Pravovremena prva prihrana važna je za sve žitarice, a naročito za ječam. Uz to što ova prihrana utječe na koncentraciju klorofila u listu, intenzivniju fotosintezu i rast biljaka, njena presudna uloga je u formiranju primarnog i sekundarnog izboja u busu, koji predstavljaju produktivne vlati jer nose klas.
Izostanak ove prihrane ili pak kašnjenje u njenoj provedbi najviše utječe na smanjenje potencijalnog prinosa zrna zbog manjeg broja klasova u žetvi. Optimalno vrijeme za prvu prihranu ne može se unaprijed preporučiti jer ovisi o vremenskim prilikama. Svakako treba izbjegavati prvu prihranu po hladnom vremenu i smrznutom tlu kada su biljke ionako u stanju mirovanja.
Temperaturni prag za kretanje vegetacije je 5ºC, a kretanjem vegetacije povećava se i potreba za hranivima tako da se ova temperatura smatra i pragom za provedbu prve prihrane. U prvoj prihrani preporuča se primjena dušičnih gnojiva i to gnojiva koja sadrže dušik u amonijskonitratnom obliku, kao što su ASN i KAN.
ASN je mineralno gnojivo koje sadrži 26 % azota, od čega je 20 % u amonijskom obliku, a 6 % u nitratnom. Uz azot sadrži i 15 % sumpora topivog u vodi. Kombinacijom ovih hraniva pospješuje se njihova iskoristivost. Poznato je da sumpor pospješuje usvajanje dušika od strane biljaka, a osim toga primjenom ovog proizvoda omogućuje se i oslobađanje sekundarnih hraniva u tlu kao što su mangan, željezo i bor.
KAN sadrži 27 % azota, od čega je 13,5 % u amonijskom obliku i 13,5 % u nitratnom obliku. Uz azot sadrži još (6,5 – 8,5) % kalcija i 4,8 % magnezija. Kalcijum je vrlo važan zbog održavanja strukture tla dok je magnezij sastavni dio klorofila i kao takvi korisni su i potrebni biljkama za njihov normalan rast i razvoj. S obzirom na sastav KAN ima prednost ako se primjeni na kiselim tlima jer će kalcij blagotvorno djelovati na snižavanje kiselosti i povećanje dostupnosti hraniva biljkama.
Količina ASN-a ili KAN-a potrebna za prvu prihranu zavisi od puno faktora. Najvažniji su uzgajana kultura, količina oborina od sjetve do prve prihrane i izabrana sorta. Za prihranu pšenice primjenjuje se veće količine gnojiva nego za prihranu ječma i drugih kultura sklonih polijeganju. Isto tako ukoliko je palo više oborina u periodu nakon sjetve pa do prve prihrane gnojidba mora biti pojačana. Ukoliko je izabrana sorata otporna na polijeganje takođe se može primijeniti veća količina dušičnog gnojiva. Svakako treba naglasiti da će za prvu prihranu biti sasvim dovoljno 40 – 60 kg/ha azota. To bi značilo 150 – 220 kg/ha ASN-a ili KAN-a.
Izvor: AgroPortal
PROČITAJTE:
Štetni insekti uskladištenih žitarica i kukuruza
Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta
Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!