Subota, 4 Decembra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZemljišteZaoravanje biljnih ostataka važna agrotehnička mjera

Zaoravanje biljnih ostataka važna agrotehnička mjera

Uključite se u NAŠU Viber zajednicu

Važna agrotehnička mjera u obradi tla je jesensko duboko oranje na svim površinama koje su nakon skidanja usjeva ostale slobodne.

Često se postavlja pitanje zbog tehničkih problema zaoravanja kukuruzinca, šta raditi s biljnim ostacima. Struka oduvijek zastupa zaoravanje žetvenih ostataka, a nikako njihovo spaljivanje. Iako biljni ostaci kukuruza često izazivaju probleme zbog velike mase prilikom sjetve naredne kulture, usitnjavanjem biljnih ostataka i dubokim zaoravanjem na 20-30 cm uz dodatak uree obogaćujemo tlo humusom. Na taj način se dodatkom azota žetveni ostaci brže razlažu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla a samim time se osigurava povoljniji C/N omjer.

Organska materija u tlu sadrži oko 50% C i oko 5% N , pa je omjer C/N približno 10:1. Oranjem se najčešće zaoravaju žetveni ostaci i organska đubriva širokog C/N omjera.

Mikroorganizmi svojom aktivnošću dovode do sužavanja tog omjera u procesu oksidacije ugljika. Sve dok C/N omjer ne padne na određenu vrijednost mikroorganizmi sav oslobođeni azot koriste za svoje potrebe. Zbog tog razloga preporučujemo dodavanje UREE naročito kod zaoravanja slame i kukuruzinca, kako bi se spriječila azotna depresija.

Značaj humusa

Oslobađanje azota i mogućnost usvajanja višim biljkama započinje tek kad je C/N odnos manji od 25:1. Jedan dio djelimično razložene svježe organske materije se daljnjim postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobijene hranjive materije iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajnjaka.

Osim tog značaja, humus je važan za održavanje povoljne strukture tla u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata. Važnost humusa promatramo ne samo s biološkog nego s fizičkog i hemijskog aspekta. U fizičkom smislu humus popravlja vodozračni režim i toplinska svojstva tla.

Pročitajte: Spaljivanje strnjišta žetvenih ostataka nema nijednu korisnu osobinu! Samo štetne!

Kod nastanka strukturnih agregata poboljšava aeraciju i drenažu tla. Humus poboljšava hemijska svojstva tla kao i njegovu pufernu sposobnost. Sve nevedene činjenice opravdavaju važnost zaoravanja biljnih ostataka naročito na tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih đubriva.

Zelenišno đubrenje

Osim zaoravanja biljnih ostataka preporučuje se i uvođenje siderata u plodored. Sideracija ili zelenišno đubrenje je planirano unošenje u tlo nadzemne mase određenih kultura uzgojenih isključivo za tu svrhu. Siderati obogaćuju tlo organskom materijom, poboljšavaju biološku aktivnost tla, koriste teže pristupačna hraniva, dok na težim tlima vrše i biološku drenažu tla.

Na lakšim tlima povećavaju kapacitet tla za vodu, utiču na pedohigijenu te osiguravaju opskrbu tla organskom materijom i bolju pristupačnost hranjivih elemenata. Za sjetvu siderata mogu se koristiti; leguminoze (grahorica, lupina, bob i djeteline), krmna repica, uljana rotkva, bijela gorušica, krmna ogrštica, facelija i heljda.

Odabir siderata zavisi od vremena u kojem se može zasijati, odnosno o tome kada je površina slobodna i skinut glavni usjev. Najčešće se zasijavaju krajem ljeta nakon skidanja žitarica, uljarica ili povrća.

Pročitajte: Jesenje oranje je veoma važno – Evo koje su njegove prednosti

Takvi usjevi koji se zasijavaju krajem ljeta i ostaju kroz zimu kao pokrovni usjevi moraju biti otporni na niske temperature, oni ujedno i sprečavaju ispiranje nitrata u tlu, te je na taj način osigurano maksimalno iskorištavanje hraniva. Zaoravanje siderata ima povoljan uticaj kako na teškim, tako i na pjeskovitim tlima, naročito se preporučuje na površinama koje se đubre samo mineralnim đubrivima.

Važnost siderata

Siderati se ne zasijavaju za komercijalnu proizvodnju, ali imaju važnu ulogu u plodoredu kod intenzivne ratarske i povrtarske proizvodnje. Neki od siderata su izuzetno dobri kao usjevi koji sprečavaju širenje nematoda kod uzgoja u monokulturi (kod uzastopnog uzgoja istog usjeva naročito povrća).

Još jedan od razloga sjetve siderata je ekološka osviještenost i učinkovitost proizvodnje, koje na taj način primjenjuje manje mineralnih đubriva, i sprečava ispiranje nitrata. Obzirom da je u sklopu mjera nitratne direktive predviđena i sjetva siderata sve češće se takvi usjevi zasijavaju na poljoprivrednim površinama.

Pročitajte: Zimsko oranje je mjera borbe protiv korova i štetočina

Poljoprivredni proizvođači posljednjih nekoliko godina su intenzivnije započeli sa sjetvom siderata iz razloga jer su uvidjeli da ne smiju stalno uzgajati istu kulturu na istoj površini, nego moraju radi proširenja plodoreda i sprečavanja bolesti i štetnika uvoditi siderate.

Siderati koji su posijani tokom ljeta, a ne podnose zimu i niske temperature obično se zaoravaju prije jesenskih mrazeva kako bi se u tlo unijela što veća količina biljne mase, a oni koji ostaju preko zime kao pokrovni usjev zaoravaju se na proljeće prije sjetve jarih usjeva.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

jabuke

Zaštita jabuke od mraza

Mrazevi koji se mahom javljaju od oktobra do maja mogu da oštete organe jabuke, a nekad i da ugroze opstanak cijelog stabla. Prema vremenu pojave,...