Četvrtak, 28 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneOrganska proizvodnjaZaštitni pojasevi u organskoj proizvodnji

Zaštitni pojasevi u organskoj proizvodnji

Zaštitno-izolacioni pojasevi prvenstveno predstavljaju prostornu izolaciju jedne proizvodne jedinice primjenom pojasa biljaka između površina sa organskom i konvencionalnom proizvodnjom.

Osnovna svrha ovakvog pojasa je da se spriječi uticaj primjene sintetičkih sredstava koja se koriste u okruženju organske proizvodnje. Zaštitni pojasevi, u organskoj proizvodnji, se podižu isključivo od jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih ili žbunastih vrsta jer su one zbog svog habitusa i osobina najpogodnije.

Zasnivanje zaštitnih pojaseva može, pored povećanja biološke efikasnosti sistema, i ekonomski da opravda upotrebu ove metode. Očuvanje ovih oblasti kao i uređenje autohtonim biljkama doprinosi očuvanju biodiverziteta i uvećanju staništa korisnih organizama pružajući utočište, gnijezda i izvore nektara i polena, a za uzvrat oni pružaju veliku korist samoj proizvodnji.

Cilj ovakvog pojasa treba da bude pronalaženje optimalnog prostornog razgraničenja živim pojasom. Zaštitno-izolacioni pojas treba da zauzima rubne dijelove parcele pod organskom proizvodnjom kako bi se u potpunosti izolovala od okolnih parcela pod konvencionalnom proizvodnjom.

Pročitajte: Otjerajte bube iz bašte uz pomoć ovih pet cvjetova

Priprema i zasnivanje ovakvog pojasa su bitni u smislu trajnosti i kvaliteta, pa važnost treba dati sljedećim radnjama:

  • obrada zemljišta treba da se sastoji od zimskog oranja na dubinu od 30 cm, a zatim se u proljeće vrši predsjetvena priprema,
  • sjetva se obavlja u jesen ili proljeće, u zavisnosti od vrste i veličine zasada, blizine konvencionalne proizvodnje i korišćene vrste radi efikasnosti izolacije potrebno je i do 10 redova sa obe strane parcele,
  • rastojanje između redova iznosi 15-70 cm, zavisno od tehnologije gajenja biljne vrste,
  • bioaktivne biljke sa atraktantnim dijelovanjem siju se i sade u trakama širine 1-2 m po obodu parcele ili po dužini,
  • pojasevi treba da presjecaju duže parcele i to na rastojanju koje se određuje u zavisnosti od dometa djelovanja korisnih insekata.

Održavanje zaštitnog pojasa je bitno, kao i kod svakog usjeva, pa mjere njege treba da budu redovne. Zbog toga se posebna pažnja posvećuje sljedećim aktivnostima:

  • mehaničko uklanjanje invazivnih vrsta korova,
  • u godini zasnivanja izvesti međuredno kultiviranje do momenta sklapanja redova, a zatim i okopavanje,
  • aktivnosti uskladiti sa činjenicom da u drugoj godini gajenja većina višegodišnjih biljaka dosta ranije obrazuju nadzemnu masu (npr. morač) tako da se međuredni prostor zatvara i korov nema mjesta za razvoj, a kod jednogodišnjih je bitno suzbijati korove,
  • žetva se obavlja u skladu sa tehnologijom gajenja biljne vrste.

Uvođenje biološki aktivnih biljaka – „biljke prijatelji” u organsku proizvodnju može biti višestruko korisno. Pri tome naročito treba istaći njihovu ulogu u biokontroli štetočina, privlačenjem prirodnih neprijatelja, repelentnim i atraktantnim djelovanjem (kao mamci). Jedna od takvih vrsta koja pruža zaštitu usevima je i buvač (Pyrethrum cineraiaefolium Trev).

Ova biljka poznata je u narodu i kao buhač, buvara, divlja barutica itd. Sadrži sastojke sa insekticidnim dejstvom koji nisu štetni za čovjeka, toplokrvne životinje i biljke, pa zahvaljujući toj osobini nalazi primjenu u organskoj poljoprivredi. U okviru bioloških mjera koje se sprovode u organskoj proizvodnji u našoj zemlji sporadično se upotrebljava. Modeliranje optimalnog načina korišćenja, imajući u vidu njegovo djelovanje i biološke osobine kao i potrebe gajenih biljaka zadatak je struke za naredni period.

Pročitajte: Prirodni fungicid – Mlijeko u borbi protiv pepelnice

Zasnivanje zaštitnih pojaseva

Zasnivanje zaštitnih pojaseva začinskim biljem, pored biološke opravdanosti, može i ekonomski da opravda upotrebu ove metode. Potražnja za proizvodima od ovih biljaka u svježem i suvom stanju u stalnom je porastu posljednjih godina, naročito od kada se ova proizvodnja u značajnoj mjeri obavlja po principima organske proizvodnje.

Kod parcela koje su u blizini konvencionalne proizvodnje, treba birati biljne vrste koje imaju robusnu nadzemnu masu i idu u visinu (npr. morač) kako bi se usjevi što efikasnije zaštitili. Površine koji su same po sebi izolovane od okolnih zagađivača treba da su oivičene pojasevima od medonosnih vrsta koje luče velike količine nektara u cilju privlačenja insekata oprašivača. Insekti oprašivači u velikoj mjeri potpomažu samu poljoprivrednu proizvodnju, a zaštitni pojasevi im pružaju utočište te dolazi do “ozdravljenja“ biodiverziteta.

Koristi podizanja različitih vrsta zaštitnih pojaseva su višestruke

  • povećani broj korisnih insekata oprašivača,
  • potencijal za poboljšanje prinosa i kvaliteta kroz bolju oplodnju,
  • stanište za raznovrsne insekte, ptice i životinje,
  • stvaranje tampon zona radi zaštite zemljišta i voda od erozije,
  • usklađenost sa ciljevima zaštite životne sredine, atraktivne vizuelne karakteristike predela,
  • zaštita organskih usjeva od neželjenih tehnoloških postupaka iz konvencionalne proizvodnje.

Pročitajte: Biološke mjere suzbijanja korova u organskoj proizvodnji

Cvjetni pojasevi

Cvjetni pojas čine trake odabranih biljaka cvjetnica koje svoju funkciju ostvaruju kroz obezbjeđivanje staništa i zaštitu mnogih korisnih organizama. Svoju funkciju ostvaruju stvaranjem okruženja koje privlači organizme koji mogu biti alternativa prouzrokovačima bolesti (umjesto da se hrane gajenim biljkama, hrane se biljkama zaštitnog pojasa).

Zasnivaju se duž ili unutar polja i obično od mješavine jednogodišnjih biljaka koje cvjetaju u različito vrijeme. Cvjetni pojas u fazi cvjetanja privlači insekte velikom količinom nektara, a insekti privlače ptice. Kako bi pojas konstantno bio u cvetu sije se mješavina cvijeća (npr. kamilica, neven, maslačak, facelija…).

Proizvođači, koristeći konvencionalne poljoprivredne tehnike, mogu implementirati cvjetne pojaseve u svoja gazdinstva i pravilnim održavanjem ih pretvoriti u staništa visoke vrijednosti koja će koristiti poljoprivrednoj proizvodnji. Ovakva staništa odnosno pojasevi mogu se zasnivati u proljeće ili u jesen.

Autor: dipl.ing. melioracija zemljišta i voda Valentina Aleksić

Izvorpsss.rs
POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

voćnjak

Jesenji tretman koštičavog voća

Koštičavo voće (breskva, kajsija, šljiva, višnja, trešnja i dr.) u zavisnosti od voćne vrste, sortimenta i lokaliteta, nalazi se u fazi od početak obezbojavanja...