Stručnjaci za hranu kažu da treba izbjegavati guljenje voća i povrća. Mnogi ljudi gule voće i povrće jer su zabrinuti zbog pesticida na površini. Međutim, kora voća i povrća sadrži veoma važne hranljive materije, a i sa određenim tehnikama kuvanja mogu smanjiti ostatke pesticida na korama voća i povrća. Saznajte zašto stručnjaci kažu da ne treba guliti voće i povrće?
Mnogi ljudi skidaju koru prilikom pripreme voća i povrća. Ali često to nije neophodno. U kori se nalaze važne hranljive materije. Štaviše, odbačena kora voća i povrća doprinosi klimatskim promjenama.
Voće i povrće predstavlja bogat izvor vitamina, minerala, vlakana i mnogih fitokemikalija (biljnih hemikalija), kao što su antioksidansi (supstance koje štite ćelije od oštećenja).
Nedovoljno konzumiranje ove hrane bogate hranljivim materijama povezano je sa povećanim rizikom od hroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2017. objavila da se oko 3,9 miliona smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta može pripisati ljudima koji nisu jeli dovoljno voća i povrća. Jesti 400 g voća i povrća dnevno, kako preporučuje SZO, mnogim ljudima je teško dostižno, jer nemaju naviku da jedu ove namirnice.
Pročitajte: Sibirski limun: Dekorativan i najveći izvor vitamina C
Dakle, da li konzumiranje kore voća i povrća može pomoći u rješavanju ovog problema dodavanjem važnih hranljivih materija u ishranu ljudi?
Svakako da može doprinijeti. Na primjer, nutritivno važne količine vitamina, kao što su vitamin C i riboflavin, i minerali kao što su gvožđe i cink, nalaze se u kori sedam korjenastih povrća: cvekle, poljskog senfa, divlje šargarepe, slatkog krompira, rotkvice, đumbira i bijelog krompira.
Ministarstvo poljoprivrede SAD-a pokazuje da neoljuštene jabuke sadrže 15% više vitamina C, 267% više vitamina K, 20% više kalcijuma, 19% više kalijuma i 85% više vlakana od njihovih oljuštenih ekvivalenata.
Drugi razlog da ne odbacujete koru je njihov uticaj na životnu sredinu. Prema Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu, nepojedena hrana, uključujući koru, stvara 8-10% svjetske emisije gasova staklene bašte. (Hrana koja trune na deponijama oslobađa metan, najsnažniji gas staklene bašte).
Samo Novi Zeland izvještava o godišnjem gubitku od 13.658 tona kora povrća i 986 tona kora voća – zemlja sa populacijom od samo 5,1 milion ljudi.
S obzirom na sadržaj hranljivih sastojaka kore i njen doprinos bacanju hrane, zašto ljudi uopšte gule voće i povrće? Neke namirnice moraju biti oguljene jer su spoljni dijelovi nejestivi, nemaju lijep ukus, teško se čiste ili nanose štetu, kao što su banana, narandža, dinja, ananas, mango, avokado, luk i bijeli luk.
Takođe, ljuštenje može biti neophodan dio recepta, na primjer, kada se pravi pire krompir. Ali mnoge kore, kao što su krompir, cvekla, šargarepa, kivi i krastavac, su jestive, a ljudi ih ipak gule.
Šta je sa ostacima pesticida na voću i povrću?
Neki ljudi gule voće i povrće jer su zabrinuti zbog pesticida na površini. Ostaci pesticida se sigurno zadržavaju na površini ili neposredno ispod, iako to varira u zavisnosti od biljne vrste.
Ali većina ovih ostataka se može ukloniti pranjem. Američka administracija za hranu i lijekove preporučuje da ljudi temeljno operu proizvode pod hladnom vodom i istrljaju ih tvrdom četkom kako bi uklonili pesticide, prljavštinu i hemikalije.
Tehnike kuvanja, kao što su kuvanje i kuhanje na pari, takođe mogu smanjiti ostatke pesticida. Ali ne uklanjaju se svi ostaci pesticida pranjem i kuvanjem.
Pročitajte: Kora od vrbe – Da li ste znali koja ljekovita svojstva posjeduje?
Spiskovi sadržaja pesticida za voće i povrće su dostupni u nekim zemljama, na primjer, Mreža pesticida proizvodi jedan za UK. Ovo vam može pomoći da odlučite koje voće i povrće ćete oguliti i koje kore možete jesti.
Ako želite da saznate više o kori od voća i povrća i šta da radite sa njom, postoji mnogo savjeta na mreži, uključujući pomoć o tome kako da koristite kore za kompostiranje ili uključivanje u recepte.
Uz malo istraživanja i kreativnosti, možete pomoći u smanjenju otpada i povećanju unosa voća i povrća. Sigurno vredi pokušati? I pomoći ćete da se ispuni jedan od ciljeva održivog razvoja UN: prepoloviti otpad od hrane do 2030. godine .