Praksa uzgoja takvih krastavaca već je poznata niz godina. Obično se uzgajaju u staklenicima ili plastenicima namijenjenima za uzgoj raznih kultura.
U takvim zaštićenim prostorima krastavci se mogu uzgajati na dva načina.Prvi je da se sadnice sade na gredice koje se pripreme za sadnju sadnica krastavaca.
Drugi je način uzgoja na balama slame. Ako možete nabaviti bale slame od pšenice, razmislite o takvom načinu uzgoja.
Praksa je pokazala da uzgoj na slami daje vrlo dobre rezultate. Prvenstveno se s uzgojem na slami počelo u zaštićenim prostorima gdje se krastavci uzgajaju više godina uzastopce u istom prostoru. Takvim načinom uzgoja izbjegava se nakupljanje štetnika u tlu i napad biljnih bolesti. Praktično je i to što se dio podloge (bale slame) na kojoj se uzgajaju biljke nakon sezone uzgoja može kompletno ukloniti. Tako se uklanja iscrpljena podloga koja, ako je uz to zaražena nekim parazitom, mora se temeljito raskužeti. Ovim načinom potpuno se uklanja, što je puno bolje.
Za uzgoj možete koristiti bale slame težine 15 – 25 kg. Na takvoj bali biljke mogu rasti više mjeseci. Iskustvo je pokazalo da je slama od pšenice najbolja.
Potrebno je pri nabavi slame obratiti pažnju na to da je cijela suha. Ako slama nije ravnomjerno suha, biokemijski procesi koji se odvijaju pri raspadanju slame neće biti ujednačeni što nije poželjno.
Osim toga, slama mora potjecati od biljaka koje nisu bile tretirane nikakvim herbicidima. To je važno zato što bi i male količine (rezidui) herbicida štetno djelovali na buduće biljke stakleničkih krastavaca.
U stakleniku širine 3,20 m složite dvije gredice slame. Bale složite 30 – 40 cm od stijenke staklenika. Slažete red od dvije bale s lijeve i desne strane, a u sredini ostavite prolaz.
Bale se mogu postaviti samo na površinu tla ali se mogu i malo ukopati. Ako ste se odlučili za ukopavanje bala, nemojte ukopati više od trećine njihove visine.
Ako se bojite da bi bale iz podloge mogle biti zaražene nematodama ili fuzarijom, tada prije polaganja bala na tlo prostrite plastičnu foliju i na nju složite bale. Rubove folije zakrenite prema gore tako da napravite zaštitni podložak. Stazu između bala – gredica možete zasipati sitnom slamom, usitnjenom korom drva ili tresetom.
Kako je slama suha, bale trebate navlažiti kako bi se pokrenuli željeni mikrobiološki procesi. Po mogućnosti, za namakanje slame koristite mlaku vodu, i to 40 – 50 litara po bali. Uz vodu dodajte i mineralni gnoj. Ako koristite granulirano gnojivo, vodu dodajte u 2 – 3 navrata kako bi se gnojivo polako otapalo i ulazilo u unutrašnjost bale te pomoglo mikrobiološkim procesima u slami da se počnu odvijati. Gnojivo se može dodavati i u obliku otopine, i to 2 – 3 puta.
Procesi razgradnje slame uz oslobađanje topline isti su kao i oni koji se odvijaju u klijalištu grijanom slamom i stajnjakom, samo što je u ovom načinu stajnjak nadomješten mineralnim gnojivom. Kako bi se tijekom uzgoja zimi taj proces potaknuo da što lakše i brže započne, staklenik treba lagano zagrijati. Kada proces krene, počne se oslobađati toplina. Temperatura u sredini bale može biti i viša od 40 oC. Nakon prve burne reakcije temperatura se pomalo stabilizira i iznosi 25 – 30 oC. Tako će ostati tijekom vegetacije i davati potrebnu toplinu biljčicama.
Izvor: agroportal.hr
PROČITAJTE:
Savjeti za uspješnu kasnu proizvodnju krastavaca u plasteniku
Kako da krastavac ne bude gorak?