Kanibalizam i nervoza svinja: tema koja je uvijek prisutna u intezivnom svinjarstvu, takođe i pitanje koje je uvijek aktuelno kao i problemi koji idu uz njega.
Griža svinja je problem koji još nije objašnjen do kraja i ako u literaturi najčešće nalazimo nutritivni faktor kao jedan od glavnih. Sve više se griža i nervoza kod svinja vezuje i za druge faktore jer osim nutritivnih, vrlo je bitno imati jasnu sliku po pitanju kako zdravstvenog tako i genetskog potencijala samog zapata.
Griža se najčešće veže za tov svinja ali nerijetko smo svjedoci da griža počinje i u ranijoj dobi. Sama griža donosi nam kako zdravstvene probleme gdje je nerijetko potrebno liječenje nagriženih životinja, tako i značajne ekonomske gubitke. Nerijetko kod takvih životinja dolazi do produžavanja tova, većeg utroška hrane što za posljedicu može da ima veće ekonomske gubitke.
Faktori koji dovode do kanibalizma (griže) kod svinja
Kao što smo naveli u gornjem dijelu teksta više je različitih faktora koji dovode do griže kod svinja ali pokušaćemo da napravimo podjelu na nutritivne i „ostale faktore“ koji dovode do kanibalizma.
Obično se dešava da su svi ovi faktori međusobno povezani, a nerijetko u kliničkoj slici osim griže prisutna je nervoza kod tovljenika ili prasadi i obično lošije proizvodne performanse po pitanju prirasta i utroška hrane. Iskustvo nam govori da nekoliko faktora mora da se poklopi kako bi došlo do pojave kanibalizma i svih pratećih posljedica koje su uslovljene ovim problemom. Narušavanje optimalnog mikroklimata, period godine i genetika podjednako mogu imati poguban uticaj na pojavu kanibalizma i nervoze kod svinja.
Pročitajte: Šta treba raditi kada je otežano prašenje
Nutritivni faktor je jedan od najznačajnih u patogenezi ovog problema i zauzima centralno mjesto u literaturi kao glavni razlog za pojavu griže. Treba dodati da sam hemijski sastav hrane značajno utiče na pojavu kanibalizma ali i kontaminiranost sirovina mikotoksinima dodatno pojačava kliničku sliku nervoze kod svinja, gdje je na našim farmama česta pojava da hrana nije prilagođena postojećoj genetici na farmi.
Naročito se ovaj problem intezivirao u proteklih nekoliko godina sa promjenom klime i značajno većom kontaminiranošću sirovine sa mikotoksinima. Obično osim kanibalizma i nervoze, klinički česta je pojava nekrotičnih dijelova na koži repa ili ušiju na kojima dolazi i do početnog kanibalizma. Nerijetko imamo slučaj da su nekrotična mjesta i na koži kod rebara ili trbuha, kao i na donjim dijelovima ekstremiteta. Dešava se da do oporavka dolazi samom promjenom kontaminirane sirovine u smješi ili dodatnim ubacivanjem mikofikstora u hranu. U kliničkoj slici prisutna je nervoza smanjena konzumacija hrane, kao i odbijanje iste. Optimalan hemijski sastav i dobra umiješanost hrane su prvi koraci u uspiješnom rješavanju problema kanibalizma i nervoze kod svinja, prije svih drugih nutritivnih nedostataka.
/prase.org
Od nutritivnih faktora važan nam je procenat celuloze u smješama za tovljenike ali i za prasad, gdje je on što se tiče tovljenika minimalan oko 4% prema pravilniku. Ovaj nivo je različito regulisan i zavisi od države do države ali svakako manje od 4% u smješama za tovljenika pravi probleme koji se ogledju kroz pojačanu nervozu, ređe kanibalizam i konstatnu borbu na hranilici.
Pročitajte: Postporođajna neuroza krmača
Nerijetko klinički dolazi i do prolapsusa rektuma ukoliko duže hranimo životinje ovakvom smješom. Izbalansiran odnos aminokiselina nam je takođe važan gde nam je lizin jedna od najznačajnih aminokiselina u smešama za svinje. Njegov procenat u smešjama se kreće od 0,8 do 1% za svinje od 15 do 60 kg. Ispod ovih vrijednosti nedostatak lizina može da dovede do kanibalizma prije svega, kao i smanjene potrošnje hrane. Količina soli u smješama je takođe bitna jer kako so utiče na pojačanu konzumaciju hrane tako dovodi i do „smirivanja“ životinja naročito ukoliko je hrana kontaminirana mikotoksinima ili imamo određene nutritivne nedostatke. Izbalansiranost ostalih mikro i makro-elemenata, amino-kiselina i vitamina nam je takođe važna kako bismo imali što bolju konzumaciju hrane i manje problema koji mogu biti posljedica nutritivnih faktora.
Ostali faktori
Široka je grupa faktora koji dovode do kanibalizma i nervoze kod svinja gdje treba dodati da ova grupa nije dovoljno istražena, ali se sa sigurnošću zna da i oni utiču na ovu pojavu kanibalizma i nervoze kod svinja, u ove faktore treba staviti mikroklimat, genetiku, doba godine, uvođenje novih sirovina, tehnološke razloge, gde su svi ovi faktori zajednički povezani i kao takvi za posljedicu imaju kliničku sliku kanibalizma i nervoze kod svinja različitih kategorija.
Nedovoljan broj hranidbenih mjesta, prenaseljenost boksova u kojima su smještene životinje, mali ili nedovoljan broj pojilica za napajanje naročito u ljetnjem periodu mogu biti uzrok kanibalizma i nervoze. Svi navedeni činioci mogu da budu tehnološki loša rješenja prilikom pravljenja objekta ili lošeg menadžmenta same farme. Mikroklimat odnosno položaj ventilacije ili manjak ventilatora u samom objektu mogu da budu jedan od razloga za pojavu nervoze kod svinja. Ukoliko je boks više izložen kako prirodnoj tako vještačkoj ventilaciji kao posljedicu možemo imati ovakvu kliničku sliku specifičnu samo za određene boksove koja ne mora da bude prisutna u čitavom objektu. Svjetlost i količina kako prirodnog tako vještačkog svjetla značajno utiče na ponašanje svinja.
Pročitajte: Ishrana suprasnih krmača
Period godine zima ili ljeto mogu takođe da imaju uticaj na pojavu griže ili nervoze kod svinja, gdje gomilanje životinja vrlo često dovodi do ovakve kliničke slike. Specifičnost genetike za određenu farmu ili određene grupe životinja takođe je značajno ukoliko se na farmi kanibalizam javlja periodično i karakteristično je samo za određene grupe životinja. Često se dešava da genetika nije u korelaciji sa smješom koja se koristi u ishrani životinja pa ovde klinička slika može da bude i znatno teža. Narušavanje zdravstvenog stanja, opterećenost virusnom patologijom na farmi takođe mogu biti uzrok kanibalizma na farmi.
Posljedice su različite ali matrica je ista, koja najčešće kod ovog problema dovodi do troškova liječenja u saniranju životinja kod kojih je došlo do teže kliničke slike, imamo produženje tova manji prirast i veće ekonomske gubitke na kraju turnusa. Takođe promjene nekad mogu biti i takve da dovode do letalnog ishoda kao i stvaranje većeg broja tzv. škartova, kod kojih je nemoguće završiti turnus bilo tova ili odgoja. Kanibalizam, griža su posljedica svih nabrojanih faktora, a uvod za njihov početak je obično nervoza kod životinja koja je izazvana ovim istim faktorima.