Petunija je jednogodišnja biljna vrsta sa sigurno najvećom primjenom u hortikulturi. Potiče iz Argentine i Brazila.
Najpoznatija vrsta koja se primjenjuje za sadnju u cvjetnjake , na zelenim površinama, za sadnju u cvjetnim lejama za cvjetno ozelenjavanje trgova, ulica, prozora, balkona, terasa, za formiranje cvjetnog drveća.
Stablo je razgranato, obraslo ovalno izduženim ljepljivim listovima. Cvjetovi su pojedinačni, krupni, trubičastoljevkasti, mirisni, raznobojni, jednobojni, višebojni, jednostavni i puni (dupli). Cvjeta od juna do mrazeva.
Najčešće se gaje ovi varijeteti petunija:
- grandiflora – cvjetovi prečnika 8-10 cm, jednobojni sa ovojenom nervaturom
- grandiflora fimbriata – obod cvjetova je valovit (serija Expres)
- grandiflora flore pleno – cvjetovi puni (serija glorius)
- multiflora – mnogocvjetne (mirage F1)
- milliflora – minijature mnogocvjetne (fantasy F1) i
- pendula – viseće (fortuna Wawe).
Ove petunije se proizvode sjetvom sjemena u zaštićenom prostoru, a Petunia surfinia se proizvodi isključivo ožiljavanjem reznica. Sjetva se obavlja u zaštićenom prostoru od januara do marta, a u uslovima bez grijanja, od februara do marta mjeseca.
Pri temperaturi od 18 do 20ºC sjeme niče za 8-14 dana. Po formiranju prva dva lista vrši se pikiranje od februara do aprila u pikir sandučiće, na rastojanju 3×3 cm. Poslije pikiranja rasad se gaji na temperaturi od 15ºC do 17ºC. Ulončavanje rasada vrši se tokom marta i aprila u saksije prečnika 9 cm, u lako propusnom hranljivom zemljišnom supstratu, (pH 5,5-6,5). Rasad se dalje gaji na temperaturi 10-14ºC.
Proizvodni ciklus traje 12 nedjelja . Sadi se na dobro osunčana i od vjetra zaklonjena mjesta, u ocjedna zemljišta, bogata hranivima, u redovno zalivanje.
Kada niknu, mlade biljke petunije osjetljive su na nedostatak i višak vode. U tom trenutku, voda je jedino što im treba, ali i što im može naštetiti. Višak vode takođe je štetan kao i manjak. Stoga se preporučuje zalivanje preko podloška. Supstrat će tako sam moći uzeti vode koliko mu je potrebno.
Ako ćete ih sijati u vrtu, niže sorte petunija siju se na razmak od 25 cm, dok je za veće vrste potrebno izdvojiti i do pola metra. U teglice se sade promjera 7 do 9 cm ili u veće tegle promjera do pola metra kada se preporučuje razmak između biljaka od 15 cm.
Važno je zadovoljiti pravilan razmak sadnje između biljaka jer ako ćete ih posaditi na manji razmak, može doći do truljenja i propadanja biljaka te pojavu bolesti.
Đubrenje
Petunija voli obilnu prihranu đubrivom i to kod sadnje i za vrijeme vegetacije. Ako ćete biljci osigurati redovno đubrenje, razviće i kvalitetnije i ljepše cvjetove.
Preporučuje se đubrivo na bazi kalcijuma i fosfora, svake dvije nedjelje. U specijalizovanim polj. apotekama možete nabaviti prihranu na bazi gvožđa koja će petunijama osigurati bogat rast. Spomenutom otopinom prihranjujte ih jednom tjedno. Ako petunije imaju svijetle i blijede listove na kojima su jasno istaknute lisne žile, prihrana biljaka nije dovoljna i potrebno ju je pojačati.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
APTENIJA – Ovu biljku možete držati i na direktnom suncu
Ladolež – Kako da gajite ovu predivnu penjačicu?
Spatifilum ili Ženska sreća – Njega, presađivanje i razmnožavanje