer iz Vermont Composta.

Isplative promjene

Iako su prošli kroz kompletnu reorganizaciju poslovanja, vlasnici restorana Wayside kažu da se promjena isplatila.

„Proizveli smo tone i tone đubriva samo od recikliranja ostataka hrane“, navodi Zecchinelli.

Država planira ovu metodu reciklaže uvesti kao obavezu i za privatna domaćinstva, s ciljem da do 2020. godine u potpunosti iskorijene ostatke hrane s gradskih deponija. Jednostavan princip koji se može primijeniti svugdje u svijetu, uz mali napor svakog pojedinca.

Izvor: Al Jazeera

Dugoočekivana primjena kanabisa u medicinske svrhe mogla bi u BiH zaživjeti i sredinom ove godine.

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, ističe da bi uskoro trebalo da bude sazvana sjednica Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, a kojoj on predsjedava.

„Zakon je potpuno jasan – ne mora se svaki put pristupati izmjeni i dopuni zakona, već odluku može donijeti Vijeće ministara, ali prije toga treba da se obezbijedi pozitivno mišljenje Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH“, naglašava Osmanović za „Nezavisne“.

Smatra da ovo pitanje treba riješiti na način kako su to učinile mnoge države Evropske unije.

„Mislim da ćemo u tom pravcu pokušati iznaći rješenje, a to je da konačnu odluku donese Vijeće ministara, nakon što obezbijedimo pozitivna mišljenja Komisije i Agencije za lijekove“, ističe Osmanović.

Ipak, eventualna odluka Savjeta ministara ne bi značila i definitivnu upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, jer u entitetskim zakonima stoji da je kanabis – droga.

„Zato bi svi ostali prilagodili svoje zakonodavstvo odluci Vijeće ministara“, rekao je Osmanović.

Upitan šta možemo poručiti pacijentima koji očekuju „zeleno svjetlo“ za kanabis u medicinske svrhe, Osmanović daje optimistične prognoze.

„Ja se nadam da bismo mogli taj posao uraditi čak i do polovice ove godine, ukoliko ne bude nepotrebnih politikanstava. Ne treba BiH da bude izvan drugih zemalja koje su to pitanje riješile. Sve je u interesu naših građana i pacijenata“, kaže Osmanović.

Sudeći po odgovoru koji su nam dali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH, oni neće stati na put upotrebi kanabisa u liječenju.

„Agencija će podržati inicijativu da se pitanje regulisanja (ne legalizacije) primjene kanabisa u medicinske svrhe sprovede na način da se određenim pacijentima i za određene indikacije omogući primjena kanabisa za koji je potvrđeno da zadovoljava standarde za kvalitet/efikasnost/bezbjednost“, rekli su za „Nezavisne“ iz Agencije.

Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja RS, podržava kontrolisanu upotrebu kanabisa u zdravstvene svrhe, ali bi se, ističe, morao definisati niz pitanja, poput onog ko će te supstance moći propisivati, kao i pri kojim indikacijama.

To je najčešće za maligni bol, u slučajevima kada pacijent nije reagovao na sada dostupne preparate, pa čak ni na morfijum, ili, recimo, kod mučnina, povraćanja, odnosno teškog podnošenja hemioterapije, kada terapija koja se sada koristi nije dala dovoljno dobar efekat“, naglašava Gojkovićeva za „Nezavisne“.

Više nama bliskih država već je dalo „zeleno svjetlo“ za korištenje kanabisa u medicinske svrhe ili su odobrile lijekove na bazi kanabisa. Slovenija je to učinila 2014, Hrvatska godinu kasnije, a Makedonija godinu nakon Hrvatske.

Izvor: NN

Kako se saznaje iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Evropska komisija je na današnjoj sjednici stavila Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju.

Saznaje se da bi u narednim danima Kancelarija za veterinarstvo BiH trebao izvršiti popis kompanija koje će biti uvrštene na listu izvoznika pilećeg mesa za EU.

Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU boravio je u BiH od 26. septembra do 6. oktobra 2018. godine te je u preliminarnom izvještaju dao pozitivno mišljenje za izvoz mesa peradi u EU uz samo jednu preporuku koju je Kancelarija za veterinarstvo zajedno s izvoznim objektima već ispoštovao, a radi se o pregledu trupova pilećeg mesa neposredno nakon klanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je najavljivao ovu odluku Evropske komisije, ranije je naveo kako BiH ima najmanje 10 ozbiljnih kompanija koje mogu izvoziti pileće meso u zemlje Evropske unije.

Izvor: Klix