Kompost predstavlja organsko đubrivo kod kojeg proces humifikacije ide do kraja, te je organska materija u njemu gotovo trajni humus. Kompostiranje je kontrolisani prirodni proces razgradnje i transformacije organske materije, uz pomoć bakterija, gljivica i insekata.
Sam termin kompost potiče od latinske riječi compositus što znači složen ili sastavljen, a odnosi se na smjesu raznih organskih materija, kao što su otpaci gazdinstva, ljekovito bilje, životinjski izmet, mulj, lišće, slama, otkos trave, ostaci nakon orezivanja, krompirova cima i drugo.
Trećina otpada na deponijama jeste organskog porijekla. Kompostiranjem takvog otpada štitimo našu životnu sredinu i direktno utičemo na smanjenje zagađenja podzemlja ocjednim vodama sa deponija, na smanjenje metana, jednog od najznačajnijih gasova staklene bašte, koji doprinosi klimatskim promjenama, te na smanjenje opasnosti od požara.
Kompost je ekološki najprihvatljivije đubrivo i nalazi sve veću primjenu u organskoj proizvodnji, za koju je karakteristična reciklaža i korišćenje obnovljivih izvora energije. Dobijanje sertifikata za organsku proizvodnju nužno podrazumijeva i kompost, a kako ova proizvodnja bilježi brzi rast posljednjih godina, kompost je danas izuzetno tražen proizvod. Osnovni značaj komposta ogleda se u poboljšavanju plodnosti, fizičke i hemijske strukture zemljišta, obezbjeđuje korisne zemljišne mikroorganizme, izvor je hranjivih elemanata i uopšteno daje pozitivan efekat na rast, zdravlje i kvalitet biljaka.
PROČITAJTE: Česti problemi pri kompostiranju i kako ih prevazići
Za dobijanje kvalitetnog komposta posebnu pažnju neophodno je usmjeriti ka pripremanju samog kompostišta. Najprije, potrebno je izabrati prikladno, ocjedno mjesto, lako pristupačno, te u odvojenom i sjenovitom dijelu gazdinstva. Kompostišta su sastavljena od kontejnera ili kutija, koja su napravljena od različitih materijala ( drvo, plastika, metal i drugi).
U zavisnosti od količine organskog otpada na gazdinstvu, odnosno od materijala koji dnevno dolazi za kompostiranje, varira i veličina kompostišta. Preporučuje se da širina bude od 150-200 cm, visina 60-120 cm, a dužina može biti proizvoljna.
PROČITAJTE: 12 stvari koje NIKADA ne treba KOMPOSTIRATI
Na površinu zemljišta u kompostištu prvo se postavlja drenažni sloj, visine 10 cm, sastavljen od kukuruzovine, grančica, stabljike suncokreta, slame i slično. Na drenažni sloj se naizmjenično postavljaju sloj svježih (zelenih) i suvih (smeđih ) organskih otpadaka, te sloj zemlje. Zelenu komponentu otpadaka sačinjavaju materije bogate azotom kao što su pokošena trava, talog kafe, filter vrećice od čaja, ostaci od voća i povrća, a smeđoj komponenti pripadaju materije bogate ugljenikom lišće, borove iglice, grančice, kora od drveta, slama, sijeno, piljevina, papir, pamuk.
Kada humka komposta dostigne definisanu visinu, oblaže se plodnom zemljom, debljine 10-20 cm, koja predstavlja zaštitni sloj od nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine. Važno je napomenuti da otpad za kompostiranje mora biti organskog porijekla i biorazgradiv. Radi sprečavanja zagađivanja komposta i širenje biljnih bolesti, neophodno je izbjegavati kompostiranje osjemenjenih korova, oboljelih biljaka, ostatke kuvanih jela, proizvode životinjskog porijekla, lišće oraha, otpad koji sadrži hemikalije, pseći i mačiji izmet, stare lijekove i drugo.
Da bi proces kompostiranja bio uspješan i da bismo dobili visoko kvalitetan proizvod, kompost, potrebno je obezbijediti odgovarajuće uslove:
Materijal koji se podliježe procesu kompostiranja trebalo bi usitniti na frakcije do 5 cm kako bi se ubrzao proces razgradnje. Mikroorganizmi koji učestvuju u samom procesu razgradnje materiju napadaju na mjestima rezova odnosno ranama i započinnju fermentaciju.
Humku komposta pomiješati svakih 2-3 mjeseca u svrhu obezbjeđenja dovoljne količine vazduha i podsticaja rada aerobnih mikroorganizama. U suprotnom usljed nedostatka kiseonika doloazi do razvoja mikroorganizama koji izazivaju truljenje umjesto kompostiranja, što možemo da prepoznamo po neprijatnom mirisu. Miješanje se izvodi ručno ili mehanizovano ako je u pitanju veća količina materijala za kompostiranje. Prvo miješanje dolazi 3-4 sedmice nakon završetka slaganja humke.
Jedan od bitnijih faktora pravilnog procesa kompostiranja jeste održavanje odnosa ugljenika i azota ( C:N = 25:1 do 30:1 odnosno na 25-30 dijelova ugljenika dolazi 1 dio azota). Odnos ugljenika i azota u kompostnoj humci je veoma značajan za brzinu odvijanja samog procesa kompostiranja, a direktno zavisi od karaktera i sastava organske materije. Poželjni promjer održavamo kompostiranjem drvnog i nedrvnog otpada, poznatijeg kao smeđi i zeleni otpad.
Vlaga u kompostu je neophodna kako bi se izvršio sam proces razgradnje organske materije.
U kompostnoj masi mora da se održava nivo vlage od 40-60% radi uspješnog rada mikroorganizama. Da li je optimalna količina vlage u kompostnoj humci možemo provjeriti tako što materijal sa humke stisnemo u šaci, s time da iz stisnute šake ne smije curiti voda, a prilikom otpuštanja stiska materijal mora zadržati oblik dobijen stiskom. Izbjegava se zalivanje hladnom vodom, kako se ne bi snizila temperatura i usporila razgradnja, te se preporučuje zalivanje zelenim đubrivom od koprive ili gaveza.
Aktivnost mikroorganizama, bez kojih kompostiranje ne bi bilo moguće, takođe, zavisi od toplote u kompostištu. Sami mikroorganizmi produkuju toplotu razgradnjom organske materije. Potrebna toplota za efikasno kompostiranje se kreće od 32-60C. Porastom ili padom temperature dolazi do prestanka procesa kompostiranja, odnosno rada mikroorganizama, što nam ukazuje da je neophodno pratiti i održavati temperaturu u kompostnoj humci, aeracijom ili zalivanjem.
Preporučuje se kompostište početi slagati početkom proljeća, kako bismo izbjegli promrznjenje komposta. Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana, što zavisi od količine i vrste otpada, te vremenskih uslova. Zreli kompost je tamno smeđe boje, rastresit, mrvičaste strukture, te mirisa na vlažnu zemlju. Kompost u prosjeku sadrži 0,35- 0,50% azota, 0,20% fosfora, 0,25-0,30% kalijuma i 2-3% kalcijuma. Zreli kompost je po sadržaju glavnih hranjiva siromašniji od stajskog đubriva, ali je bogatiji trajnim humusom što znatno djeluje na plodnost zemljišta.
PROČITAJTE: Kompostiranje po kratkom postupku – Kako da za 30 dana proizvedete kompost
Kompost je našao višestruku primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji, pogotovo kada je riječ o organskoj proizvodnji. Zahvaljujući svojim osobinama koristi se kao osnovno organsko đubrivo, za folijarnu prihranu te za zaštitu biljaka i kao biostimulator. U povrtarskoj proizvodnji kompost predstavlja osnovni supstrat za pripremu rasada, u kombinaciji sa tresetom i stajskim đubrivom.
S obzirom da je zreli kompost humificirana masa u kojoj su burni procesi razgradnje završeni i nema jačeg zagrijavanja može se bez rizika unijeti u zemljište zajedno sa sjemenom ili sadnim materijalom. Nije preporučeno duboko zaoravanje, već samo posipanje i plitko miješanje sa gornjim rastresitim slojem zemljišta, najčešće uz predsjetvenu obradu. Dužina djelovanja običnog komposta je od 1 do 2 godine. Da bi se tačno utvrdile količine đubriva za određenu površinu, neophodno je izvršiti analizu zemljišta. Optimalne preporučene doze komposta u povrtarskoj proivodnji iznose 5 kg/ m2, a za uzgoj ukrasnog bilja i cvijeća kompost se koristi kao supstrat u smjesi sa vrtnom zemljom u omjeru 1:3. Zreli kompost se takođe upotrebljava za pripremu kompostnog čaja, koji je odličan prirodni proizvod za folijarnu prihranu, zaštitu i stimulaciju rasta biljaka. Kompostni čaj se može prirpemiti sa izvorskom vodom ili sa kišnicom u omjeru 1:15 ( 1 l komposta na 15 l vode ).
Pravljenjem i upotrebom komposta štitimo životnu sredinu i pomažemo kruženje materije, smanjujemo bioorazgradivi otpad koji bi se odlagao na deponijama, sprečavamo eroziju i znatno utičemo na poboljšanje poljoprivrednih zemljišta. Pored ekološkog značaja, kompost je važan i kao ekonomski održiv i isplativ proizvod, donosi nam uštedu ali i mogućnost zarade njegovom prodajom.
Kompostiranje kao način tretiranja čvrstog otpada je od društvenog interesa. Proces gdje se nepoželjni otpad gazdinstva prevodi u koristan proizvod kompost, koji direktno utiče na poboljšanje plodnosti zemljišta, zasigurno je bolji od alternative kojom se vrijedan organski materijal spaljuje ili zakopava.
Izvor: pssrs.net