Ponedjeljak, 18 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZemljišteZimsko oranje je mjera borbe protiv korova i štetočina

Zimsko oranje je mjera borbe protiv korova i štetočina

Zimsko oranje – Sa zemljišta sa kog je ubrana ljetina, ali i sa onog koje je pripremljeno za zimski odmor, neophodno je uzeti uzorke i uraditi analizu, kako bi se na osnovu dobijenih rezultata popravilo nepovoljno stanje, ako ga ima.

Po završetku jesenje sJetve slobodno zemljište treba poorati duboko i đubriti stajnjakom i mineralnim đubrivima. Brazdu treba ostaviti otvorenu da bi bolje izmrzla tokom zime i prikupila zimsku vlagu. Takođe na njivama na kojima su požnjeveni kasni usjevi, pa čak i oni raniji, treba obaviti duboko zimsko oranje, ako je planirano da se siju jari usjevi. Potrebno je izvršiti duboko oranje 23-30 cm minimum, a po mogućstvu i dublje.

Pravilna obrada zemljišta je izuzetno značajna jer ona treba da održi i popravi njegovu strukturu, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva. To je posebno važno u intenzivnoj proizvodnji, gde se smjenjuje više kultura u toku godine. Najbolje je zemljište obraditi u jesen, u oktobru ili novembru mjesecu, gdje oranični sloj treba prevrnuti i izložiti uticaju vlage, vazduha i mraza. Dubokim oranjem vlaga se u toku zimskog perioda nagomilava u zemljištu i s proljeća se brzo prosuši, tako da se na vrijeme mogu obaviti pripreme za proizvodnju ranog povrća.

Zimsko oranje je konzervator vlage

Na svim parcelama na kojima je planirano sijjanje na proljeće takođe je potrebno obaviti jesenju obradu, osim eventualno na parcelama sa izraženim nagibom, i uopšte na parcelama na kojima preti erozija.

Zimsko duboko oranje ima ključni značaj za ukupan prinos i kvalitet zasijane kulture, jer se na taj način otvara brazda i čuva vlaga za period kada je korijenu biljke najpotrebnija.

Sve parcele koje tokom zime ostanu uzorane znatno su plodnije, jer nakupe mnogo vlage za ljetnji period, a niske temperature i mrazevi dodatno usitne zemljište, ali ga i očiste od štetočina i korova u površinskom sloju.

Na kojoj dubini orati?

Pravi recept je što ranije oranje na što većoj dubini!

Oranice i bašte koje su u toku jeseni duboko uzorane ne treba orati u proljeće, jer se oranjem gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga lako isparava. Međutim, ukoliko je zemljište jako zakorovljeno i duboko jesenje oranje se sabilo ili ako je zimsko povrće rano skinuto, mora se ponovo odraditi oranje. Uzoranu površinu do 15 cm treba još istog dana podrljati kako bi se gubljenje vlage svelo na što manju mjeru.

Ukoliko se ne obavi zimsko oranje, u proljeće se primjenjuje plića obrada, na 10-15 cm, ali se to zemljište odmah kultivira i priprema površinski sloj od 5-10 cm za sjetvu. Na taj način se sprječava gubitak vlage na tako pripremljenom zemljištu.

Površinski sloj mora biti rastresit i mrvičast zbog ujednačenog nicanja, zbog čega se zemljište drlja i mora se jednom ili više puta kultivirati, zavisno od tipa zemljišta, odnosno zakorovljenosti.

Za zimsko oranje važi poslovica: „Bolje ikad, nego nikad“

Na rastresitom i suvom zemljištu se prije sadnje primjenjuje i valjanje, jer omogućava kretanje vlage prema površini. Đubrenje zemljišta zavisi od njegove plodnosti i zahtjeva vrste koje se uzgajaju. Svjež i poluzgoreo stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, a zgoreo u proljeće, pred sadnju. Međutim, da bi se postigli visoki prinosi, a gajena kultura bila kvalitetna, potrebno je uraditi hemijsku analizu zemljišta prije početka proizvodnje, na osnovu koje stručnjaci daju preporuku o vrsti i količini đubriva koju treba unijeti pred sadnju i tokom vegetacije. Za primjenu mineralnih đubriva posebno je važan nivo pristupačnog azota u zemljištu da bi se mogla odrediti količina azota koja će se dati osnovnim đubrenjem i količina u vidu prihranjivanja.

Na taj način se omogućava pravilna i racionalna primjena đubrenja i dobijanje zdravstveno ispravnog povrća. Usljed pretjeranog đubrenja azotom dolazi do pojave prebujnih biljaka sa većom lisnom površinom, ali se kod njih formira manji broj plodova, usporava se njihovo sazrijevanje i smanjuje kvalitet, a takvi plodovi imaju lošiji ukus i slabije se čuvaju. Zbog višegodišnje intenzivne primjene đubriva dolazi do pojave zaslanjivanja ili zakišeljavanja zemljišta, što nije rijetka pojava i sve to je razlog za redovnu hemijsku analizu.

Korist od zimskog oranja

Kad znamo na koji način sprovesti duboko oranje i prihranu možda ćemo se zapitati – kakva je korist od jesenje-zimskog dubokog oranja.

Korist je višestruka: Sve biljke koje gajimo vodu i vlagu dobijaju iz atmosfere, ali nisu u mogućnosti da je iskoriste preko svojih nadzemnih djelova, kao što su stablo i list, već samo posredno, preko korijenovog sistema!

Zimsko oranje je najbolji regulator zemljišne vlage. Zemljište je stanište za biljku, i potrebno je da joj obezbjedi normalne uslove za rast i razvoj: vodu, mineralne materije, vazduh i toplotu. Nedostatak samo jednog od ovih faktora onemogućiće pravilan razvoj biljke. Biljke za sve svoje funkcije troše ogromne količine vode.

Praksa dokazuje ono što nauka govori da je zimsko oranje najmoćnija mjera za uspostavljanje normalnog režima vode u tlu.

Zimskim oranjem stvaramo na njivama površinski sloj razoranog zemljišta koji je šupljikav i porozan i on vodu koja dolazi do njega padavinama (kišom i snegom) upija ili sprovodi do dubljih slojeva.

Zimsko oranje je mjera borbe protiv korova i štetočina!

Ovom mjerom se znatno smanjuje prisustvo korova i štetočina, ali tamo gde ima potrebe, na proleće može da se obavi drljanje tla, ili eventualno zemljište treba plitko preorati da se dodatno očisti od korova. Oranje dvojako pomaže u borbi sa korovima – sječe i zaorava dijelove korova, ali i zaorava dijelove sjemena na veću dubinu, gdje ono prije ili kasnije propada jer nema vlage, vazduha ni toplote.

U borbi sa višegodišnjim korovima direktna korist je što podzemne djelove biljaka kojima se one razmnožavaju, kao i jaja i larve štetočina izbacuje na površinu i izlaže ih direktnom uticaju mrazeva.

Zimsko oranje popravlja strukturu i plodnost zemljišta!

Prilikom zimskog oranja premješta se gornji, zbijeni sloj sa raznim biljnim ostacima i otpacima u donje slojeve, a donji slojevi izbijaju na površinu, i time se postiže mješanje oraničnih slojeva. Na taj način se stvara povoljniji vodno-vazdušni režim, ali se i intenzivira razvoj dobrih mikroorganizama. Uticaj mraza je takođe blagotvoran na fizička svojstva zemljišta, jer se na taj način stvara sitno grudvasti površinski sloj zemljišta.

Zimsko oranje omogućava raniju proljećnu sjetvu!

Na zemljištu gdje su brazde bile izložene korisnom dijelovanju mraza ne zahtjeva se mnogo vremena ni velikog truda za pripremu zemljišta za proljećnu sjetvu. Ova mjera je jako važna jer u proljeće svi poljoprivredni proizvođači imaju mnogo posla, i često ne mogu fizički sve da postignu.

Površine koje uđu u zimu nepreorane, pa se za proljećnu sjetvu pripremaju neposredno pred samu sjetvu, uvjek daju znatno niže prinose!

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

Kako da sačuvate zemljište za buduće generacije?

Posljedice poplava na poljoprivredno zemljište

Umorno zemljište? Savjeti kako da ga odmorimo

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kukuruzovina

Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

U svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta...