Odvijanje svih životnih procesa u biljkama uslovljeno je toplotom. Toplota je potrebna biljci od klijanja do zrenja.
Toplotni raspon za životne procese gajenih biljaka (toplota), pa tako i povrća, kreće se od 0º do 45 ºC. Za većinu povrtnih vrsta životni procesi počinju na temperaturi od 5 ºC i ista se označava kao biološki temperaturni minimum.
Na temperaturi između 20 ºC i 30 ºC najbrže se odvija većina fizioloških procesa, a naročito fotosinteza.
Temperaturni optimum većine povrtnih vrsta bliži je gornjoj nego donjoj granici optimuma.
Na 45 ºC prestaje fotosinteza, a na 50 ºC dolazi do usporavanja i prestanka disanja.
Na temperaturi ispod 0 ºC prestaje vegetacija i termofilne povrtne vrste ugibaju. Kriofilne povrtne vrste na tim temperaturama miruju (kriptovegetacija)
PREMA ZAHTJEVIMA POVRTNIH VRSTA ZA TOPLOTOM, DIJELIMO IH NA VIŠE GRUPA:
IZRAZITO TERMOFILNE VRSTE
Imaju visok temperaturni optimum (25ºC do 30ºC) i imaju visoke zahtjeve prema toploti, ne podnose temperaturna kolebanja i osjetljive su na temperature niže od optimuma. Vegetacioni raspon teče u rasponu od 18ºC do 35ºC.
TOPLOLJUBIVE (TERMOFILNE) POVRtNE VRSTE
Imaju optimalni razvoj na temperaturi od 21ºC do 25ºC, a vegetativni u rasponu od 12ºC do 35ºC. Ne podnose niske temperature i na temperaturi od 0ºC do -2ºC ugibaju.
MEZOFILNE POVRTNE VRSTE
Imaju temperaturni optimum oko 20ºC. Ne odgovaraju im visoke temperature, a vegetativni razvoj protiče na temperaturi od 7ºC do 30ºC. Rast zaustavljaju na 5ºC do 7ºC, a mogu podnijeti niske temperature do -8ºC.
KRIOFILNE POVRTNE VRSTE
Imaju temperaturni optimum oko 18ºC. Ne podnose visoke temperature. Vegetativni razvoj najbolje protiče na temperaturi od 7ºC do 25ºC, a razvoj zaustavljaju na 2ºC do 5ºC. Zavisno od vrste mogu podnijeti niske temperature od -8ºC do -15ºC.
|
POVRTNE VRSTE I NJIHOV ODNOS PREMA TOPLOTI |
|||
| KRIOFILNE | MEZOFILNE | TERMOFILNE | IZRAZITO TERMOFILNE |
| Grašak | Artičoka | Krastavac | Bamija |
| Bob | Crveni luk | Patlidzan | Lubenica |
| Karfiol | Poriluk | Paprika | Dinja |
| Brokoli | Bijeli luk | Tikva | Slatki krompir |
| Kupus | Radić | Paradajz | |
| Lisnati kupus | Kineski kupus | Boranija | |
| Kelj | Crni korjen | ||
| Kelj pupčar | |||
| Keleraba | |||
| Pekinški kupus | |||
| Repa | |||
| Rotkva | |||
| Rotkvica | |||
| Cvekla | |||
| Blitva | |||
| Peršun | |||
| Mirođija | |||
| Špinat | |||
| Salata | |||
| Envidija | |||
| Mrkva | |||
| Celer | |||
| Paštrnjak | |||
| Krompir | |||
| Rabarbara | |||
| Špargla | |||
Izvor: AgroSavjet
Pročitajte još:
Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?
Ovako plodored donosi veći prinos krompira
