Kod kukuruza dužinu vegetacije određuje prvi dio vegetacije kukuruza od nicanja do pojave metlice.
Ovi stadijumi razvoja mogu varirati od 45 pa do 75 dana. Ovaj period je kraći kod ranijih , a duži kod kasnijih hibrida. Drugi dio vegetacije kukuruza od svilanja do fiziološke zrelosti je mnogo uniformniji i u prosjeku kod većine hibrida iznosi 50 – 55 dana.
Vrijeme košnje kukuruza za silažu je kritičan moment u proizvodnji silaže koji ponajviše određuje kvalitetu silaže. Cilj svakog proizvođača je da uzgoji zdrav i robustan usjev koji će dati zdravu i energijom bogatu hranu stoci.
Proizvođači bi trebali težiti da dobiju što viši prinos, ali u isto vrijeme i što veći kvalitet.
Opažanje kukuruza je vrlo važno za određivanje idealnog početka siliranja. Vrlo je bitno da se zabilježi datum svilanja (ovisno o hibridu i vremenskim uslovimna to može biti od kraja šestog do sredine sedmog mjeseca).
Oko 10-15 dana nakon svilanja rast listova i stabljike se zaustavlja i šećeri proizvedeni u procesu fotosinteze u listovima kreću se u zrno gdje se pretvaraju u skrob, bjelančevine, ulje itd. U idućih 30-35 dana razvoj zrna vrlo je brz. Kod većine hibrida od pojave svile do fiziološke zriobe treba proći 50 – 55 dana.
Oko četiri sedmice nakon svilanja povremeno počnite obilaziti usjeve i odredite u kojoj se fazi nalazi klip kukuruza. Kada se na vrhu zrna kukuruza pojavi udubljenje (zub kod zubana) treba početi s praćenjem mliječne linije. U tablici ćete naći procijenjen broj dana potreban do fiziološke zrelosti kada se dnevne maksimalne temperature kreću oko 28 ºC, a minimalne oko 16 ºC (Roger O. Ashley, Dickinson Research Extension Center, ND, USA).
Kako biljka kukuruza sazrijeva tako se događaju i promjene u sastavu biljke. Postotak zrna se povećava, a postotak stabljike i listova se smanjuje.
Lignifikacija stabljike smanjuje probavljivost stanične stijenke, a sadržaj skroba u zrnu se povećava. Ovaj stadijum razvoja se pojavljuje netom prije fiziološke zrelosti. Zbog toga je pravilo o početku siliranja da se kukuruz silira što je moguće bliže fiziološkoj zrelosti, ali ne dozvoljavajući stabljici i listovima da se lignificiraju i da se zbog toga smanji probavljivost silaže.
Sadržaj suve materije čitave biljke u berbi treba biti veći od 30%.
BERBA SILAŽE KUKURUZA
Idealno vrijeme siliranja je u trenutku kada biljka kukuruza dostigne fiziološku zrelost i u stadiju je “punog zuba”.
U toj fazi se postiže maksimalan prinos suve materije. Što se berba obavlja ranije od fiziološke zrelosti prinos je manji. Prinos suve materije se smanjuje za oko 1% za svaki dan berbe prije fiziološke zrelosti.
U fiziološkoj zrelosti čitava biljka kukuruza sadrži 32-38% ssuve materije, zrno kukuruza oko 62-65% suhe tvari, a čitav klip sadrži 55-60% suhe tvari.
U to vrijeme će se na dijelu zrna kojim se zrno veže za oklasak formirati takozvana crna tačka. Većina silaže bere se prije pojave crne tačke zbog neadekvatnih mašina koje ne mogu razbiti fiziološki zrelo zrno, ranije potrebe za silažom itd.
No da bi ipak koliko toliko povećali hranjivu vrijednost silaže silaža se ne bi smjela brati prije nego je mliječna linija na oko 1/3 zrna.
Formiranje mliječne linije počinje od vrha zrna kukuruza prema oklasku. Kako zrno kukuruza zori tako i mliječna linija sve više “napreduje” prema dnu zrna, tj. prema oklasku.
Kada mliječna linija dođe do oklaska stvori se tkz. crni sloj. Idealno bi bilo da se silaža bere od 1/3 mliječne linije pa sve do pojave crnog sloja.
Za velike farme koje siju velike površine za silažu preporučuje se da se zasiju hibridi različite dužine vegetacije kako bi se mogla organizirati berba svih hibrida u najpovoljnijoj fazi obzirom na suvu materiju.
Izvor: pioneer.com
PROČITAJTE:
Najznačajnije bolesti kukuruza
Kukuruz, ukusna i zdrava užina za svaki dan